Poslovni broj: Us I-3180/2023-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužiteljice UL, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Karlu Novoselu, odvjetniku u Zagrebu, Radnička cesta 32., protiv tuženika Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, Ivana Lučića 5., OIB: 90633715804, zastupan po opunomoćenici (zaposlenici tuženika) DL, radi prigovora na rezultate natječaja, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 07. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice i opunomoćenice tuženika, dana 2. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništavanja rješenja tuženika Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Klasa: UP/I-640- 03/23-01/103, Urbroj: 3804-850-23-3 od 06. rujna 2023.

II.Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1.Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-4709/2023 ustupljen je na rješavanje Upravnom sudu u Splitu.

2.Odlukom Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Klasa: 640- 03/23-01/76, Urbroj: 3804-220-23-2 od 13. srpnja 2023. usvojeno je mišljenje stručnog povjerenstva o ispunjavanju kriterija za izbor dr. sc. LL na slobodno znanstveno-nastavno radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

3.Osporavanim rješenjem, Klasa: UP/I-640-03/23-01/103, Urbroj: 3804-850- 23-3 od 06. rujna 2023. odbijen je kao neosnovan prigovor tužiteljice na odluku o izboru LL na slobodno znanstveno-nastavno radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

4.Tužiteljica tužbom pobija osporavano rješenje tuženika navodeći da u istom nije nikako odnosno da nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu odnosno drugi zakonito donesen propis ili samoupravni opći akt te radi toga što se u postupku koji je osporenom aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito radi toga što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno odnosno što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. U tužbi se naime u bitnome navodi da tužiteljica prvenstveno smatra kako natječaj i izbor nisu provedeni transparentno te sukladno odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22 – dalje ZVO) odnosno Pravilnika o raspisivanju i provedbi javnih natječaja za zasnivanje radnog odnosa na Filozofskom fakultetu, Klasa: 003-05/20-02/2, Urbroj: 3804-850-20-1 (nadalje u tekstu: Pravilnik). Tužiteljica da posjeduje sve natječajem tražene (i mnogo više) kvalifikacije i iskustva, a da pritom nije uopće niti pozvana na razgovor pred stručnim povjerenstvom, prije donošenja odluke o izboru, već da je u postupku bez ikakvog obrazloženja izabran kandidat sa objektivno i stručno znatno manjim kompetencijama, kvalifikacijama i iskustvom u području na koje se predmetno radno mjesto odnosi. Ističe se da bi, čak i kada bi ocjena stručnog povjerenstva (o tome koga će od kandidata pozvati na razgovor odnosno koga posljedično odabrati) imala biti donesena samo na temelju natječajne dokumentacije, tužiteljica morala imati prednost pred drugim kandidatima, pa i izabranim kandidatom. Nadalje se navodi da tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja tek paušalno navodi „…Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja provelo je opsežnu kvalitativno-kvantiativnu procjenu svih kandidata prema pravilima struke i uz dužnu pažnju, natječajne materijale je razmotrilo u skladu s najvišim standardima struke i u dobroj vjeri, a pri razmatranju je koristilo kvalitativno- kvantitativno vrednovanje..." Tužiteljica smatra kako je riječ tek o paušalnim, arbitrarnim i ničime dokazanim navodima jer da tuženik ničime dodatno ne pojašnjava što je to "kvalitativno-kvantitativna procjena", kako se ista provodi i kako je provedena u ovom konkretnom slučaju. Također, da je nejasno na koji je to način stručno povjerenstvo prilikom ocjene struke i uz dužnu pažnju ocjene natječajne dokumentacije postupalo "prema pravilima struke i uz dužnu pažnju“ odnosno što bi to postupanje uopće predstavljalo u praksi. U tužbi se nadalje navodi i u bitnome pojašnjava Etnologija i kulturna antropologija, Bioantropologija, Paleoantropologija, Lingvistička antropologija, Fizička antropologija, Arheologiju prethistorije. Nadalje se navodi kada je odabrana kandidatkinja diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta, s kojom temom je diplomirala, kada je upisala poslijediplomski doktorski studij arheologije na istom Fakultetu, na koliko i na kojim znanstvenoistraživačkim je projektima radila, ističe se da su područje njezina znanstvenog istraživanja analize ljudskih kosturnih ostataka s hrvatskih arheoloških nalazišta datiranih od prapovijesti do novog vijeka, da ista ima širok raspon istraživanja unutar područja biološke antropologije i bioarheologije a čime i da se primarno bavi. Te discipline da se fokusiraju na proučavanje bioloških aspekata ljudi i srodnih primata, uključujući evoluciju, genetiku, ishranu, zdravlje, itd., da u kontekstu arheoloških nalazišta, bioarheologija ispituje ljudske ostatke kako bi se dobile informacije o prošlim populacijama, njihovom zdravlju, prehrani, socijalnim strukturama i mnogim drugim aspektima. Rad izabrane kandidatkinje da se također čini usmjerenim na različite vremenske periode i geografske lokacije, uključujući istraživanja u Hrvatskoj i šire te da se ista, osim toga, bavi i paleopatologijom, proučavanjem bolesti i trauma u arheološkim uzorcima. Nadalje se navodi kada je tužiteljica završila preddiplomski studij etnologije i francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, navodi se kada i gdje je doktorirala, da je fokus njenog doktorskog istraživanja bio na interdisciplinarnom području socijalnih reprezentacija i komunikacije, teorijama i konceptima koji su iznimno važni u kulturnoj antropologiji, da je radila na tri različita sveučilišta utri različite države, da je bila gostujuća istraživačica te se navodi koje funkcije je obnašala, da radi na Horizon projektu FEAST koji se fokusira na prehrambene sustave i na digitalnoj etici u zdravstvu, da je na UCL-u, jednom od 20 najboljih svjetskih sveučilišta, kao poslijedoktorand mentorirala dvoje studenata, od kojih je jedan master edan nagrađen za najbolji rad, da se koristila bogatim spektrom metoda u svom istraživačkom radu, čime je doprinijela širem razumijevanju kulturne antropologije. Ističe se, između ostalog, da je radila pod vodstvom renomirane antropologinje ULT, fokusirajući se na nove modele za vrednovanje uspješnih projekata vođenih od strane zajednice u kontekstu zaposlenosti, zdravlja, blagostanja i inovacija te da se kontinuirano dodatno obrazuje. Ovo bogato i raznoliko iskustvo da potvrđuje sposobnost tužiteljice da se efikasno koristi različitim metodama i alatima u kulturnoj antropologiji, dok istovremeno ostaje usredotočena na suvremene i relevantne tematske okvire. U tužbi se uspoređuju tužiteljica i izabrana kandidatkinja te se navodi da donose različite setove vještina i iskustva, ali kada se sagledaju u kontekstu odsjeka etnologije i kulturne antropologije, razlike da postaju jasne. Tužiteljica da se koristi različitim kvalitativnim istraživačkim metodama, dok da izabrana kandidatkinja koristi više kvantitativnih i bioloških metoda, uključujući analizu stabilnih izotopa i paleopatologiju. Nadalje se navodi da izabrana kandidatkinja ima nešto više citata od tužiteljice, no, to da nije nužno indikator veće sposobnosti ili relevantnosti za odsjek etnologije i kulturne antropologije, posebno kada se uzmu u obzir norme citiranja unutar svake discipline. Što se tiče vremenskog okvira objavljivanja navodi se da je tužiteljica počela objavljivati svoje radove 2016. godine a što da ističe produktivnost tužiteljice i utjecaj u svojem području u relativno kratkom vremenskom razdoblju, što da je još jedan argument u njenu korist kada je riječ o relevantnosti za odsjek etnologije i kulturne antropologije. Izabrana kandidatkinja da ima nekoliko članaka s velikim brojem koautora dok da tužiteljica ima samo dva članka s više od tri autora. Ova razlika u broju koautora da može biti indikativna za različite discipline u kojima rade. U socijalnoj i kulturnoj antropologiji, manji broj koautora da je češći i da često ukazuje na dublje i osobnije istraživanje. S druge strane, u znanostima koje se oslanjaju na "hard data", poput paleoantropologije bioantropologije, veći broj koautora je uobičajen. Ističe se i lidersko iskustvo tužiteljica te da je njena sposobnost da vodi timove, upravlja projektima i surađuje internacionalno i medusektorski čini idealnom kandidatom za ulogu docenta. Izabrana kandidatkinja da ima manje međunarodnog iskustva i niži stupanj liderskih vještina, da njezin istraživački fokus na biološku antropologiju i arheologiju, iako znanstveno zanimljiv, ne odgovara imperativima suvremene kulturne antropologije koji uključuju kompleksna pitanja poput migracija, održivosti, i digitalne transformacije. Zaključno se navodi da je antropologija široko polje koje obuhvaća različite discipline, od kulturne i socijalne, do biološke i lingvističke. Tužiteljica i izabrana kandidatkinja da predstavljaju dvije različite struje unutar tog spektra. Tužiteljica da se bavi kulturnom antropologijom jer da je njen interes usmjeren na razumijevanju suvremenih društvenih dinamika i njihovog utjecaja na ljude a multidisciplinarnost i međunarodno iskustvo da joj omogućuju da sagleda stvari iz različitih perspektiva. S druge strane, izabrana kandidatkinja da se usmjerava na biološku antropologiju i bioarheologiju jer da je njen fokus na razumijevanju ljudske prošlosti kroz fizičke ostatke a njen pristup da je više zasnovan na kvantitativnim metodama i dubinskoj specijalizaciji. U svakom slučaju tužiteljica da ima jači i relevantniji profil za poziciju docenta na odsjeku etnologije i kulturne antropologije, kako u pogledu međunarodnog i liderskog iskustva, tako i u odabiru istraživačkih tema i metoda. Na te okolnosti se predlaže vještačenje po izabranom stručnjaku za antropologiju: dr. KL, član European Expertise &. Expert Institute te ZL, član European Association of Social Anthropologists te saslušanje stranaka. Nastavno svemu navedenome, tužiteljica smatra kako je stručno povjerenstvo prilikom provedbe natječaja provelo neadekvatnu analizu predloženih kandidata odnosno da pobijano rješenje nije valjano obrazloženo. Slijedom svega navedenog tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da se osporavano rješenje poništi te da tuženik bude obvezan naknaditi joj troškove ovog upravnog spora s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

5.Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava navode tužbe i tužbeni zahtjev ukazujući na odredbu članka 8. Pravilnika o raspisivanju i provedbi javnih natječaja za zasnivanje radnog odnosa na Filozofskom fakultetu (u daljnjem tekstu: Pravilnik), kojom je propisana mogućnost provođenja razgovora s kandidatima a ista obveza da nije predviđena posebnim propisom, odnosno Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te ne predstavlja obvezu. Nadalje navodi da su obveze stručnog povjerenstva utvrđene odredbom članka 7. Pravilnika. Ukazuje i na odredbu članka 40. stavak 6. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te ističe da je razgovor dodatna mogućnost koja da se provodi kada se samo na temelju dostavljene dokumentacije u natječajnom postupku ne može odabrati kandidat koji najbolje udovoljava uvjetima radnog mjesta. Osim toga provođenje razgovora da nije navedeno ni u tekstu javnog natječaja te da nije sporno da razgovor nije obavljeni niti sa jednim kandidatom pa da se stoga nije radilo ni o nejednakom postupanju prema tužiteljici. Ističe se da je poanta natječajnog postupka da se pronađe onaj kandidat koji najbolje odgovara potrebama konkretnog radnog mjesta, a odluka o tome da se ne može donijeti isključivo primjenom matematičkih metoda (tko im više međunarodnog ili liderskog iskustva i sl.) već da je potrebno uzeti u obzir cjelokupnu sliku i odabrati kandidata koji je najbolji upravo za to radno mjesto. Nadležnost za izbor kandidata pripada tuženiku, odnosno stručnom povjerenstvu i Fakultetskom vijeću koji sudjeluju u postupku odabira najboljeg kandidata. Stoga da mišljenje trećih osoba i provođenje vještačenja nemaju nikakvog smisla. Nadalje se navodi da je tužiteljica u prigovoru istaknula samo činjenicu da je trebala biti pozvana na razgovor, na što da joj je tuženik jasno odgovorio u rješenju o prigovoru. Pored toga tužiteljica da je u prigovoru samo paušalno istaknula da smatra kako postupak nije proveden transparentno i u skladu s pravilima bez ikakvog preciziranja zašto smatra da postupak nije proveden transparentno i bez preciziranja u kojem pogledu smatra da postupak nije proveden u skladu s pravilima. Stoga da se tuženik u obrazloženju rješenja nije ni mogao određenije izjasniti o tim činjenicama. U konkretnom slučaju na natječaj da se javilo troje kandidata, da su svi uzeti u obzir te da je povjerenstvo na temelju priložene dokumentacije utvrđivalo ispunjavaju li kandidati zakonske kriterije i to: Nacionalne sveučilišne kriterije i dodatne kriterije navedene u tekstu javnog natječaja: 1.objavljeni znanstveni i stručni radovi s područja biološke antropologije; 2. sudjelovanje na međunarodnim usavršavanjima u području biološke antropologije; 3. terensko i laboratorijsko iskustvo u provedbi bioarheoloških/antropoloških analiza; 4. iskustvo u interdisciplinarnim istraživanjima kombinacijom bioloških analiza i kulturnih značajki. Stručno povjerenstvo da je, sukladno odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Pravilnika o raspisivanju i provedbi javnih natječaja za zasnivanje radnog odnosa na Filozofskom fakultetu i Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno- stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja („Narodne novine“ broj 122/2017) provelo kvalitativno-kvantitativnu analizu zakonskih i dodatnih kriterija te prosudbu nužnih i posebnih uvjeta. S obzirom da su svi kriteriji unaprijed utvrđeni propisima i tekstom javnog natječaja, da se nije radilo o proizvoljno odabranim kriterijima ni arbitrarnosti. Nadalje se navodi kako dodatne kriterije nije moguće promatrati isključivo prema njihovu broju nego u ukupnosti aktivnosti, pri čemu postoji određena diskrecija stručnog povjerenstva, koje da je izložilo činjenično stanje i razloge za odabir kandidata. Iz izvještaja povjerenstva da proizlazi da je isto izrazito detaljno, na čak 78 stranica teksta, da je usporedilo sve tri kandidatkinje u svim predviđenim kategorijama, da je izvršilo detaljno bodovanje svih radova kandidata imajući u vidu opće i posebne uvjete za izbor docenta (Odluka o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja („Narodne novine“ broj: 122/2017.)) a koji uvjeti se i nabrajaju. U odnosu na tužiteljicu u bitnome se navodi da je ista ostvarila ukupno 57,18 bodova (uvjet 18), pri čemu je 10,51% radova napisano na hrvatskom standardnom jeziku stoga pristupnica ne ostvaruje potreban udio radova (25%) objavljenih na hrvatskom standardnom jeziku budući su radovi većinom napisani na engleskom jeziku te jedan rad na francuskom jeziku. Vezano za izabrani kandidatkinju se u bitnome navodi da je ostvarila ukupno 52,89 bodova (uvjet 18) od čega je 66% radova napisanih na hrvatskom standardnom jeziku. Stručno povjerenstvo da je donijelo jednoglasnu odluku da se prema svim navedenim mjerilima skupno ističe upravo izabrana kandidatkinja. Iz svega navedenog da proizlazi da je stručno povjerenstvo postupalo temeljem važećih propisa i pravila struke, da je uzelo u obzir i ispravno utvrdilo sve relevantne činjenice i na temelju njih donijelo zaključak o najboljem kandidatu za navedeno radno mjesto. Svrha zaštite koju pruža odredba članka 156. da se proteže na različite radnje koje poduzima ili propušta poduzeti javnopravno tijelo kojima se sprečava ili ograničava ostvarivanje nekog prava stranke. Donošenjem odluke o odabiru dr. sc. LL na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju da nisu povrijeđena nikakva prava tužiteljice. Ona da je sudjelovala u javnom natječaju i da je imala pravo uvida u natječajnu dokumentaciju. Tužiteljica da smatra da je bila bolji kandidat od odabrane kandidatkinje, a što da nije opravdani razlog za poništenje odluke o odabiru kandidatkinje dr. sc. LL. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

6.Tužiteljica se podneskom od 16. prosinca 2024. očitovala na tuženikov odgovor na tužbu navodeći da iste osporava. Naime, u bitnome navodi da tuženik u biti potvrđuje navode tužiteljice iznesene u tužbi da je sporni javni natječaj proveden protuzakonito i netransparentno te, zapravo, fiktivno, favorizirajući točno određenu osobu, odnosno kandidata. Ističe se i to kako su, da je zaista javnim natječajem tražen najbolji kandidat, kandidati morali biti pozvani na intervju. Nadalje, zabrana kandidatkinja da, prema informacijama objavljenim na stranicama tuženika, uopće ne predaje na Katedri za Etnologiju i kulturnu antropologiju, a za koju katedru je navodno bio raspisan sporni natječaj, već da drži jedan kolegij (Antropologija prehrane) na Katedri za antropologiju. Navedene katedre da su na istom odsjeku, no, kolegij Antropologija prehrane, koji se predaje na Katedri za antropologiju, da nema puno dodirnih točaka s načinom na koji bi se isti kolegij na Katedri na kulturnu antropologiju. Međutim, oglas za sporno radno mjesto, a kako je objavljen na stranici Euraxess, kvalificira to radno mjesto kao da pripada polju Kulturne antropologije (dakle, Katedri za Kulturnu antropologiju), a na kojoj da izabrana kandidatkinja ne drži niti jedan kolegij, te da se osnovano sumnja da su tako sročeni natječajni uvjeti i kriteriji zapravo skrojeni» upravo za profil dr. LL koja da jedina odgovara istima te da stoga tužiteljica pretpostavlja da je riječ o namještenom radnom mjestu. Nadalje, čak i sama činjenica što je Dr. LL nositelj kolegija Antropologije prehrane da predstavlja okolnost koja dovodi u sumnju fiktivnost spornog natječaja. Iako mogu postojati dodirne točke između antropologije prehrane i bioantropologije (npr., u pogledu nutricionizma i evolucijskih aspekata prehrane), antropologija prehrane da se primarno bavi kulturnim i socijalnim aspektima, dok da su palecantropologija i bioantropologija više usmjerene na biološke i evolucijske aspekte ljudske vrste. Stoga da tužiteljica smatra nužnim naglasiti neusklađenost natječajnih uvjeta (odnosno, profila kandidata koji je tražen) s opisom posla kojeg u konačnici izabrani kandidat obavlja, a što da također potvrđuje tezu o netransparentnosti i, zapravo, fiktivnosti samog natječaja te prilagođavanju istog izabranom kandidatu.

7.Podneskom od 25. veljače 2025. tuženik se očitovao na gornji podnesak tužiteljice navodeći da u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu. Ustraje u navodima da je natječaj proveden u cijelosti prema odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ističući da izbor odabranog kandidata obvezno prolazi potvrdu nadležnog matičnog odbora. Kvalitativno-kvantitativni kriteriji izbora na koje se poziva imenovano stručno povjerenstvo da su utvrđeni u uputama nadležnog matičnog odbora - točka 2. C) (strana 1-2) Uputa Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti polja povijest, povijest umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologiju. Nadležni matični odbor da je 13. listopada 2023. donio odluku da dr.sc. LL ispunjava uvjete za radno mjesto docenta. Nadalje se vezano za navode tužiteljice ističe da je dr.sc. LL zaposlenica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te da sudjeluje u izvođenju nastave u okviru studijskog programa Antropologije (prijediplomski i diplomski) kojeg izvodi fakultetska ustrojstvena jedinica Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. Dr. sc. LL da je članica Katedre za primijenjenu antropologiju, što da odražava njen dosadašnji znanstveni rad kao i kolegije koje predaje. Ističe se da je neistinita tvrdnja kako je dr. sc. LL i ranije predavala na kolegiju Antropologija prehrane. Naime, ista da je angažirana u nastavi po prvi puta u ljetnom semestru akademske godine 2023/2024 nakon početka rada na Filozofskom fakultetu. I iz priloženog screenshota da je vidljivo da se podaci odnose na ljetni semestar akademske godine 2023/24 koji je počeo 26. veljače 2024. U aktualnom izvedbenom planu studija Antropologije za akademsku godinu 2024/2025, koji je jedini relevantni dokaz o održavanju nastave, dr. sc. LL da izvodi kolegije Uvod u biološku antropologiju, Metode istraživanja u antropologiji, Antropologija prehrane i Drevne seobe I - putokaz kroz antropološke teme. Izvedbeni plan i nastavni kolegiji koji se izvode u okviru akreditiranog studijskog programa su u nadležnosti Filozofskog fakulteta kao izvoditelja studijskog program. Ističe se da studijski programi prolaze akreditaciju i reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Filozofski fakultet da je na temelju pisma očitovanja reakreditacijskog savjeta AZVO-a iz 2017. donio akcijski plan Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju za razdoblje 2018-2023. U njemu da je jasno vidljivo (označeno žutim u dokumentu u privitku) da je Studij antropologije tim planom predvidio zapošljavanje nastavnog kadra u grani antropologije s biološkim kompetencijama. To da je dodatni dokaz da dodatni uvjeti natječaja nisu niti proizvoljni niti diskriminirajući. Nadalje se ističe da Stručno povjerenstvo procjenu najboljeg kandidata donosi po slobodnoj ocjeni, a čiju pravilnost prema članku 4. stavku 2. ZUS-a sud nije niti ovlašten ispitivati. Zaključno se navodi da je postupak u cijelosti proveden zakonito te da nema osnova za poništenje osporavanog rješenja.

8.U sporu je održavanjem rasprave 07. ožujka 2025. te razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).

9.Tužiteljica je po zamjenici svog opunomoćenika na raspravi ostala u cijelosti kod svega iznijetog u dosadašnjem tijeku spora.

10.Tuženik je po svojoj opunomoćenici ostao u cijelosti kod iznesenog u odgovoru na tužbu te posebno podnesku od 25.veljače 2025.

11.Sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora te istom priležećih isprava te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu te istom priležećih isprava dok je odbijen dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje stranaka te vještačenje po stručnjaku za antropologiju: dr. KL, član European Expertise &. Expert Institute te ZL, član European Association of Social Anthropologists, jer je sud ocijenio da je izvođenje tih dokaza suvišno za donošenje odluke u ovom sporu držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka u spisu predmeta.

12.Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

13.Tužiteljica je zatražila i popisala troškove ovog upravnog spora dok tuženik to nije učinio.

14.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

15.Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

16.Iz osporavanog rješenja je razvidno da je isto doneseno na temelju članka 122. stavka 3. u vezi s člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21 – dalje ZUP) u povodu prigovora tužiteljice na rezultate natječaja za izbor na slobodno znanstveno-nastavno radno mjesto docenta na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

17.Odredbom članka 40. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“ broj: 19/22 – dalje ZVZD) propisano je: Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem (stavak 1.). Odluku o raspisivanju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće. Sastavni dio odluke o raspisivanju javnog natječaja čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva (stavak 2.). Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor (stavak 3.). Javni natječaj za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenoga instituta na hrvatskom jeziku te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora na engleskom jeziku. Rok za prijavu na javni natječaj ne smije biti kraći od 30 dana od dana raspisivanja natječaja u »Narodnim novinama« (stavak 4.). Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku (stavak 5.). Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje ispunjavaju li kandidati prijavljeni na natječaj zakonske kriterije, Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije te obrazloženim mišljenjem u pisanom obliku, koje sadrži ocjenu svih prijavljenih kandidata, predlaže senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću najboljeg kandidata, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu na natječaj (stavak 6.). Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena (stavak 7.). Odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut dostavlja nadležnom matičnom odboru, a veleučilište nadležnom matičnom povjerenstvu, najkasnije u roku od osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju izbora na suradničko radno mjesto (stavak 8.). Nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku od 60 dana od dostave odluke (stavak 9.). Ako nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 9. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije (stavak 10.). Nakon dostave odluke iz stavka 9. ovoga članka odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 10. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu (stavak 11.). S osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto (stavak 12.).

18.Nije sporno da je člankom 7. Pravilnika o raspisivanju i provedbi javnog natječaja za zasnivanje radnog odnosa na Filozofskom fakultetu propisano da stručno povjerenstvo iz članka 3. stavka 2. tog Pravilnika provodi javni natječajni postupak, utvrđuje potpunost i pravovremenost pristiglih prijava, utvrđuje zadovoljavaju li kandidati propisane uvjete, ocjenjuje propisana uvjete, ocjenjuje dostavljene dokaze te sastavlja izvještaj sa mišljenjem i prijedlogom za izbor najboljeg kandidata.

19.Prema članku 8. stavku 1. Pravilnika za suradnička i stručna radna mjesta za koja je raspisan javni natječaj, stručno povjerenstvo provodi i razgovor za posao s kandidatima. Razgovor s kandidatima može se provesti i za znanstveno- nastavna radna mjesta.

20.Nije sporno da je tuženik dana 19. travnja 2023. donio te dana 21. travnja 2023. objavio Odluku o raspisivanju javnog natječaja i imenovanju stručnog povjerenstva za izbor na slobodno znanstveno radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju te da su se na natječaj javile tri kandidatkinje, između ostalih, dr.sc. LL i dr.sc. UL (ovdje tužiteljica).

21.Spisu prileže Upute Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polja povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije za izradu Izvješća Stručnih povjerenstava u postupcima izbora pristupnica/ka u znanstvena zvanja.

22.Sukladno toj uputi izrađeno je Izvješće Stručnog povjerenstva od 28. lipnja 2023. Iz tog izvješća, koje ima 78. stranica, razvidno je da su detaljno analizirani sadržaj i vrednovanje prijava svih kandidatkinja (pristupnica), da je naveden kratki životopis istih, prikaz znanstveno-stručnog rada, popis radova, knjige, da je izvršena kvalitativna analiza radova (doktorski rad, knjige, rad u časopisima i drugim publikacijama, znanstveni radovi u časopisima na međunarodnoj razini ili istovrijednim publikacijama, bodovanje radova, sudjelovanje na skupovima, sudjelovanje na međunarodnim i domaćim znanstvenim projektima, aktivnosti u znanstvenim i strukovnim publikacijama, laboratorijsko iskustvo, usavršavanje, sudjelovanje u organizacijskim i programskim odborima znanstvenih i znanstveno- stručnih skupova, okruglih stolova i radionica, usavršavanja, popularizacija znanosti, nastavna djelatnost i dr.). Prileži Odluka o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno nastavna zvanja u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta koje sadržava opće i posebne uvjete sa Tablicom uvjeta za obje navedene kandidatkinje (pristupnice) potpisano po članovima stručnog povjerenstva. Nakon detaljne analize i ocjena tužiteljica je ostvarila ukupno 57,18 bodova (uvjet 18), pri čemu je 10,51% radova napisano na hrvatskom standardnom jeziku radi čega ne ostvaruje potreban udio radova (25%) objavljenih na hrvatskom standardnom jeziku budući su radovi većinom napisani na engleskom jeziku te jedan rad na francuskom jeziku. Dr.sc. LL ostvarila je ukupno 52,89 bodova (uvjet 18) od čega je 66% radova napisanih na hrvatskom standardnom jeziku. Nadalje proizlazi da je konačni prijedlog temeljen na kvalitativno-kvantitativnoj prosudbi nužnih i posebnih uvjeta te je ocijenjeno da dr.sc. LL ostvaruje prednost zbog toga što je ukupnim radom ostvarila nužne uvjete i većinu posebnih uvjeta natječaja. Prednost u izboru ostvaruje i višegodišnjim terenskim i laboratorijskim iskustvom u provedbi bioarheoloških i antropoloških analiza (sa šesnaest arheoloških lokaliteta) te da ima bogato iskustvo u interdisciplinarnim istraživanjima iz humanističkog područja, u kojima povezuje bioarheološke analize i kulturne značajke što je važno u dugogodišnjoj strategiji i implementaciji reformiranog prijedoplomskog i diplomskog studija Arhelogije. Stoga je predloženo da se za izbor u znanstveno-nastavno radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju izabere dr.sc. LL.

23.Potom je Fakultetsko vijeće tuženika na temelju članka 40. stavka 7. ZVOZ- a na sjednici održanoj 12. srpnja 2023. donijelo Odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva o ispunjavanju kriterija za izbor dr.sc. LL na slobodno znanstveno-nastavno radno mjesto docentice za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Razvidno je i da se ta odluka dostavlja na daljnje postupanje nadležnom Matičnom odboru (sukladno članku 40. stavak 8. ZVDZ).

24.Tužiteljica je na navedenu odluku podnijela prigovor u smislu odredbe članka 156. Zakona o općem upravnom postupku, a u kojem prigovoru u bitnome navodi da je svojoj prijavi priložila sve tražene dokumente, da je, obzirom na svoje kvalifikacije i iskustvo, trebala biti pozvana na razgovor te da smatra da postupak nije proveden transparentno i u skladu s pravilima.

25.Osporavanim rješenjem od 06. rujna 2023. prigovor tužiteljice je odbijen. U istom se u bitnome navodi kronologija provođenja natječajnog postupka te je odgovoreno na navode iz prigovora tužiteljice.

26.Polazeći od prednjih utvrđenja te citiranih odredbi ZVZD i Pravilnika ovaj sud osporavano rješenje ocjenjuje pravilnim i zakonitim dok prigovori tužiteljice nisu osnovani niti od utjecaja za rješavanje ove upravne stvari.

27.Naime, vezano za prigovor tužiteljice da nije pozvana na razgovor pred stručnim povjerenstvom istoj je ukazati na citiranu odredbu članka 8. stavka 1. Pravilnika iz koje jasno proizlazi da se razgovor sa kandidatima za znanstveno- nastavna radna mjesta ne mora provesti te u predmetnom natječaju nije niti navedeno da će se obaviti razgovor sa kandidatima.

28.Vezano za navode tužiteljice da posjeduje sve natječajem tražene kvalifikacije i iskustva za reći je da je ocjenu o tome detaljnom analizom dalo stručno povjerenstvo, a sve kako je to gore pojašnjeno. Stručno povjerenstvo procjenu najboljeg kandidata donijelo j e po slobodnoj ocjeni, a čiju pravilnost prema članku 4. stavku 2. ZUS-a sud nije ovlašten ispitivati. Ovo stoga što je tom odredbom propisano da se upravni spor ne može se voditi o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke, granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana. Stoga usporedbe tužiteljice i izabrane kandidatkinje odnosno usporedbe njihovih stručnih kvalifikacija za predmetno radno mjesto te navodi tužiteljice da ima jači i relevantniji profil za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto docentice za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana antropologija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju, a koje tužiteljica navodi i opisuje u tužbi i tijekom ovog spora, nisu od utjecaja za odluku u ovom sporu. Stoga, imajući u vidu sve prethodno izloženo, ovaj sud nije smatrao potrebnim, po prijedlogu tužiteljice, saslušavati stranke niti vještačiti po stručnjaku za antropologiju, kako to predlaže tužiteljica, pa su ti dokazni prijedlozi tužiteljice odbijeni.

29.Nadalje, iz svih prednjih utvrđenja te citiranih odredbi ZVZD i Pravilnika, suprotno navodima tužiteljice, proizlazi da je predmetni natječajni postupak proveden sukladno gore citiranim odredbama ZVZD i Pravilnika. Slijedom svega navedenog ne stoje navodi tužiteljice da se u konkretnom slučaju radi o netransparentnom i fiktivnom natječaju.

30.Vezano za prigovor tužiteljice da je osporavano rješenje nije valjano obrazloženo za reći je da je isto, kada se imaju u vidu navodi tužiteljice u njenom prigovoru, dostatno obrazloženo.

31.U izloženim okolnostima osporavano rješenje je, po ocjeni ovoga suda, zakonito. Tužiteljica svojim navodima i prigovorima nije s uspjehom osporila zakonitost ni pravilnost osporavanog rješenja. Stoga je slijedom svega navedenog na temelju odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo kao neosnovan odbiti odnosno odlučiti kao u izreci ove presude.

32.Budući tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu to je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti zahtjev istoga i za naknadom troškova predmetnog upravnog spora. Navedenim je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Splitu, 2. travnja 2025.

S U D A C

Marica Goreta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

-tužiteljici putem opunomoćenika,

-tuženiku,

-u spis.