Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-1290/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja AL iz [adresa], A [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ireni Gulan Šimurina, odvjetnici u Zadru, Stjepana Radića 15, protiv tuženika LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonske nasljednice pok. ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Vinku Knezović, odvjetniku u Zagrebu, Reljkovićeva 6, OL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici 2. do 5. kao zakonski nasljednici ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vinku Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, Reljkovićeva 6, TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ML iz [adresa] L 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici TL i ML zastupani po punomoćnici Ivani Buljat, odvjetnici u [adresa], radi utvrđenja prava suvlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-609/2022-26 od 13. ožujka 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukidaju se presuda u cijelosti i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-609/2022-26 od 13. ožujka 2024. u točkama II. – IV. izreke te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Nepobijana točka I. izreke rješenja nije ispitivana u ovom drugostupanjskom postupku.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
"I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da je AL, Petra [adresa] Č [adresa] IV, ..., OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik 3/48 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište 24 m², dvorište 215 m², stambena zgrada [adresa]², stambena zgrada [adresa]², ukupne površine 334 m2, kao i da istom pripada pravo služnosti korištenja vode iz cisterne i WCa u prizemlju zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici sudskog očevida od 22. ožujka 2019. godine izrađenoj po geometru SL označeno točkama 1-2 i 3-4, a što su tuženici 1. do 6. dužni priznati kao i nadoknaditi troškove ovog parničnog postupka u roku od 15 dana.
Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskom suda u Zadru da temeljem ove presude izvrši upis prava vlasništva tužitelja u 3/48 na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao dvorište 24 m², dvorište 215 m², stambena zgrada [adresa]², stambena zgrada [adresa]², ukupne površine 334 m2, kao i da istom pripada pravo služnosti korištenja vode iz cisterne i WCa u prizemlju zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici sudskog očevida od 22. ožujka 2019. godine izrađenoj po geometru SL označeno točkama 1-2 i 3-4, a što su tuženici 1. do 6. dužni priznati kao i nadoknaditi troškove ovog parničnog postupka u roku od 15 dana."
1.1. Sud prvog stupnja donio je i rješenje čija izreka glasi:
„I Utvrđuje se da je tužba povučena u odnosu na tuženike 7. i 8., te u odnosu na čest. br. 7342 k. o. [katastarska općina].
II Nalaže se tužitelju da naknadi tuženicama 1. i 6. troškove ovog postupka u iznosu od 1.306,25 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa sve do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ove banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu, preko dosuđenog, zahtjev za naknadnu troškova postupka odbija kao neosnovan. III Nalaže se tužitelju da naknadi tuženici 1. troškove ovog postupka u iznosu od 250,00 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa sve do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ove banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
IV Nalaže se tužitelju da naknadi tuženici 6. troškove ovog postupka u iznosu od 375,00 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa sve do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ove banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu, preko dosuđenog, zahtjev za naknadnu troškova postupka odbija kao neosnovan.“
2. Protiv presude te protiv točaka II. – IV. izreke rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08. -Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja preinači presudu i pobijani dio rješenja tako da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, a tuženicima koji su se protivili tužbenom zahtjevu naloži da naknade trošak tužitelju.
3. U odgovoru na žalbu tužitelja tuženice LL i NL ocjenjuju da je žalba tužitelja u cijelosti neosnovana jer je sud prvog stupnja potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo pri čemu nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje u žalbi ukazuje tužitelj te predlažu da sud drugog stupnja odbije žalbu tužitelja, a presudu i rješenje potvrdi te traže trošak sastava odgovora na žalbu.
3.1. Ostali tuženici nisu podnijeli odgovor na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Tužitelj u žalbi tvrdi da je donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a time što je u obrazloženju naveo da tužitelj tužbenim zahtjevom traži „određeni (realni) dio nekretnine, a ne idealni", a takav tužbeni zahtjev tužitelj nije podnio. Osim toga, tužitelj kao istu bitnu povredu iznosi sadržaj dijela obrazloženja suda prvog stupnja u kojem sud iznosi svoje pravno shvaćanje u primjeni materijalnog prava osporavajući da je takav pravni stav pravilan.
5.1. Ispitujući pobijanu presudu u smislu tako istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da su žalbene tvrdnje o proturječnosti obrazloženja presude i sadržaja tužbenog zahtjeva osnovane. Sud prvog stupnja u točki 24. obrazloženja doista navodi da tužitelj traži određeni (realni) dio nekretnine, a ne idealni, međutim, iz sadržaja tužbenog zahtjeva proizlazi da tužitelj traži utvrđenje da je suvlasnik u 3/48 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te upis toga prava u zemljišnim knjigama pa je u tom dijelu obrazloženje proturječno izreci. Također obrazloženje pobijane presude proturječno je izreci u dijelu iste točke 24. obrazloženja u kojem sud navodi da tužitelj u ovom postupku zahtijeva utvrđenje prava suvlasništva u većem dijelu nego li mu pripada prema ispravama koje je priložio, iz kojeg dijela obrazloženja bi proizlazilo da sud smatra da tužitelju pripada pravo suvlasništva, ali u manjem omjeru od onog koji je tražio, međutim, unatoč takvom obrazloženju sud u cijelosti odbija tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje suvlasništva na spornim nekretninama u 3/48 dijela pa je zbog toga obrazloženje proturječno izreci. Neosnovana je žalbena tvrdnja tužitelja o počinjenoj bitnoj povredi u dijelu presude u kojem sud obrazlaže primjenu materijalnog prava u točki 22. obrazloženja jer je u toj točki sud samo citirao odredbe Zakona o zemljišnim knjigama koje je smatrao relevantnim u ovom postupku.
5.2. Tužitelj u žalbi također tvrdi da je sud odbio dopustiti preinaku tužbe tužitelju zaključujući da je ona nesvrsishodna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari o čemu nije odlučio pisanim rješenjem na koje bi tužitelj imao pravo žalbe te tvrdi da je na taj način sud zakinuo tužitelja u ostvarenju njegovih prava. Suprotno žalbenim tvrdnjama sud prvog stupnja donio je rješenje na ročištu održanom 6. veljače 2024. kojim ne dopušta preinaku tužbe koju je tužitelj izvršio na ročištu za glavnu raspravu održanom 29. studenog 2023. Odredbom članka 190. stavak 3. ZPP-a propisano je da nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. U smislu citirane odredbe članka 190. stavak 3. ZPP-a protivljenje tuženija je procesna radnja koja onemogućuje preinaku tužbe, što je sud pravilno ocijenio te donio rješenje o tome da ne dopušta preinaku tužbe. Sud je imao mogućnost dozvoliti preinaku tužbe, međutim, u točki 6. obrazloženja rješenja sud je obrazložio da isticanje novih tužbenih zahtjeva kojim se traži isplata i predaja u suposjed na kraju postupka nije svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, koje pravno shvaćanje je i po ocjeni ovog suda pravilno.
6. Iz obrazloženih razloga žalbu tužitelja trebalo je uvažiti, a presudu suda prvog stupnja ukinuti primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a, dok je točke II. – IV. izreke rješenja, kojima je sud odlučio o naknadi parničnog troška, trebalo ukinuti primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, jer će o troškovima postupka sud odlučiti prilikom ponovnog meritornog presuđenja, obzirom da odluka o trošku ovisi o uspjehu u parnici, i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
7. U ponovnom postupku sud prvog stupnja prije svega će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano u ovoj odluci tako da će prilikom ponovnog presuđenja o svim odlučnim činjenicama navesti jasne razloge koji ne smiju biti suprotni sadržaju izreke, a niti sadržaju tužbenog zahtjeva.
7.1. Skreće se pažnja sudu prvog stupnja da prilikom ponovnog postupka utvrdi i na jasan način obrazloži odlučnu činjenicu u ovom postupku, a to je je li majka tužitelja, kao njegova pravna prednica, koja je umrla 2013., sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], koji se je provodio 2008., u kojem postupku su tuženici, odnosno njihovi pravni prednici, upisani kao suvlasnici sporne nekretnine, dok je izostao upis suvlasništva majke tužitelja, koja je ranije bila upisana u zemljišnim knjigama na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, a dio koje nekretnine je prilikom preoblikovanja zemljišne knjige postao sastavni dio utužene kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7.2. Pogrešno je pravno shvaćanje suda prvog stupnja, a bez utvrđenja činjenice je li pravna prednica tužitelja sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, da time što ona nije podnosila prigovor u tom postupku da je upis nastao u postupku obnove zemljišne knjige stekao značenje i snagu zemljišnog upisa po ZZK te da tužitelj nije iznosio činjenice da bi nakon toga stekao nekretnine i da bi zbog toga tužbeni zahtjev bio neosnovan. Naime, pravomoćno rješenje iz postupka osnivanja zemljišne knjige veže samo stranke koje su sudjelovale u tom postupku i dale svoju suglasnost na promjene zemljišnoknjižnog stanja i koje te promjene nisu u tom postupku osporavale (pravno shvaćanje izneseno u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-4807/2019, Rev-2722/2019 i Rev-3424/2018). Zbog toga je u nastavku postupka prije svega potrebno utvrditi je li prednica tužitelja u vrijeme provođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige, koji je prema do sada utvrđenim činjenicama proveden 2008., sudjelovala u tom postupku, u kojem slučaju bi ju vezalo rješenje o upisu prava suvlasništva, a obzirom da je sud utvrdio da u zemljišnim knjigama nije zabilježeno postojanje njezinog prigovora.
7.3. Međutim, ukoliko bi sud utvrdio da prednica tužitelja nije sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige te ukoliko joj rješenje o upisu suvlasništva pravnih prednika tuženika nije dostavljeno, tada tužitelja i sud ne veže postojanje takvog rješenja i tužitelj bi imao pravo tražiti utvrđenje suvlasništva sporne nekretnine sastavni dio koje nekretnine je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige postao i dio ranije postojeće kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao suvlasnica bila upisana majka tuženika, koju je on naslijedio. I po ocjeni ovog suda tužitelj ne bi mogao biti utvrđen na novonastaloj nekretnini sada označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasničkom omjeru od 3/48 dijela, koji suvlasnički omjer je njegova majka imala na kčbr. [katastarska čestica] stare izmjere, jer je samo od dijela te nekretnine uz druge nekretnine formirana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere. Suvlasnički omjer tužitelja na novonastaloj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] trebalo bi odgovarajućom primjenom odredbe članka 149. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.) utvrditi prema razmjeru vrijednosti posebnog dijela nekretnine, koji nesporno tužitelj posjeduje, u odnosu na vrijednost cijele nekretnine.
Koprivnica, 2. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
Veljko Kučeković
