Poslovni broj Gž-94/2023-4

REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Vukelić Aničić, predsjednice vijeća, Filke Pejković, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Svjetlane Pražić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Luka Kurjan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene ŠŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Bojana Ivanišević, odvjetnica iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, rješavajući žalbe stranaka izjavljene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3114/2018-33 od 21. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Uvažavaju se žalbe stranaka te se ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3114/2018-33 od 21. studenoga 2022., u točkama I, II, III i IV izreke te se predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke utvrđeno je da je tužiteljica stekla valjani pravni temelj stjecanja vlasništva posebnog dijela nekretnine zk.čest. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, zemljište pod kućom i dvorište u [adresa], površine 178 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to stambenog prostora koji se sastoji od jedne sobe površine 16,27 m2 koja se nalazi u lijevom dijelu kuće u [adresa].

1.1.U točki II izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da je posebni dio nekretnine opisan u toč. I. izreke neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine u 4444/10000 dijela i da je tužena dužna trpjeti uknjižbu tog prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

1.2.U točki III izreke odlučeno je da se odbija protutužbeni zahtjev tužene na utvrđenje da se bespravno nadograđeni dio zgrade na kč. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, zemljište pod kućom i dvorište u [adresa]. od 178 m2 upisana u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dio kuće i okućnice u [adresa], pripada tuženoj, te da se nalaže tužiteljici da preda u posjed tuženoj bespravno nadograđeni dio zgrade u roku od 8 (osam) dana.

1.3. U točki IV izreke odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

2. Protiv citirane presude žalbu podnosi tužiteljica i to u odnosu na toč. II i IV izreke zbog postojanja bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima i u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice.

2.1. Protiv citirane presude žalbu podnosi tužena u odnosu na toč. I i III izreke zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje ZPP) predlažući da se pobijana presuda ukine i predmet vrati istom sudu na ponovno odlučivanje, te da se i preinači odluka o troškovima parničnog postupka, te traži i naknadu troškova žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljice tužena u cijelosti osporava navode iz žalbe tužiteljice, predlažući da se ista odbije kao neosnovana i presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu potvrdi.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je na temelju pravnog posla stekla pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koja u naravi čini jednu sobu površine 16,27 m2, a koja se nalazi u lijevom dijelu obiteljske kuće na adresi u [adresa]., te eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da je stekla pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini u dijelu od 4444/10000 dijela.

6. Predmet protutužbenog zahtjeva je zahtjev tužene da se utvrdi da bespravno nadograđeni dio predmetne zgrade pripada tuženoj i da se naloži tužiteljici da tuženoj preda u posjed bespravno nadograđeni dio zgrade u roku od 8 dana.

7. Provedenim dokaznim postupkom sud prvog stupnja je utvrdio:

-da je u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.čest. [katastarska čestica], obiteljska stambena zgrada, zemljište pod kućom i dvorište u [adresa], ukupne površine 178 m2 kao samovlasništvo tužene u cijelosti,

-da je u posjedovnom list broj ... k. o. [katastarska općina] upisana kat. čest. [katastarska čestica] i da su kao posjednici upisani: ABC, KŽ, UŽ, RŽ i FŽ ,

-da iz povijesnog pregleda predmetne nekretnine proizlazi da je nova zemljišna knjiga osnovana 24. srpnja 1981. te da je upisano zemljište bez zgrade u korist društvenog vlasništva (kao ZK tijelo I.) i zgrada bez zemljišta u korist ABC (kao ZK tijelo II.), da je na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu od 13. svibnja 1983. br. O-4827/81 uknjiženo pravo vlasništva na nekretnini [adresa] SŽ za korist mldb. LŽ u 1/2 dijela i mldb. MŽ u 1/2 dijela ,

-da je Ugovorom o prodaji od 26. studenoga 1986. koji je sklopljen između prodavatelja LŽ i RŽ te kupca ĆŽ predmet prodaje bila nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] soba do auto puta u [adresa].,

-da je Kupoprodajnim ugovorom od 3. travnja 1997. koji je sklopljen između prodavatelja ĆŽ i kupca CŽ predmet prodaje jedna soba do auto puta u [adresa],

-da je rješenjem o nasljeđivanju Javnog bilježnika Vesne Pučar iz Zagreba poslovni broj O-3643/11, UPP-OS-47/11-6 od 19. kolovoza 2011. nasljednikom pokojnog CŽ u proglašen njegov sin FŽ, u pogledu prava vlasništva predmetne nekretnine, u naravi jedna soba do autoputa u [adresa], sada na adresi [adresa],

-da je Darovnim ugovorom FŽ darovao svojoj majci ŠŽ – tužiteljici predmetnu nekretninu .

8. Saslušanjem svjedoka ĆŽ, IŽ, HŽ, FŽ i saslušanjem stranaka kao i očevidom na licu mjesta, sud prvog stupnja je utvrdio da su zemljišnoknjižni vlasnici 16. studenoga 1986. tužena i njezin tada mldb. brat RŽ prodali dio nekretnine i to jednu sobu do autoputa, da je ta soba predstavljala samostalnu uporabnu cjelinu i da ju je takvu za stanovanje koristio kupac ĆŽ, da je takva činjenica konstatirana i u zapisniku o bodovanju od 11. prosinca 1984. u kojemu je navedeno da je vlasnica stana AŽ, a da je GŽ nositelj stanarskog prava na sobi površine 14,40 m2, WC-a površine 0,50 m2, spremišta površine 1,00 m2, i da se radi o ukupnoj površini od 15,90 m2.

9.Pritome sud prvog stupnja je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka ĆŽ da je predmetna nekretnina predstavljala samostalnu stambenu jedinicu pogodnu za stanovanje, da je predmet kupoprodaje bila jedna soba, da je postojao WC površine 0,50 m2, spremište 1,00 m2 i soba površine 14,40 m2. Nadalje sud prvog stupnja utvrđuje da je ĆŽ prodao predmetnu nekretninu CŽ, da ga je nakon njegove smrti naslijedio sin FŽ koji je darovao nekretninu tužiteljici, pa da stoga postoji neprekinuti niz prijenosa vlasništva ovog posebnog dijela nekretnine (sobe) između knjižne vlasnice tužene i tužiteljice.

10.Sud prvog stupnja je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Andreja Babića iz kojeg proizlazi da suvlasnički dio tužiteljice u odnosu na cijelu predmetnu nekretninu prema stanju nekretnine na dan sklapanja ugovora od 26. studenoga 1986., uvažavajući da je kupljena soba površine od 16,27 m2 čini suvlasnički dio od 4444/10000 dijela, da sada ukupna površina posjeda tužiteljice iznosi 48,71 m2 iz čega da proizlazi da je tužiteljica nadogradila predmetnu nekretninu za 32,43 m2.

11.Slijedom navedenih utvrđenja zaključak je suda prvog stupnja da je tužiteljica stekla valjani pravni temelj stjecanja vlasništva posebnog dijela nekretnina koji se sastoji od jedne sobe površine 16,27 m2 jer da valjani pravni temelj proizlazi iz slijeda pravnih poslova koji su sklopljeni u odnosu na predmetni posebni dio nekretnine temeljem zaključenih ugovora o prodaji od 26. studenoga 1986. između tužiteljice i RŽ i ĆŽ kao kupca, zatim temeljem kupoprodajnog ugovora od 3. travnja 1997. koji je zaključen između ĆŽ kao prodavatelja i CŽ kao kupca, te darovnog ugovora sklopljenog između FŽ kao darovatelja i tužiteljice kao daroprimateljice.

12.Pritome sud prvog stupnja se poziva na odredbu čl. 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 73/00., 114/01., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15. i 94/17. - dalje: ) u kojoj je propisano da se vlasništvo, između ostaloga, stječe na temelju pravnog posla, dok da je čl. 119. st. 1. ZV-a propisano da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije drugačije određeno.

13. Stoga je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem je tražila da se utvrdi da je stekla valjani temelj stjecanja vlasništva posebnog dijela nekretnine koji se sastoji od jedne sobe površine 16,27 m2, ali da nije osnovan eventualni tužbeni zahtjev da predmetni dio nekretnine čini suvlasnički dio tužiteljice u dijelu od 4444/10000 dijela i da je tužena dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljice, navodeći da u izračunu navedenog suvlasničkog dijela vještak nije obračunavao zemljište (dvorište) pa da tužiteljica ne može s uspjehom tvrditi da soba površine 16,27 m2 čini posebni dio nekretnine u navedenom suvlasničkom dijelu.

14. Sud prvog stupnja navodi da nije provedeno etažiranje jer da stranke to nisu predlagale niti se vlasništvo posebnog dijela moglo uspostaviti sve dok nadležno tijelo ne potvrdi da je predmetni dio nekretnine samostalna uporabna cjelina sukladno čl. 71. ZV-a te da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može uspostaviti ako ne dostaje potvrda nadležnog upravnog tijela da određeni stan ili druga prostorija u zgradi i na određenoj zemljišno knjižnoj čestici predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu u smislu odredbe čl. 73. st. 3. ZV-a.

15. Zaključak je suda prvog stupnja da se pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini odnosi na fizički odijeljeni dio nekretnine koji faktično već predstavlja pojedinačnu stvar, da taj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran pa ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine, nego predstavlja pojedinačno određenu stvar. Stoga, kad jedna osoba je vlasnik točno određenog dijela nekretnine, da ne može biti suvlasnik idealnog dijela, jer je tom suvlasniku na ime njegovog idealnog dijela pripao realni dio, čime je došlo i do fizički izvršene diobe, te da suvlasništvo na cijeloj nekretnini više niti ne postoji.

16.Sud prvog stupnja u odnosu na protutužbeni zahtjev utvrđenje da nije sporno da je tužiteljica 2016. godine zatvorila (ozidala) natkrivenu terasu i postavila krov od crijepa, da je krov nivelirala pa da stoga više ne postoji prijelom krova, što je vidljivo na fotografijama koje su priložene u spisu, da iz dopisa Državnog inspektorata od 17. kolovoza 2022. proizlazi da je podnesena prijava moguće bespravne gradnje na predmetnoj nekretnini investitora ABC, da Građevinska inspekcija nije postupala po toj prijavi .

17. Stoga zaključuje da je tužiteljica izvodila građevinske radove bez znanja i odobrenja tužene koja je takve radove prijavila kao bespravne nadležnoj Građevinskoj inspekciji, da je tužiteljica zazidala prostor ispod nadstrešnice koji je prethodno djelomično (s prednje i lijeve bočne strane) bio zatvoren plastičnim pločama, da je promijenila nivelaciju krova, a što je vidljivo iz priloženih fotografija. Stoga sud prvog stupnja utvrđuje da tužiteljica nije mijenjala visinu sljemena krova, da je krov izravnala tako da više nema loma prema nadstrešnici i da je zazidala prostor ispod nadstrešnice koji zajedno čini jednu cjelinu.

18. Zaključuje nadalje sud prvog stupnja da tužena nije precizno odredila koji je to točno bespravno nadograđeni dio zgrade, te ne opisuje koji točno dio zgrade joj tužiteljica treba predati u posjed te da nije jasno što konkretno tužena smatra bespravno nadograđenim dijelom zgrade. Navodi da tužena na te okolnosti nije niti predlagala dokaze, slijedom čega odbija njezin protutužbeni zahtjev.

19. Odluku o troškovima parničnog postupka sud prvog stupnja temelji na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a te odlučuje da svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka, jer da su stranke u ovom postupku uspjele u približno jednakim dijelovima.

20. Osnovani su žalbeni navodi tužiteljice da je sud prvog stupnja zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da je tužiteljica stekla valjani pravni temelj stjecanja vlasništva posebnog dijela nekretnine na predmetnoj kući koji se sastoji od jedne sobe površine 16,27 m2.

21. Naime prema odredbi čl. 2. st. 3. ZV-a predmetom prava vlasništva mogu biti nekretnine a nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje ako zakonom nije drugačije određeno. Stoga, jedna soba ne može biti predmetom utvrđenja valjanog stjecanja prava vlasništva, već temelj stjecanja prava vlasništva može biti suvlasnički dio ili realno određeni dio nekretnine koji je trebao biti identificiran na licu mjesta određenim točkama, da bi isti mogao biti predmetom prava vlasništva.

22. Stoga tužbeni zahtjev koji je prihvaćen u točki I izreke je suprotan prisilnom propisu i to čl. 2. st. 3. ZV-a jer sud prvog stupnja nije utvrdio da je predmetna nekretnina u vrijeme kupoprodaje u odnosu na zemljište bila u društvenom vlasništvu i da je takva stvar izvan prometa, te da je ukidanjem instituta društvenog vlasništva došlo do spajanja zemljišnoknjižnih tijela u jedinstvenu česticu, brisano je društveno vlasništvo i suvlasnici zgrade su postali vlasnici cijele nekretnine kao jedinstvenog zemljišnoknjižnog tijela.

23. U odnosu na žalbene navode tužiteljice da je sud prvog stupnja trebao prihvatiti tužbeni zahtjev pod toč. II izreke presude navodi se da se radi o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu koji bi mogao biti usvojen samo ukoliko bi se prethodni tužbeni zahtjev kako je to navedeno u toč. I izreke presude odbio kao neosnovan. Međutim navodi se da tužiteljica traži utvrđenje realnog dijela nekretnine slijedom čega da ne može biti upisana kao suvlasnica na predmetnoj nekretnini jer suvlasništvo ne postoji na predmetnoj zgradi, jer suvlasništvo predmetne nekretnine tužiteljica i njezini prednici nisu kupili navedenim ugovorima o kupoprodaji i ugovoru o darovanju.

24. S obzirom na izloženo u nastavku postupka potrebno je pozvati tužiteljicu da ispravi tužbeni zahtjev jer valjani pravni temelj stjecanja prava vlasništva posebnog dijela nekretnine ne može biti jedna soba površine 16,27 m2 jer je to suprotno čl. 2. st. 3. ZV-a, već je predmet vlasništva na način kako to obrazlaže tužiteljica tijekom postupka može biti realno određeni dio nekretnine koji mora biti identificiran na licu mjesta, a koji bi nakon izvršene parcelacije ukoliko je ona moguća i dopuštena mogao biti predmetom prava vlasništva.

25. Osnovani su i žalbeni navodi tužene da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno u odnosu na njezin protutužbeni zahtjev. Međutim ističe se da navedeni protutužbeni zahtjev nije potpuno određen slijedom čega se ne može ispitati pravilnost primijenjenog materijalnog prava jer iako sud prvog stupnja pravilno navodi da protutužbeni zahtjev nije točno preciziran, jer da tužena ne tvrdi koji dio predmetne zgrade je bespravno nadograđen i što joj tužiteljica treba predati u posjed, kraj takvog utvrđenja sud prvog stupnja je trebao tuženu pozvati da ispravi i dopuni protutužbeni zahtjev, a ne kraj takvog činjeničnog stanja protutužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

26. Stoga će sud prvog stupnja u nastavku postupka pozvati tuženu da ispravi tužbeni zahtjev na način kako je izloženo, te će stoga nakon što stranke postupe prema uputi iz ovog rješenja ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice i protutužbenom zahtjevu tužene te donijeti i odluku o troškovima parničnog postupka, vodeći računa i o žalbenim troškovima.

27. Slijedom obrazloženog primjenom odredbe čl. 370. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u toč. I izreke ovog rješenja.

28. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom u nastavku postupka, pa je stoga primjenom odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučeno kao u toč. II izreke ovog rješenja.

U Rijeci, 2. travnja  2025.

Predsjednica vijeća

Kristina Vukelić Aničić