Poslovni broj Gž-1163/2023-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R I J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari, tužiteljice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici iz Benkovca, protiv tuženika SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog o punomoćnici Rei Atelj, odvjetnici iz Zadra, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj 4 P-37/2021-19 od 10. studenog 2023., 02. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
1. Uvaženjem žalbe tužiteljice preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj 4 P-37/2021-19 od 10. studenog 2023 i sudi:
Nalaže se tuženiku SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], predati tužiteljici ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], u suposjed nekretninu katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1292 m2, prikazanu na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića dipl. ing. geod. od 20. ožujka 2023. god. žutom bojom, koja skica je sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti iste.
r j e š i o j e
1. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 1.282,34 eura u roku od 15 dana dok se odbija zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 808,76 eur.
2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 303,09 eur u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja, točkom I izreke, odbijen je tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku predati tužiteljici u suposjed nekretninu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1292 m2, prikazanu na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića dipl. ing. geod. od 20. ožujka 2023. žutom bojom. Odbijen je i zahtjev tužiteljice za isplatom parničnog troška sa zateznim kamatama. Rješenjem suda točkom I izreke naloženo je tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u iznos od 808,76 EUR-a dok je točkom II izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.
2. Protiv te presude i točke I izreke rješenja žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23:dalje-ZPP).
3. U žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, kao i povredu odredbe članak 8. ZPP-a. Tvrdi da je pogrešno zaključio da tužiteljica ne bi bila aktivno legitimirana podnijeti predmetnu tužbu. Tvrdi da je sudskom nagodbom od 18. svibnja 1999. utvrđeno da obiteljska kuća u [adresa], kat. čest. [katastarska čestica] od 1292 m2 predstavlja zajedničku imovinu stranaka, odnosno da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela predmetne nekretnine i da ta nagodba ima obvezujući karakter te da ima značaj pravomoćne presude. Budući da je tužiteljica suvlasnica te nekretnine dok je tuženik u njezinom posjedu, ovlaštena je zahtijevati predaju u suposjed. Tvrdi i da je 2004. svojim sredstvima tužiteljica platila razliku za cijenu površine od 692 m2 i da je bila supotpisnik ugovora o prodaji građevinskog zemljišta
4. Predlaže uvaženje žalbe.
5. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
6. Žalba nije osnovana.
7. Sud prvog stupnja je utvrdio:
- da su stranke postupka bile u braku od 31. prosinca 1977. do 2. prosinca 1993. kada je taj brak razveden i da su sklopile sudsku nagodbu pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-4018/92 od 18. svibnja 1999. kojom je utvrđeno da sporna kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana na ime SG pok. Ć, u naravi kuća, dvorište i pašnjak ukupne površine 1292 m2 i da predstavlja zajednička imovina stranaka te da je udio svake u ½ dijela,
- da je temeljem rješenja Općinskog suda u Zadru, stalna služba u Benkovcu, Zemljišnoknjižni odjel, posl. br. ZP-25/2018 od 28. veljače 2018., a temeljem te sudske nagodbe ovdje tužiteljica uknjižena suvlasnicom na 300/1292 dijelova kat. čest. [katastarska čestica] površine 1292 m2 (½ suvlasničkog dijela uknjiženog na tuženika jer je tuženik bio upisan z.k. suvlasnikom u 600/1292 dijelova)
- da je rješenjem Skupštine općine Benkovac, od 9. studenog 1982. tuženiku dano na korištenje neizgrađeno građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu i to: kat. čest.. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 600 m2 te da iz Ugovora o završetku prodaje građevinskog zemljišta iz 1982., sklopljenog između tuženika i Grada Benkovca 20. prosinca 2004. proizlazi da se predmetni Ugovor odnosi na prodaju zemljišta po Rješenju Sekretarijata za društvene službe, imovinskopravne poslove i opću upravu Općine Benkovac, Broj: 01-720/1-1982 od 09. studenog 1982. kojime je tuženiku dano neizgrađeno građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu i to k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 600 m2, te da mu je naknadno obavljenom parcelacijom dodijeljeno dodatno zemljište površine 500 m2 koje je dobilo broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište površine 500 m2, kuća površine 85 m2 i pašnjak površine 697 m2, te da je tim ugovorom utvrđeno da je navedeno zemljište plaćeno u cijelosti i to 26. srpnja 1982., 600 m2 i 20.prosinca 2004. razlika od 692 m2 te da iz priložene uplatnice proizlazi da je tužiteljica uplatila iznos od 3.460,00 kn na račun Grada Benkovca sa opisom plaćanja građ. zemlj. [adresa] SG,
- da je sadržajem izjave TG i NG ovjerene kod Javnog bilježnika Vesne Ćuzela u Rijeci 22. svibnja 2005. pod brojevima: OV-3143/05 i OV- 3144/05 potvrđeno da su stranke ovog postupka SG i RG započeli gradnju 1981. kuće koja nije oštećena tijekom domovinskog rata,
- da u odnosu na naprijed navedene različite oznake kat. čestica tužiteljica nije dokazala poveznicu između utužene kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] koje bi se prema stanju spisa i činjeničnim navodima tužbe trebali odnositi na utuženu nekretninu slijedom čega zaključuje da navedeni materijalni dokazi ne opravdavaju osnovanost tužbenog zahtjeva slijedom čega ocjenjuje da tužiteljica nije aktivno legitimirana za podnošenje predmetne tužbe.
8. Prvostupanjski sud kod donošenja pobijane presude nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Međutim, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati budući da nisu navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama te je ovaj žalbeni sud, primjenom odredbe članka 373. a ZPP-a analizirao sve provedene dokaze, utvrdio bitne činjenice i donio novu zakonitu odluku.
10. Ovaj žalbeni sud je na okolnosti utvrđenja spornih činjenica pored dokaza koje je analizirao sud prvog stupnja, analizirao i nalaz vještaka geometra sa skicom lica mjesta te je sadržajem tog nalaza utvrdio da sporna kat. čestica čiju predaju u suposjed zahtjeva tužiteljica nosi oznaku [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je površine 1292 m2 te da se na toj nekretnina nalazi stambeni objekt koji se sastoji od prizemlja i kata na kojemu u prizemlju nema stolarije dok se na katu tog objekta nalazi stolarija te da je preostali dio dvorišni prostor ograđeno betonskim ogradnim zidom i žičanom ogradom.
11. Nastavno je utvrđeno da iz rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, Zemljišnoknjižni odjel, posl. br. ZP-25/2018 od 28. veljače 2018. proizlazi da je ovdje tužiteljica uknjižena suvlasnicom te nekretnine u suvlasničkom omjeru od 300/1292 dijelova predmetne nekretnine po osnovi sudske nagodbe sklopljene s tuženikom, osim toga činjenicu takve uknjižbe ne dovodi u pitanje ni tuženik.
12. Budući da je tužiteljica suvlasnica upravo ovdje sporne nekretnine, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], neodlučno je utvrđenje suda prvog stupnja da nije dokazala poveznicu između utužene kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] od kojih je ta nekretnina nastala jer tu poveznicu tužiteljica kao uknjižena z.k. suvlasnica nije ni trebala dokazivati. Naprotiv, ukoliko tuženik smatra da toj kat. čestici u suvlasništvu tužiteljice ne pripada određen realni dio te nekretnine on bi tu tvrdnju trebao dokazati, a to nije učinio.
13. Nastavno, iz sadržaja odgovora na tužbu proizlazi da je tuženik u posjedu te nekretnine jer iako tvrdi da obiteljska kuća nije pogodna za stanovanje to nije odlučna jer izjavom da obavlja uređenje i radove na toj nekretnine potvrđuje svoje posjed na toj nekretnini dok tvrdnjom o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tuženice osporava pravo tužiteljice na suposjed te nekretnine u cjelini.
14. Sukladno tome u konkretnoj situaciji u kojoj je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u 600/1292 dijelova ostvaruje pravo na suposjed te nekretnine jer je odredbom čl. 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 52/25:dalje ZV) propisano da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari te da oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Nadalje u smislu odredbe čl. 46. st. 1. ZV-a svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. Navedene odredbe dakle, jednako kao i tuženiku daju i tužiteljici pravo suposjedovanja predmetne nekretnine i tužiteljica ima pravo zahtijevati suposjed bez navođenja idealnog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine i kod tako postavljenog tužbenog zahtjeva nije čak ni odlučno koji je njezin suvlasnički dio.
16. Budući da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine koja se nalazi u posjedu tuženika ostvaruje pravo na suposjed te je iz navedenih razloga, primjenom odredbe članka 162. stavak 1. ZV-a, valjalo preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev.
17. Preinačenjem prvostupanjske presude tužiteljica je konačno uspjela u sporu pa je valjalo preinačiti i pobijano rješenje u točki I izreke i dosuditi joj ukupne opravdane troškove postupka, primjenom odredbe članak 154. stavak 1. ZPP-a te odbiti zahtjev tuženika za naknadom njegovih troškova postupka u iznosu od 808,76 eura.
18. Tužiteljici je dosuđen parnični trošak prvostupanjskog postupka u ukupnom iznosu od 1.282,34 eura, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine" broj 38/23:dalje-Tarifa) i u skladu sa zahtjevom i to za sastav tužbe (tbr-a 7. točka 1. Tarife) iznos od 149,31 eur, za zastupanje na dva ročišta i očevidu (tbr. 9. točka 1. Tarife) iznose od po 149,31 eur, sastav podneska (tbr. 8. točka 3. Tarife) iznos od 74,65 eur, trošak očevida u iznosu od 530,82 eur te pristojbu na tužbu u iznosu od 79,63 eur.
19. Slijedom obrazloženog, primjenom odredbe članka 373. a i članka 381. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude i točki 1. izreke rješenja.
20. Primjenom odredbe članka 166. stavak 2. ZPP-a i tbr. 10. točka 1. Tarife tužiteljici koja je u žalbenom postupku uspjela sa žalbom dosuđeni su ukupni troškovi žalbenog postupka u iznosu od 250,00 eur uvećani za sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 53,09 eur što ukupno iznosi 303,09 eur te je odlučeno kao u točki 2. izreke rješenja.
21. Nepobijani dio točke II izreke rješenja ostaje neizmijenjen.
U Rijeci 02. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Tajana Polić
