Poslovni broj Gž-300/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. BS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. RS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], KS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. TS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Ivica Matas, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika: Grada Šibenika (OIB: 55644094063), Šibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, koga kao zakonski zastupnik zastupa DS, dr. med., gradonačelnik, a njega punomoćnik FS, dipl. iur., službenik tuženika, radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj 3 P-964/2021-24, na sjednici vijeća 02. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 3 P-964/2021-24.

2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 3 P-964/2021-24.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja, odbijen je tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku da prestane uznemiravati tužitelje u ostvarivanju vlasničkih prava na nekretnini u [adresa], oznake kat. čest. broj [katastarska čestica], u naravi zgrada, garaža i dvor, upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 1149 m2, na način da mu se na nekretnini tužitelja kod kućnog broja [adresa] zabranjuje uklanjanje rampe za parking, te da se kloni svakog takvog ili sličnog postupanja. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog tužitelja za određivanje privremene zabranom tuženiku izvođenje bilo kakvih radova sam ili po trećoj osobi kojima bi se uklonila rampa za parking i preinačilo postojeće stanje na nekretnini u [adresa], katastarske oznake kat. čest. broj [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], i to kod kućnog broja [adresa].

2. Protiv te presude i rješenja žale se tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

3. U žalbi tvrde da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da nije utvrđeno da bi sporna nekretnina predstavljala pristupnu cestu već da iz nalaza vještaka proizlazi da je ta nekretnina dvorišni prostor. Tvrde da na nekretnina ne postoji cestovna infrastruktura dok su ostaci ranije prometne signalizacije uklonjeni. Nastavno tvrde da je i iskazima saslušanih svjedoka potvrđeno da se predmetna nekretnina smatrala privatnom površinom te da su policijski djelatnici vlasnicima parkiranih vozila ostavljali obavijest o počinjenom prekršaju zbog čega je sugerirano postavljenje rampe. Postavljanje rampe da nije zaprijećen pristup ili prolaz pješice i da su se stanari jednoglasno suglasili oko postavljanja rampe.

4. Predlaže uvaženje žalbe.

5. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

6. Žalba nije osnovana.

7. Kod donošenja pobijane presude nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11, 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i na koje se pozivaju stranke postupka. Presuda nije nerazumljiva ni proturječna, sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati. Sud prvog stupnja naveo je odlučne razloge na kojima temelji predmetno utvrđenje o neosnovanosti tužbenog zahtjeva i ti razlozi nisu protivni činjenicama utvrđenim tijekom prvostupanjskog postupka.

8. Prvostupanjski je sud utvrdio:

- da predmet spora predstavlja pristupnu cestu od javne ceste do stambenih objekata na kojoj su zatečeni tragovi ranije cestovne signalizacije (prometni znakovi, oznake na kolniku, strelice za označavanje dva ili više smjerova kretanja: pravo i lijevo, te „crta za zaustavljanje“, od kojih je horizontalna prometna signalizacija, koja je vidljiva i na dostavljenim Google snimkama, brisana invazivnom metodom) te da se na javnoj cesti "[adresa], iz pravca juga, nalaze prometni znakovi: „Promet u oba smjera“ i „Dopušteni smjerovi ravno i lijevo“ (dakle, i u pravcu predmeta spora), kao i da je u vrijeme iz kojeg datiraju Google snimke predmetna površina bila dostupna i osobama koje nisu stanari objekta,

- da predmetna nekretnina u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, u smislu odredbi članka 131. stavak 1. i članka 98. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19., dalje: ZC), jer da je nekretnina u vrijeme stupanja na snagu tog zakona predstavljala pristupnu cestu do stambenih objekata (članak 98. stavak 1. Zakona) tj. cestovnu površinu namijenjenu za promet vozila pristupačnu većem broju korisnika, slijedom čega da ta nekretnina predstavlja javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika, neovisno o stanju upisa u zemljišnim knjigama,

- da je zakonito postupanje tuženika, koji je odgovarajućim upravnim rješenjima naložio uklanjanje sporne rampe u cilju skrbi o neometanom funkcioniranju prostora javne namjene, pa da je neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja,

9. U ovoj žalbenoj fazi nije sporno da su tužitelji vlasnici stanova u zgradi koja se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno ni da je tuženik upravnim rješenjem naložio nepoznatoj osobi da oslobodi dio nerazvrstane ceste na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] u [adresa] do prepreke rampe za parking. Sporno je da li predmetna nekretnina predstavlja javno dobro nerazvrstanu cestu ili dvorišni prostor stambenih zgrada [adresa].

10. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio sve bitne činjenice i primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

11. Protivno žalbenim tvrdnjama, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da sporni dio nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja pristupnu nerazvrstanu cestu.

12. U smislu odredbe članka 98. stavak 1. ZC-a nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, u smislu ovoga Zakona, i to (između ostaloga) pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina i druge ceste na području naselja i gradova.

13. Iz priloženih fotografija i opisa vještaka građevinske struke proizlazi da de predmetna nekretnina asfaltirana površina, pristupna cesta stambenim objektima koji se nalaze u [adresa] te iako na toj nekretnini trenutno nema obilježja cestovne infrastrukture opisom vještaka potvrđeno je da su vidljivi ostaci ranije postojeće cestovne signalizacije (prometni znakovi, oznake na kolniku, strelice za označavanje dva ili više smjerova kretanja: pravo i lijevo, te „crta za zaustavljanje“) te na južnom dijelu betonska pasica širine 40 cm omeđena betonskim ivičnjakom. To što su tužitelji i saslušana svjedokinja ZS (svi stanari zgrade u navedenoj ulici i kao takvi zainteresirani za ishod postupka) govorili o predmetnoj nekretnini kao o zemljištu u privatnom vlasništvu stanara zgrade ne dovodi u pitanje predmetno utvrđenje jer sadržaj njihovog iskaza u kojemu govore da su i treće osobe, koje nisu stanari prometovali po toj nekretnini i tu se parkirali, opravdava tvrdnju da se radi o pristupnom putu. Takav zaključak opravdava i žalbeni navod (iako mu to nije bila svrha) o kažnjavanju trećih osoba po policijskim djelatnicima zbog nepropisnog parkiranja jer da se radi o parkiranju na nekretnini u privatnom vlasništvu tada policijski djelatnici ne bi kažnjavali zbog nepropisnog parkiranja već bi vlasnike upućivali na privatne parnice.

14. Činjenica da je vještak geometar utvrdio predmetnu nekretninu zemljištem u privatnom vlasništvu također nije odlučna jer nije zadatak vještaka da presuđuje o kakvoj se nekretnini radi već da utvrdi i opiše stanje lica mjesta, dok sud na temelju svih bitnih činjenica odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

15. Protivno svim žalbenim navodima i ovom žalbenom sudu je u cijelosti prihvatljivo utvrđenje suda prvog stupnja o spornoj nekretnini kao nerazvrstanoj cesti.

16. Budući da je predmetna nekretnina nerazvrstana cesta, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da je u smislu odredbe članka 131. stavak 5 ZC-a ta nekretnina javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvo jedinice lokalne samouprave te da tužitelji koji nisu stvarni vlasnici ni suvlasnici te nekretnine nemaju pravo zaštite od uznemiravanja u smislu odredbe članka 167. stavak 1. Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17. – ispravak pročišćenog teksta)

17. Iz navedenih razloga svi žalbeni navodi su neosnovani te je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrđena pobijana presuda i odlučeno kao u izreci presude.

18. Budući da nije osnovana nenovčana tražbina tužitelja pravilno je sud prvog stupnja odbio i zahtjev tužitelja za izricanjem privremene mjere jer nisu ispunjene pretpostavke iz članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.) te je odlučeno ka u izreci rješenja, primjenom odredbe članka 380. stavak 2. ZPP-a.

19. Odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka jer tužitelji nisu uspjele sa žalbom (članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a).

U Rijeci, 02. travnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Tajana Polić