REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-148/2020-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužitelja ČV OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Mučnjaku, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. tuženice ČVT, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženice CVT, OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tuženika CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], IV. tuženice RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], V. tuženice ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i VI. tuženika BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], zastupani po punomoćnici Jeleni Košutić, odvjetnici u Sesvetama, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 19. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika I. do VI. tuženika, dana 2. travnja 2025

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su tuženici ČVT, CVT, CV, RV, ZV i BV,kao suvlasnici stambene zgrade na adresi [adresa], smetali tužitelja ČV, u posljednjem neposrednom posjedu podrumske prostorije, u podrumu desno, površine 38,31 m2 koja se nalazi u podrumu nekretnine: stambena zgrada br. 5n/1 i dvorište, [adresa] (stambena zgrada br. 5n/1, [adresa], dvorište 177 m2) kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, time što su promijenili bravu na ulaznim vratima u zgradu te odbili tužitelju dati ključeve nove brave.

II. Nalaže se tuženicima u roku 24 sata uspostaviti ranije posjedovno stanje postavljanjem stare brave na ulazim vratima zgrade ili predajom ključeva nove brave tužitelju te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

III. Nalaže se tuženicima isplatiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 384,89 eur sa zateznom kamatom od 2. travnja 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je samostalni neposredni posjednik koji vrši posljednji, zakoniti, mirni i faktični posjed podrumske prostorije, u podrumu desno, površine 38,31 m2 koja se nalazi u podrumu nekretnine: Stambena zgrada br. 5N/1 I dvorište, [adresa] površine 292 m2 (stambena zgrada br. 5N/1, [adresa], dvorište 177 m2) kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod ovog suda, zemljišnoknjižni odjel. Dana 28. rujna 2020. tužitelj je zajedno sa zaposlenicima HEP-a d.d. OV i SV htio ući u zgradu radi postavljanja brojila za struju u podrumskoj prostoriji, no nije uspio obzirom da je brava na ulaznim vratima zgrade bila promijenjena. Tužitelj je nakon toga, istoga dana telefonski kontaktirao VI. tuženika BV, predstavnika stanara, koji mu je rekao da su tuženici na temelju zajedničke odluke dan ranije 27. rujna 2020. promijenili bravu na ulaznim vratima u zgradu, sve kako bi onemogućili upravo tužitelja da pristupi podrumskoj prostoriji budući da tuženici smatraju da je ona njihovo vlasništvo, a ne tužiteljevo. Tuženici su odbili dati ključeve nove brave, a koje su oni imali. Tuženici su promjenom brave na ulaznim vratima zgrade i odbijanjem predaje njenih ključeva tužitelju, smetali tužitelju u njegovom neposrednom posjedu podrumske prostorije. Sukladno čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Predlaže prihvatiti zahtjev sadržaja kao u izreci presude te obvezati tuženika i na isplatu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu I.-VI. tuženici se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Navode da nije točno da bi tuženik bio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine opisane u tužbi, a svakako isti nije niti ikad bio u zakonitom posjedu predmetne nekretnine. Naime, riječ je o zajedničkom i nedjeljivom dijelu nekretnine koje su tuženici suvlasnici posebnih dijelova odnosno etaža tj. o spremištu u podrumu desno površine 38,31 m2 koje je tužitelj potpuno bez ikakvog pravnog osnova i na prevaru nastajao zauzeti i oteti tuženicima. Točno je da su suvlasnici zgrade [adresa], ovdje tuženici, zamijenili bravu na ulaznim vratima, upravo kako bi spriječili da se zajedničkim prostorijama koristi bilo koja osoba koja nije vlasnik posebnog dijela zgrade, no nije točno da je u tom času tuženik bio u posjedu predmetne prostorije. Suvlasnici zgrade odnosno tuženici su suglasnost za promjenu brave ulaznih vrata potpisali 22. rujna 2020., a bravu na vratima promijenili 23. rujna 2020. Tuženik je prije otprilike godinu dana pokušao od te prostorije protuzakonito napraviti stambenu cjelinu te se pokušao prispojiti na stubišnu struju koju plaćaju svi suvlasnici zgrade iz pričuve, a što su mu tuženici već tada zabranili i jasno mu dali do znanja kako nema na to pravo i zabranili mu da se prispoji na struju te da protuzakonito koristi predmetnu prostoriju koja je zajednička svim tuženicima. Upravo iz „Elaborata etažiranja nekretnine br.272-E/2017“ sačinjenog po trgovačkom društvu Snovi građenje d.o.o. za projektiranje, građenje i nadzor, Slavonska avenija 7, Zagreb čiji je naručitelj bio tužitelj da proizlazi kako je predmetna prostorija u podrumu zajednički i nedjeljivi dio nekretnine, koji je kao takav prodan i svim tuženicima, obzirom da su isti kupovali od tužitelja i njegove obitelji posebni dio nekretnine (etažno vlasništvo) zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade povezanim stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine temeljem čl.68,čl.69. i čl.370.st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tuženici su potpisali izjave koje su priložene uz tužbu na prevaru obzirom da im je tužitelj rekao kako će spremište površine 38,31 m2 u podrumu pridružiti stanu u zgradi koji je u to vrijeme koristio i na kraju prodao II. I III. Tuženima (koje je pak uvjerio kako je tu podrumsku prostoriju već prodao nekom drugom od suvlasnika), a činjenica je da predmetna podrumska prostorija nikada nije etažirana u posebnu samostalnu cjelinu niti je ikada na taj način korištena, niti je kao takva legalizirana te je od uvijek zajednički dio zgrade na adresi [adresa]. U konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za pružanje posjedovne zaštite tužitelju iz razloga što u postupanju tuženika nema elemenata protupravnosti, odnosno samovlasti tako da tužitelj ne bi mogao osnovano tražiti posjedovnu zaštitu. Nema protupravnosti, odnosno samovlasti ako se posjed oduzima na temelju odobrenja, odnosno ovlaštenja koje neposredno proizlazi iz zakona koji dozvoljava zahvaćanje u tuđi posjed i onda kada se vrši na temelju odobrenja ili naredbe koje je u okviru svoje nadležnosti dao sud, odnosno drugo nadležno tijelo vlasti, što je u konkretnom predmetu slučaj obzirom da suvlasnici zgrade mogu jednostranom odlukom promijeniti bravu na ulaznim vratima temeljem ovlaštenja iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Na zajedničkim dijelovima zgrada niti vlasnik njenog posebnog dijela nije ovlašten izvršiti prepravke, a pogotovo to nije ovlašten činiti tužitelj koji glede sporne zgrade nema nikakvih stvarnopravnih ovlaštenja. Slijedom navedenog, predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao i prijedlog za privremenu mjeru te obvezati tužitelja na naknadu parničnog troška tuženicima

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: zk izvadak za zkč. br. [katastarska čestica] (list 6-14 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 15 spisa), potpisane izjave od I.-VI. tuženika (list 16-20 spisa), rješenje poslovni broj Z-50273/17 od 4. listopada 2017. (list 21-23 spisa), očitovanje volje za upis posebnih dijelova nekretnine u zemljišne knjige od 27. rujna 2017. (list 24-26 i 51-53 spisa), suglasnost stanara stambene zgrade za promjenu brave ulaznih vrata od 22. rujna 2020. i račun (list 49-50 spisa), potvrdu Grada Zagreba od 26. rujna 2017. (list 54-55 spisa), elaborat etažiranja nekretnine (list 56-73 spisa), whatsApp korespondenciju (list 77 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 16. prosinca 2015. (list 78-83 spisa), iskaz tužitelja (list 86-87 spisa), iskaz VI. tuženika (list 87-88 spisa), iskaz II., III. i V. tuženice (list 92-95 spisa), iskaz svjedoka PV i RVT (list 105-106 spisa), iskaz svjedoka IV (list 112 spisa), iskaz I. i IV. tuženice (list 106-108 spisa).

4.Temeljem tako izvedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio zahtjev osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite podrumske prostorije, u podrumu desno, površine 38,31 m2 koja se nalazi u podrumu nekretnine- stambene zgrade br. 5n/1, [adresa], koji tužitelj temelji na činjeničnim tvrdnjama iz kojih bi proizlazilo da su suvlasnici zgrade 27. rujna 2020. promijenili bravu na ulaznim vratima u zgradu te ga smetali u posjedu podrumske prostorije u predmetnoj zgradi.

6. Iz stanja spisa proizlazi da između stranka nema spora o tome da su tuženici suvlasnici stambene zgrade u kojoj su stanove i pripadajuća spremišta prethodno kupili od tužitelja i članova njegove obitelji (JV i GV) te da nema spora o tome da je prema tehničkom opisu etažnog elaborata stambene zgrade od 15. rujna 2016., podrumska prostorija koja je predmetom spora – zajednički dio stambene zgrade. Nema spora niti o tome da su tuženici kao suvlasnici stambene zgrade 22. rujna 2020. potpisali suglasnost o promjeni brave na ulaznim vratima stambene zgrade te da je predmetna promjena brave i izvršena.

7. Među strankama je sporno je li tužitelj posjednik podrumske prostorije koja je predmetom spora, a obzirom na tvrdnje tuženika kao suvlasnika stambene zgrade o tome da u njihovoj odluci (o promjeni brave na ulaznim vratima zgrade) nema protupravnosti jer da se ista, u bitnom, temelji na odobrenju odnosno ovlaštenju koje da neposredno proizlazi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

8. Sud se na temelju odredbe čl. 441. ZPP ograničio samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda te nastalog smetanja.

9. Zaštita posjeda u sudskom postupku posjedniku se pruža ukoliko posjednik dokaže faktičnu vlast glede neke stvari ili prava i samovlasni čin smetanja kojim je onemogućen u dotadašnjem načinu vršenja faktične vlasti (čl. 19. - čl. 22. i čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17 dalje: ZVDSP).

10. Iz iskaza tužitelja, u bitnom, proizlazi da je predmetnu tužbu podnio iz razloga što je tuženicima prodao svoj stan, ali ne i podrumske prostorije iz kojih je namjeravao napraviti zasebnu stambenu jedinicu. Isti je naime, prije prodaje stana tuženicima, zapravo kupio cijelu stambenu zgradu. Prilikom etažiranja zgrade došlo je do problema pa tako nije mogao podrumske prostorije etažirati kao zasebnu jedinicu jer je istoj nedostajalo jedno parkirno mjesto. Navodi da je samostalno vršio posjed predmetnih podrumskih prostorija. Krajem 9 mjeseca 2020. namjeravao je uvesti struju u podrumsku prostoriju te je sa djelatnicama HEP-a došao do stambene zgrade, ali u istu nije mogao ući jer je utvrdio da je promijenjena brava na ulazu u stambenu zgradu. Nakon toga zvao je policiju, a zatim i VI. tuženika koji mu je rekao da su dan ranije suvlasnici stamene zgrade izglasali odluku da se promijeni brava na ulaznim vratima u stambenu zgradu, sa obrazloženjem da je podrumska prostorija zapravo zajednička prostorija i da tužitelj tu više nema što tražiti. Navodi da je inače cijelu stambenu zgradu kupio 2015. te je zapravo i tu podrumsku prostoriju samostalno koristio na način da je na istu stavio i zasebna vrata, čitavo to vrijeme i nakon etažiranja i dvije godine nakon prodaje stana. Od podrumske prostorije ključeve je imao samo on. Ujedno je imao i ključeve od ulaznih vrata u zgradu. Suvlasnici zgrade nisu ga pitali za suglasnost prilikom promjene brave na ulaznim vratima zgrade. Djelatnici HEP-a koji su toga dana bili sa tužiteljem su PV i još jedan radni kolega čije ime ne zna. Navodi da predmetna podrumska prostorija je čitavo vrijeme bila zaključana i istu dakle nisu mogli koristiti ostali suvlasnici. Kada se tužitelju predočuju izjave koje priležu listu 16-20 spisa ističe da je stanarima rekao da namjerava od te podrumske prostorije napraviti samostalnu stambenu jedinicu prilikom prodaje predmetnog stana. Nije plaćao pričuvu za predmetnu podrumsku prostoriju budući da istu nije uspio etažirati kao samostalnu stambenu jedinicu.

11. Iskaz I. do V. tuženika, nesporno suvlasnika stambene zgrade, iscrpljuje se u opisivanju razdoblja kada su kupovali i od koga suvlasničke dijelove stambene zgrade, u naravi stanove i pripadajuća spremišta te u bitnom navode da ne znaju što se događalo sa predmetnom podrumskom prostorijom odnosno kome ona pripada sve dok im nije predočen etažni elaborat zgrade uvidom u koji su utvrdili da je ista zapravo zajednički dio zgrade, a nakon čega i donose odluku o promjeni brave na ulaznim vratima stambene zgrade što opravdaju tvrdnjom o tome da tužitelj u odnosu na podrumsku prostoriju nema nikakvih stvarnopravnih ovlaštenja. Prethodno nisu imali saznanja o tome tko predmetnu prostoriju koristi, istu nisu koristili niti su imali ključeve od iste. Tuženica ZV dodatno iskazuje da su se početkom 2018. na spornoj prostoriji pojavila drvena vrata sa staklenim dijelom, prostorija je i nadalje bila dostupna svima te pretpostavlja da je tužitelj vrata na istoj zamijenio plastičnim i kasnije ih zaključao. Sve je eskaliralo kada je tužitelj počeo postavljati kanalice u toj prostoriji u namjeri priključenja na zajedničku potrošnju električne energije stubišta.

12.Iz iskaza VI. tuženika BV, inače predstavnika suvlasnika, u bitnom proizlazi da mu je u kontaktu sa upraviteljem zgrade rečeno da mora riješiti situaciju sa tom podrumskom prostorijom jer da tužitelj za istu ne plaća pričuvu i tada je vidio da su se vrata na toj prostoriji zamijenila klasičnim ulaznim vratima, a i stanari su mu se požalili da se u toj prostoriji nešto događa, da netko hoda po stubištu jer su viđene bijele stope, vidjelo se da se u toj prostoriji nešto pregrađuje, napravljena je dnevna soba i wc, a problem pričuve za istu je ostao. Navodi da je predmetna prostorija unazad dva mjeseca, prije nesporne promjene brave na ulaznim vratima zgrade, bila zaključana, znao da je tužitelj imao ključ od istih jer je viđen, tu prostoriju više nisu mogli koristiti na način da u istu odlažu papir, kante za smeće i sl. Nitko od suvlasnika nije tražio ključ od iste, nakon toga slijedi odluka suvlasnika o promjeni brave na vratima zgrade je im tužitelj nije dokazao da je ta podrumska prostorija njegova. Navodi i da protiv tužitelja nisu pokrenuli nikakav postupak radi smetanja posjeda podrumske prostorije.

13.Iz iskaza svjedoka PV i RVT, djelatnika HEP-a, u bitnom proizalzi da su na poziv tužitelja došli ispred stambene zgrade kako bi tužitelju objasnili proceduru oko postavljanja još jednog brojila za stan u prizemlju odnosno podrumu. U zgradu uopće nisu ulazili. Svjedok IV navodi da je 2015. u stambenoj zgradi, čiji je tužitelj bio investitor, obavljao elektroinstalaterske radove cijele zgrade, nema nikakvih saznanja o predmetu spora odnosno u čijem bi posjedu bile prostorije i ostave u zgradi.

14. Analizom navedenih iskaza stranaka i svjedoka, u njihovoj ukupnosti, kraj prethodno navedenih nespornih činjenica, sud je utvrdio da je tužitelj svakako bio u posjedu sporne podrumske prostorije budući da je bio investitor izgradnje cijele stambene zgrade odnosno sa članovima obitelji, isti je u konačnici i suvlasnicima tuženicima prodavao stanove i pripadajuća spremišta. Iz suglasnog iskazivanja tužitelja i VI. tuženika BV koji kao predstavnik suvlasnika svako ima saznanja o korištenju dijelova stambene zagrade, jasno proizlazi da je tužitelj posjedovao predmetnu podrumsku prostoriju, a pogotovo kako to navodi tuženik BV – dva mjeseca prije promjene brave na ulaznim vratima zgrade, ista je bila zaključana, znao je da tužitelj imao ključ od te prostorije iako nitko od njega nije zatražio ključ, tužitelj je viđen da u toj prostoriji pregrađuje pa je tako napravio dnevni boravak i wc, suvlasnici nisu protiv tužitelja pokretali nikakva postupak, kasnije su mu i suvlasnici rekli da se u prostoriji nešto događa, tužitelj se pokušao spojiti na zajedničku potrošnju električne energije stubišta pa su uvidom u etažni elaborat zgrade na sastanku suvlasnika utvrdili da je ta podrumska prostorija zapravo zajednički dio zgrade i donose odluku o promjeni brave na ulaznim vratima zgrade. Iz iskaza svih tuženika ujedno proizlazi da isti zapravo do tada odnosno do uvida u etažni eleborat zgrade i nisu znali čija je to zapravo prostorija jer su svi stanovi prodani sa pripadajućim spremištima, a i predstavnik zgrade navodi da je na problem sporne podrumske prostorije reagirao tek kada je u razgovoru sa upraviteljem zgrade utvrdio neplaćanje pričuve za istu.

15. Iako bi iz iskaza svih tuženika proizlazilo da su svi suvlasnici mogli koristiti spornu podrumsku prostoriju te da istu svakako više nisu mogli koristiti od trenutka kada je tužitelj na istu stavio klasična ulazna vrata i istu zaključao te istu koristio na način da ju je pregrađivao, napravio dnevni boravak i wc te se pokušao spojiti na zajedničku potrošnju električne energije, a kako ključ od te prostorije nisu tražili niti su protiv tužitelja pokretali bilo kakve postupke radi smetanja posjeda, isključivi posjed tužitelja te podrumske prostorije se svakako umirio. Naime, VI. tuženik jasno navodi da je prostorija već bila zaključana jedno dva mjeseca unazad, u odnosu na trenutak donošenja odluke o promjeni brave na ulaznim vratima zgrade.

16. Kraj nesporne činjenice – zamjene brave na ulaznim vratim stambene zgrade za koji tužitelj tvrdi da je izvršena 27. rujna 2020. (u stranačkom iskazu tužitelj o tome nije decidirano iskazivao) valja reći da iz iskaza tuženika proizlazi da je ista zamijenjena po bravaru još 23. rujna 2020., o čemu je priložen i račun na listu 50 spisa, a temeljem odluke suvlasnika od 22. rujna 2020. (list 49 spisa). Navedeno međutim, nije od utjecaja na pravovremenost podnijete tužbe za smetanje posjeda (23. listopada 2020.) Osim toga valja reći da činjenice koje se odnose na pitanje vremena počinjenog smetanja kao i način nastalog smetanja - predstavljaju činjeničnu osnovu razloga za odluku suda o ponašanju tuženika kojim je počinjeno smetanje posjeda tužitelja i stoga niti ne moraju ući u sadržaj izreke odluke suda o zahtjevu za zaštitu od smetanja posjeda (tako i VSRH u Gzz- 41/1991 od 3. lipnja 1992.) Pritom valja reći da sud, u vezi posljednjeg posjeda podrumske prostorije i čina smetanja, nije posebno cijenio iskaze svjedoka PV i RVT te IV jer o navedenim činjenicama nemaju nikakva saznanja.

17. Stoga su, a obzirom na odredbu čl. 441. ZPP, neodlučni navodi tuženika glede vlasništva nad spornom podrumskom prostorijom te sud nije posebno cijenio priložene izjave suvlasnika koje prileže listu 16-20 spisa te njihove iskaze u vezi tih izjava, a kojim da se iskazuje suglasnost tuženika o etažiranju podrumske prostorije i priznavanje iste kao vlasništva tužitelja. Isti svakako mogu biti od utjecaja u eventualnom postupku po vlasničkopravnoj tužbi.

18. Slijedom svega iznesenog, primjenom odredbe čl. 21. i 22. ZVDSP tužitelju je valjalo pružiti posjedovnu zaštitu te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.154. st. 1. ZPP, u vezi čl. 151. i čl. čl. 155. ZPP. Trošak postupka suđen je tužitelju, sastoji se od zastupanja istog po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, dalje u tekstu Tarifa/12), a budući da je odredbom tbr. 52/4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa/23), obzirom na vrstu postupka, određena primjena Tarife koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Ujedno je trošak odmjeren i prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora i prema priloženom troškovniku.

19.1.Tužitelju tako temeljem tbr. 7/2 Tarife/12 pripada jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak 200 bodova, što primjenom tbr. 48/4 u vezi tbr. 50 Tarife/12 iznosi 265,45 eur, a uz uvećanje za 25% PDV (66,36 eur) te uz trošak pristojbe na tužbu i na rješenje, svaka po 26,54 eur, sveukupno iznosi 384,89 eur.

20. Odluka o zateznoj kamati na trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP, a odluka o visini stope zatezne kamate na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

U Zagrebu 2. travnja 2025.

Sudac

Vlatka Toplak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se odluka objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa odluke, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punom. tužitelja uz rješenje o sudskoj pristojbi na tužbu i na rješenje – svaka po 26,54 eur

- punom. I.-VI. tuženika