Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-551/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Gašparuš-Horvat članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Krznarić & Alitović j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2013/2021-47 od 6. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2013/2021-47 od 6. svibnja 2024. u pobijanom dijelu presude pod točkom II. izreke i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2013/2021-47 od 6. svibnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke te se u navedenom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. da tužitelju RE plati iznos od 56,82 eur zajedno sa zateznom kamatom na iznos od 23,68 eur od 22. svibnja 2021. do isplate, a na iznos od 33,14 eur od 6. svibnja 2024. do isplate, sve kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za isplatu daljnjih 11.719,99 eur zajedno sa zatraženom kamatom kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 23,68 eur počev od 24. veljače 2021. do 21. svibnja 2021. te na iznos od 33,14 eur od 24. veljače 2021. do 5. svibnja 2024.

1.1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

I. Tužba je povučena za iznos od 2.933,17 eur zajedno sa zatraženom zateznom kamatom.

II. Nalaže se tužitelju RE da tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.401,81 eur zajedno sa zateznom kamatom od 6. svibnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

2. Prvostupanjsku presudu i rješenje, sadržajno u dijelu u kojem nije uspio u sporu pod točkom II. izreke presude i pod točkom II. izreke rješenja pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti i u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje i trošak sastava žalbe u iznosu od 384,90 eur.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže potvrditi pobijanu presudu uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 eur.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom nastale mu štete zbog štetnog događaja koji se dogodio 30. siječnja 2021. kada je nastradao kao pješak u prometnoj nesreći koja se dogodila u mjestu [adresa], koju je skrivio osiguranik tuženika NE koji je u postupku vođenim pred Općinskim sudom u Zlataru poslovni broj K-87/2021 pravomoćnom presudom od 14. lipnja 2021. oglašen krivim za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu opisanog u čl. 227. st. 1. i 2., a kažnjivog po čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona jer je dana 30. siječnja 2021. u 16,30 sati u [adresa] na kolniku u izgradnji spojne ceste Zabok – Krapina, gdje je postavljena tabla "radovi za Hrvatske ceste", prometni znak opasnosti "radovi na cesti", prometni znakovi izričitih naredbi "zabrana prometa u oba smjera" i "zabrana prometa u jednom smjeru" te opasnosti "radovi na cesti" s dopunskom pločom "osim vozila gradilišta", olako smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, protivno odredbi čl. 12. st. 1. i 4., čl. 38. st. 1. i čl. 46. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, upravljajući osobnim automobilom iz smjera Zaboka u smjeru Krapine propustio obratiti pažnju na pješaka RE koji se kretao u istom smjeru ispred njegovog vozila, zbog čega je prednjim desnim dijelom automobila udario toga pješaka koji je uslijed udarca pao na vjetrobransko staklo, a potom je odbačen izvan istočnog ruba kolnika na livadu koja je 1,60 m ispod razine kolnika te je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu višestrukog prijeloma rebara, površinskih ozljeda glave te prijeloma nadlaktice.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tužitelja, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti pa ni povrede na koje upire tužitelj. U postupku suda prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika te se presuda može ispitati.

7. No, osnovano tužitelj ističe kako prvostupanjski sud nije u potpunosti utvrdio činjenično stanja u pogledu posljedica koje je predmetni štetni događaj ostavio po njegovo zdravlje jer je odbio provesti medicinsko vještačenja po vještaku specijalisti pulmologu, s obzirom da iz medicinske dokumentacije i provedenog vještačenja po vještaku traumatologu-ortopedu dr. PE proizlazi da je u štetnom događaju zadobio između ostalih ozljeda i kontuziju pluća i desnostrani pneumotoraks, zbog kojih ozljeda tužitelj osnovano tvrdi da je posljedice istih u okviru svoje specijalnosti trebao utvrđivati specijalist pulmolog.

7.1. U okolnostima konkretnog slučaja iako je vještak traumatolog-ortoped dr. PE u svom očitovanju na prigovore tužitelja naveo kako po njegovu mišljenju predmetne ozljede kod tužitelja nisu ostavile trajne posljedice (a što je prihvatio i prvostupanjski sud) s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja i utvrđenu činjenicu zadobivenih ozljeda kontuzije pluća i desnostranog pneumotoraks te mlađu životnu dob tužitelja, radi utvrđenja svih odlučnih činjenica po utvrđenju ovog suda trebalo je provesti i predloženo vještačenje po vještaku specijalistu pulmologu, na što osnovano tužitelj ukazuje u svojoj žalbi.

8. Kako zbog navedenog u ovome postupku nisu utvrđene sve odlučne činjenice o kojima ovisi odluka suda o osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja osnovan je žalbeni razlog iz čl. 355. ZPP, pa je stoga prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja (čl. 370. ZPP). Posljedično navedenom ukinuta je i odluka o trošku u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke rješenja, jer je još uvijek neizvjestan konačni omjer uspjeha stranaka u sporu.

9. S obzirom da tužitelj pobija predmetnu presudu i zbog pogrešne primjene materijalnog prava u pogledu odluke suda o postojanju doprinosa tužitelja nastanku štete u smislu odredbe čl. 1067. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) koji doprinos tužitelja prvostupanjski sud utvrđuje u omjeru od 70%, u smislu odredbe čl. 375. st. 4. ZPP, ovaj drugostupanjski sud ukazuje na svoje shvaćanje primjene materijalnog prava u pogledu primjene navedene odredbe u okolnostima konkretnog slučaja, a s obzirom na razloge koje je naveo prvostupanjski sud i žalbene navode tužitelja kojima pobija pravilnost primjene materijalnog prava.

9.1. U postupku je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako među strankama nije sporno da se osiguranik tuženika kretao kolnikom u izgradnji spojne ceste Zabok – Krapina gdje je bila postavljena tabla "radovi za Hrvatske ceste", prometni znak opasnosti "radovi na cesti", prometni znakovi izričitih naredbi "zabrana prometa u oba smjera" i "zabrana prometa u jednom smjeru" te opasnosti "radovi na cesti" s dopunskom pločom "osim vozila gradilišta", čime je izazvao predmetnu prometnu nesreću jer je propustio obratiti pažnju na pješaka RE (tužitelja) koji se kretao u istom smjeru ispred njegovog vozila počinivši time kazneno djelo opisano u čl. 227. st. 1. i 2., a kažnjivo po čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona, radi čega je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zlataru poslovni broj K-87/2021 od 14. lipnja 2021. oglašen krivim. Nadalje, provedenim kombiniranim sudskomedicinsko-prometnim vještačenjem utvrđeno da je ovaj nalet osiguranika tuženika na tužitelja bio neizbježiv jer se tužitelj neposredno prije štetnog događaja kretao sredinom kolnika. Prvostupanjski sud pravilno na temelju navedenog zaključuje da do ovog štetnog događaja ne bi došlo da je osiguranik tuženika poštivao prometnu signalizaciju i da se nije kretao kolnikom spojne ceste koja je bila u izgradnji i po kojoj promet vozilima nije bio dozvoljen.

9.2. No, razlozi na temelju kojih prvostupanjski sud utvrđuje postojanje doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja ne proizlaze iz činjenica utvrđenih u postupku pred prvostupanjskim sudom. Prije svega valja istaknuti kako iz izreke ranije navedene pravomoćne kaznene presude, dokumentacije očevida, sadržaja provedenog sudskomedicinsko-prometnog vještačenja kao i ostalih dokaza izvedenih u postupku proizlazi kako na prometnici koja je bila zatvorena za promet svih motornih vozila (osim vozila gradilišta kojih u tom trenutku nije bilo) prometnom signalizacijom nije bilo zabrane kretanja pješaka, te iz iskaza tužitelja kao i saslušanog svjedoka EE jasno proizlazi kako su tom cestom šetali stanovnici okolnih naselja jer su znali da je cesta zatvorena za promet svih motornih vozila osim vozila gradilišta kojih u tom trenutku nije bilo.

9.3. Slijedom navedenog, neosnovano prvostupanjski sud utvrđuje postojanje doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja zbog činjenice da se isti kretao sredinom kolnika, stavljajući na teret tužitelju pokušaj izbjegavanja naleta vozilom koje je uočio (nakon što mu je vozač trubio) pokušajem izbjegavanja vozila skokom na desnu stranu iz razloga što je prvostupanjskom sudu „nejasno i nelogično iz kojeg razloga je tužitelj započeo prelaziti ovu cestu udesno tj. dolazeći ispred vozila osiguranika tuženika“ iako se „sa sredine ove ceste mogao ukloniti i ulijevo s obzirom na iskaz tužitelja u kojem sam navodi da po toj cesti nije bilo prometa odnosno da za vrijeme njegovog kretanja po toj cesti nije prošlo niti jedno motorno vozilo, već da je samo susreo jednog biciklistu“.

9.4. U okolnostima konkretnog slučaja, kada ne postoji zabrana kretanja pješaka kolnikom ceste na kojoj se desio štetni događaj, no postoji izričita zabrana za kretanje svih motornih vozila osim vozila gradilišta kojih u vrijeme štetnog događaja nesporno nije bilo, životno je nelogično očekivati da u situaciji kada se pješak kreće po kolniku na kojem ne smije biti motornih vozila u pokretu (te ih stoga osnovano i ne očekuje) i kada mu iza leđa naiđe vozilo koje uoči tek nakon što mu je vozač „potrubio“ i on uočio vozilo koje mu dolazi velikom brzinom, tužitelj u pokušaju spašavanja života „logično razmišlja“ (kako to čini prvostupanjski sud) da li mu je bolje pokušati skočiti u desnu ili možda lijevu stranu.

9.5. Nalet vozila osiguranika tuženika prema provedenom prometno - sudskomedicinskom vještačenju na tužitelja je bio neizbježiv, odgovornost osiguranika tuženika utvrđena je pravomoćnom presudom u kaznenom postupku, a izvedenim dokazima tuženik nije dokazao postojanje razloga iz kojih bi u smislu odredbe čl. 1067. st. 3. ZOO kojima bi tužitelj djelomično pridonio nastanku štete.

10. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud će u nastavku postupka utvrditi sve odlučne činjenice u pogledu posljedica zadobivenih ozljeda kod tužitelja cijeneći razloge koji su mu ukazani ovom rješenjem. Potom će prvostupanjski sud biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku imajući u vidu shvaćanje primjene materijalnog prava u pogledu primjene odredbe čl. 1067. st. 3. ZOO u okolnostima konkretnog slučaja koje je navedeno od strane ovog drugostupanjskog suda temeljem odredbe čl. 375. st. 4. ZPP.

11. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka u skladu s odredbom čl. 166. st. 3. i 4. ZPP biti će donesena u konačnoj odluci.

12. U nepobijanom dijelu pod točkama I. izreke presude i pod točkom I. izreke rješenja, prvostupanjska odluka nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 2. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos