Zakon.hr

Posl.br. P-631/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Jagodi Matić, u pravnoj stvari tužitelja DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku ES, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Balić i Nenad Banovac protiv tuženika: 1.

REPUBLIKA HRVATSKA, OIB:52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Sinju, 2.GRAD VRLIKA, Vrlika, Trg Fra Filipa Grabovca 6, OIB:64758262921, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 29. siječnja 2025. godine u prisutnosti tužitelja, zamjenice punomoćnika tužitelja RS i zamjenice z.z. tužene TS, dana 2. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o j e

Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo novoformiranih nekretnina označenih kao:

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 342 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina],

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 445 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 752 m2, nastala od č. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina] za cijelo,

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 86 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], sve kako je prikazano na pravnoj karti izrađenoj od tvrtke Geoid d.o.o., od svibnja 2021. godine, koja čini sastavni dio ove presude, pa je slijedom toga tužitelj ovlašten u zemljišnim knjigama ovog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, za cijelo, na svoje ime i u svoju korist, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika (u slučaju potrebe polaganjem ove pravomoćne presude u zbirku položenih isprava zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, te uknjižbom na svoje ime u zemljišnim knjigama kada iste budu osnovane), sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama ovog suda kao vlasnik nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina] upisana tužena ad1)Republika Hrvatska, dok su u Odjelu za katastar nekretnina Sinj u posjedovnom listu broj 414 upisane Hrvatske šume d.o.o.

1.1.Što se tiče nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], za iste da ne postoje zemljišne knjige, te se evidencija vodi kod Područnog ureda za katastar Split – Odjel za katastar nekretnina Sinj, a vlasništvo knjiži pologom isprava u zbirku položenih isprava ZK Odjela Stalne službe u Sinju i osnivanjem tzv. „kartona“ zemljišta.

1.2.Nekretnina oznake č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u posjedovnom listu broj 625 upisana je u korist tuženika ad 2)Grad Vrlika, dok je tužitelj u odnosu na nekretninu oznake č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u posjedovnom listu broj 539 upisan za cijelo.

1.3. Nadalje, da je tužitelj vlasnik utuženih nekretnina koje su nastale od navedenih nekretnina i koje je stekao nasljeđivanjem iza smrti majke JS Lelas pok. D temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju posl.br. O-1456/19, UPP/OS-108/19 od 23.10.2019.g., te rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju posl. broj O-16/13, UPP/OS- 26/13 od 14.03.2013.g. iza smrti oca LS, pa iste, računajući i vrijeme svojih prednika, koristi sukladno gospodarskoj namjeni preko 100 godina, dok treće osobe na tim nekretninama nemaju nikakvih vlasničkih ili bilo kojih drugih prava. Na predmetnim nekretninama da se nalazi stambeni objekt u kojem on živi, te mu je rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za obnovu i razvitak od 29.06.1996.g. odobreno pravo na potporu za popravak oštećenja obiteljske kuće, budući je oštećena u Domovinskom ratu.

1.4. Također da se obratio nadležnom državnom odvjetništvu s prijedlogom radi mirnog rješenja spora u pogledu novoformiranih nekretnina označenih kao:

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 342 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 445 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ali se tuženik ad 1)Republika Hrvatska nije očitovao.

2. Slijedom navedenog, kako je vlasništvo na utuženim nekretninama stekao dosjelošću, pa obzirom da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem, stoga postavljeni tužbeni zahtjev.

3. U odgovoru na tužbu tužena se usprotivila tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da tužitelj u tužbi navodi da je putem svojih pravnih prednika u mirnom, nesmetanom i zakonitom posjedu novoformiranih čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], ali da bi se steklo vlasništvo na šumama i šumskom zemljištu potrebno je da se radi o nekretnini koje može biti predmet vlasništva, te da se ista drži u posjedu kroz zakonom određeno vrijeme, a svakako prije 6. travnja 1941., time da je taj posjed imao barem kvalitetu poštenog posjeda. Pregledom dokumentacije da je razvidno da su matične čest. zem. i to čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] od 1952. upisane kao općenarodna imovina, da bi se 1956. kao organ upravljanja upisala šumarija Sinj. U odnosu na nekretnine označene kao novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 752 m2, koja predstavlja dio 1/3 k. o. [katastarska općina] te čest. zem [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini 86 m2, iste da nisu bile predmetom zahtjeva za mirno rješenje spora temeljem odredbe čl. 186a ZPP-a podnesenog dana 7. listopada 2021., zbog čega u odnosu na navedene nekretnine nedostaje pravna pretpostavka za podnošenje tužbe. Nadalje, da se ne protivi izvođenju dokaza predloženih u tužbi, a u odnosu na novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije svega očevidu lica mjesta, te identifikaciji utuženih nekretnina.

4. Na ročištu održanom dana 23. lipnja 2022. godine pridržano je pravo donijeti presudu zbog ogluhe u odnosu na tuženika pod 2)Grad Vrliku, koji je uredno primio tužbu i nije u ostavljenom roku dostavio odgovor na istu.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom izvadaka iz zemljišne knjige, rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju posl.br. O-1456/19, UPP/OS-108/19 od 23.10.2019.g., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju posl. broj O-16/13, UPP/OS-26/13 od 14.03.2013.godine, povijesnog izvatka iz katastra zemljišta, ugovora o zamjeni nekretnina od 18.12.2002.godine, uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Dušana Biuka, saslušanjem svjedoka KS, HS, HS OS i OS, kao i tužitelja u svojstvu parnične stranke.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige i katastra zemljišta utvrđeno je da su na

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige i katastra zemljišta utvrđeno je da su na nekretninama od kojih su nastale predmetne nekretnine upisani tuženici. nekretninama od kojih su nastale predmetne nekretnine upisani tuženici.

7. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju posl. broj O-

7. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju posl. broj O- 16/13, UPP/OS-26/13 od 14.03.2013.godine utvrđeno je da je Antu Lelasa 16/13, UPP/OS-26/13 od 14.03.2013.godine utvrđeno je da je LS naslijedila supruga JS, dok je pregledom rješenja o nasljeđivanju naslijedila supruga JS, dok je pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju posl.br. O-1456/19, UPP/OS- Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju posl.br. O-1456/19, UPP/OS- 108/19 od 23.10.2019.godine utvrđeno da je tužitelj naslijedio majku JS. 108/19 od 23.10.2019.godine utvrđeno da je tužitelj naslijedio majku JS.

8. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Dušana Biuka utvrđeno je da su predmetne nekretnine locirane u mjestu [adresa] i da u naravi predstavljaju obiteljsku kuću tužitelja sa okućnicom i da su u cijelosti ograđene betonskim zidom sa žičanom ogradom, time da su na dijelu okućnice zasađena stabla voćaka, koje nekretnine je mjernički vještak identificirao kao č. zem. [katastarska čestica] u površini od 342 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] u površini od 445 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] u površini od 752 m2, nastala od č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] u površini od 86 m2, nastala od dijela č. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

9. Svjedoci KS, ĐS i ČS naveli su da se radi o nekretninama koje su starina tužitelja od preko 100 godina, da su ranije u posjedu istih bili tužiteljev otac LS i djed ES, da je kuća građena 1980-tih godina, time da treće osobe nisu polagale pravo na iste, niti su tužitelj i njegovi prednici ometani u korištenju.

10. Svjedok ZS naveo je da je na predmetnom području lugar od

10. Svjedok ZS naveo je da je na predmetnom području lugar od 1.siječnja1989.godine i da je stanje na terenu bilo tada kao i danas, time da je 1.siječnja1989.godine i da je stanje na terenu bilo tada kao i danas, time da je ranije postojao suhozid. Na tom području da nisu obavljali bilo kakve djelatnosti, ranije postojao suhozid. Na tom području da nisu obavljali bilo kakve djelatnosti, odnosno da Hrvatske šume ne gospodare tim dijelom.

odnosno da Hrvatske šume ne gospodare tim dijelom.

11. Navode svjedoka potvrdio je tužitelj koji je iskazao da predmetne nekretnine

11. Navode svjedoka potvrdio je tužitelj koji je iskazao da predmetne nekretnine predstavljaju njegovu starinu, da su ranije u posjedu bili njegov otac LS i djed predstavljaju njegovu starinu, da su ranije u posjedu bili njegov otac LS i djed ES koji je rođen 1902. godine. Kuću je gradio njegov otac 1980-tih godina i ES koji je rođen 1902. godine. Kuću je gradio njegov otac 1980-tih godina i on danas živi u toj kući. Također da je ranije na mjestu betonskog zida postojao on danas živi u toj kući. Također da je ranije na mjestu betonskog zida postojao suhozid, te da se prije gradnje kuće na ledini čuvala stoka i da nikada nije suhozid, te da se prije gradnje kuće na ledini čuvala stoka i da nikada nije dolazio šumar ili lugar.

dolazio šumar ili lugar.

12. Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim

12. Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (“Narodne novine” broj 53/91, 9/92, 77/92) savjesni i zakoniti odnosima (“Narodne novine” broj 53/91, 9/92, 77/92) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. U članku 30. istog vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. U članku 30. istog Zakona navodi se da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada Zakona navodi se da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, time da se u vrijeme potrebno za dosjelost vremena potrebnog za dosjelost, time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali uračunava i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

13. Prema odredbi članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Odredbom stavka 2. istog članka predviđeno je da samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe nepokretnu stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema odredbi stavka 3. tog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina.

14. Nadalje je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

15. Dakle, pretpostavke za dosjelost su posjed određene kakvoće, vrijeme zakonom određeno, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu, odnosno sposobnost biti vlasnikom te stvari.

16. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

17. Kod dosjelosti prava vlasništva dugotrajnim posjedom treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s voljom da se stvar drži kao svoja, te vrijeme takvog posjedovanja od strane prednika, time da pravni učinci dosjelosti nastupaju čim se ispune pretpostavke dosjelosti, pa ako netko stekne nekretninu putem dosjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišne knjige kao jedini vlasnik.

18. Prema odredbi čl. 388. st. 2. ZV, stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih učinaka.

19. Po ocjeni ovog suda tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti.

20. Ocjenjujući izvedene dokaze – iskaze svjedoka i tužitelja, ovaj sud nalazi da je tužitelj dokazao da su njegovi prednici i to otac i djed bili u dugogodišnjem nesmetanom posjedu utuženih nekretnina i to preko 100 godina i da se tužitelj nalazi u samostalnom i poštenom posjedu tih nekretnina, koje u naravi predstavljaju obiteljsku kuću i okućnicu.

21. Naime, pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda.

22. Dakle, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama ZV (čl. 159.) koji je na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama ZOVO koji se primjenjuje od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima OGZ-a.

23. Pri ocjeni savjesnosti posjeda neke osobe, činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, kao što do nepoštenja ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed, a kao što je upravo slučaj u ovom predmetu.

24. Prema odredbi čl. 18. st. 5. ZV posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, prema odredbi čl. 72. st. 3. ZOVO savjesnost se pretpostavlja, a prema pravnim pravilima paragrafa 328. OGZ-a u dvojbi se uzima da je posjed pošten.

25. Slijedom navedenog, a obzirom da tuženik ne tvrdi niti dokazuje da bi posjed tužitelja bio nepošten, te obzirom da iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj bio pošteni posjednik u smislu navedenih odredbi jer je držao da je stvar koju posjeduje njegova, to je tužitelj, s obzirom na protek vremena više od 100 godina, stekao pravo vlasništva spornih nekretnina dosjelošću.

26. Sud je poklonio vjeru saslušanim svjedocima koji su suglasno i uvjerljivo iskazivali o posjedu predmetnih nekretnina u vremenskom razdoblju o kojemu su imali neposrednih saznanja, posebice cijeneći da ti svjedoci nisu imali interes svjedočiti u korist tužitelja, u prilog čijim iskazima govori i stanje na terenu, odnosno činjenica da se na tim nekretninama nalazi obiteljska kuća tužitelja i da su u cijelosti ograđene.

27. Slijedom navedenog, temeljem iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja, te temeljem uviđaja na licu mjesta utvrđeno je da su tužitelj i njegovi pravni prednici u dugogodišnjem nesmetanom posjedu utuženih nekretnina koje u naravi predstavljaju dijelom obiteljsku kuću tužitelja, dijelom voćnjak i okućnicu, radi čega je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

28. Nadalje, za navesti je da je stajalište Europskog suda za ljudska prava zauzeto u predmetu Trgo protiv Hrvatske primjenjivo i na konkretan slučaj jer se radi dijelom o nekretnini koja je uknjižena kao vlasništvo tužene, a prihvaćanjem tužbenog zahtjeva ne vrijeđaju se prava trećih osoba na toj nekretnini budući u postupku nije utvrđeno da bi se itko pozivao na postojanje takvih prava. Stajalište izraženo u presudi Trgo protiv Hrvatske zastupa i Vrhovni sud Republike Hrvatske pa se tako u rješenju Rev 4243/2019-2 od 3. ožujka 2020. pozvao na stajališta iznesena u revizijskim odlukama Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/14 od 17. travnja 2018., u kojima je izraženo sljedeće shvaćanje: „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“

29. Odluka o trošku izostala budući stranke nisu popisale trošak.

Radi navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Sinju, 2. travnja 2025. godine

SUDAC

Jagoda Matić

Pouka o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste preko ovog suda za Županijski sud. Podnosi se pisano u tri primjerka. iste preko ovog suda za Županijski sud. Podnosi se pisano u tri primjerka.

DN-a:

1. Zajednički odvjetnički ured ES i PS

2. ODO Split Stalna služba u Sinju

3. Grad Vrlika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte