REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3057/2020-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Nikole Šubića Zrinskog 102, koju zastupa punomoćnica Marija Maričević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 5. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 2. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 31. listopada 2023.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos 1.181,74 eura sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos 1.031,34 eura od 9. kolovoza 2019. do isplate

- na iznos 123,86 eura od 28. ožujka 2017. do isplate

- na iznos 26,54 eura od 10. kolovoza 2020 do isplate

do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se kao djelomično neosnovan zahtjev tužiteljice ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za isplatu daljnjeg iznosa 1.366,30 eura sa zateznim kamatama koje teku od 28. ožujka 2017. do isplate, u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, naknaditi tužiteljici ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu 1.482,73 eura sa zateznim kamatama koje teku od 2. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 19. studenog 2020. podnijela tužbu u kojoj je navela da je 16. siječnja 2015. ozlijeđena u prometnoj nezgodi kao pješakinja. Prometnu nezgodu skrivio je osiguranik tuženika te je ona zadobila teške tjelesne ozljede. Smatra da je pretrpjela štetu u ukupnom iznosu 52.073,19 kn. U mirnom postupku tuženik joj je isplatio iznos 4.638,66 eura (34.950,00 kn).

Stoga je tužiteljica predložila donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti joj daljnji iznos 2.272,64 eura (17.123,19 kn) sa zateznim kamatama koje teku od 9. lipnja 2020. do isplate kao i naknaditi joj parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost svog osiguranika. Smatra da je isplatom nespornog dijela štete naknadio tužiteljici svu štetu koju je pretrpjela u predmetnom štetnom događaju. Istaknuo je i prigovor zastare utuženog potraživanja. Zaključno je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz obvezu tužiteljice da mu nadoknadi troškove parničnog postupka.

3. U podnesku od 20. rujna 2023. tužiteljica je predložila donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti joj iznos 1.343,82 eura s pripadajućim zateznim kamatama te uz naknadu parničnih troškova s pripadajućim zateznim kamatama (listovi 201-202 spisa).

4. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 31. listopada 2023. tužiteljica je predložila donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti joj iznos 2.548,04 eura s pripadajućim zateznim kamatama te uz naknadu parničnih troškova s pripadajućim zateznim kamatama (listovi 210-211 spisa).

4.1. Tužiteljica je dakle u podnesku od 31. listopada 2023. preinačila tužbu u pogledu zahtjeva za isplatu pravične novčane naknade.

4.2. Navedenu preinaku sud je dopustio temeljem odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), jer je tužiteljica svoj zahtjev povećala nakon što je tijekom glavne rasprave izveden dokaz medicinskim vještačenjem, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 6-9, 14-81 spisa), račune (listovi 10-13 spisa),

zapisnik o očevidu (listovi 94-99 spisa), presudu Općinskog suda u Virovitici broj K- 111/15 od 14. travnja 2015. (listovi 100-103 spisa), potvrde o uplatama (listovi 105-107 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (listovi 135-171 i 174-180 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću (listovi 118- 122, 188 i 239 spisa), dr. Jeleni Kovačić (listovi 203-204, 228 i 239 spisa) i dr. KĆ (listovi 231-232 spisa).

5.1. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade štete povodom štetnog događaja od 16. siječnja 2015. kada je stradala u prometnoj nezgodi i zadobila teške tjelesne ozljede.

6.1. Između stranaka nisu sporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija te isključiva odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.

6.2. Između stranaka je sporno je li nastupila zastara utuženog potraživanja te visina zahtjeva tužiteljice.

7. U odnosu na prigovor zastare tuženika.

7.1. Uvidom u presudu Općinskog suda u Virovitici broj K-111/15-2 od 14. travnja 2015. utvrđeno je da je osiguranik tuženika VĆ pravomoćnom presudom proglašen krivim što je dana 16. siječnja 2015. godine oko 9,05 sati upravljajući u smjeru centra Slatine svojim osobnim automobilom marke „Audi“ tip 80, registarske oznake i broja [registarska oznaka], dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza ispred kojega je radi propuštanja pješaka bio zaustavljen osobni automobil marke „VW Polo“ registarske oznake i broja [registarska oznaka] protivno čl. 74. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama poduzeo radnju obilaženja osobnog automobila, lakomisleno smatrajući da na pješačkom prijelazu nema pješaka i da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, kojom prilikom je prednjom stranom osobnog automobila udario u pješakinje ĐĆ i UĆ, koje su u tom trenutku prelazile kolnik obilježenim pješačkim prijelazom, a kojom prilikom je ĐĆ uslijed udarca zadobila iščašenje lijevog ramenog zgloba, prijelom velike kvrge lijeve nadlaktične kosti i prijelom lijevog maksilarnog sinusa, ozljede koje su teške prirode, dakle iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za tijelo ljudi, prouzročivši time tešku tjelesnu ozljedu jedne osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona.

7.1.1. Dakle, osiguranik tuženika počinio je kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće, za koje kazneno djelo je u vrijeme presuđenja, prema odredbi čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona, bila zapriječena kazna zatvora do tri godine.

7.2. Za to kazneno djelo, s obzirom na kaznu koja se može izreći, kazneni progon zastarijeva za deset godina od dana počinjenja kaznenog djela (čl. 81. st. 1. Kaznenog zakona).

7.3. Odredbom čl. 231. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) propisano je da kad je šteta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviđen dulji rok zastare zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog gonjenja, a prema odredbi čl. 231. st. 2. ZOO prekid zastarijevanja kaznenog gonjenja povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete. U konkretnom slučaju do prekida zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete došlo je pokretanjem i vođenjem kaznenog postupka protiv štetnika (osiguranika tuženika) kod Općinskog suda u Virovitici K-111/15, a prekinuto zastarijevanje počinje ponovno teći kada je postao pravomoćan kazneni nalog kojim je štetnik oglašen krivim, odnosno 28. travnja 2015. godine, imajući u vidu navedenu odredbu čl. 231. st. 2. ZOO-a.

8. Kako je, u smislu odredaba čl. 231. st. 1. i 2. ZOO-a zastara ponovno počela teći 28. travnja 2015., obzirom da je tužba podnesena 19. studenog 2020., a da preinačena tužba podneskom od 31. listopada 2023. nema karakter novog zahtjeva glede početka i tijeka roka zastare (tako i VSRH u Rev-231/04), to je neosnovan istaknuti prigovor zastare tuženika.

9. Radi utvrđenja visine pretrpljene štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću, dr. Jeleni Kovačić i dr. KĆ.

9.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Žarka Rašića proizlazi da je liječenje tužiteljice završeno, odnosno stanje se stabiliziralo s kirurškog aspekta nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda kirurga 28. 03. 2017.

Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 4 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 60 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

Tužiteljica je trpjela tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja), koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 4 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana.

U navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila prijelom velike kvrge (tuberkula) lijeve nadlaktične kosti, iščašenje lijevog ramena, prijelom lijevog dijela gornje čeljusti, natučenje glave, potres mozga, ogrebotine i gnječno razderanu ranu u području vanjskog očnog kuta lijevog oka, natučenje lijeve noge.

Navedena ozljeda u području lijevog ramena te stanje po potresu mozga dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti s kirurškog aspekta od 13%, koje se očituju u ograničenoj i bolnoj pokretljivosti lijeve ruke u ramenu, te kliničkom slikom postkomocijskog sindroma u vidu glavobolja, smetnji koncentracije, smetnjama kod dužeg čitanja, gledanja TV-a boravka i na suncu.

Vještak je naveo i da se tužiteljica žali na smetnje vida nakon štetnog događaj, te na oslabljen sluh te je stoga potreban pregled oftalmologa i ORL-a radi utvrđivanja da li je štetni događaj doveo do oštećenja vidne i slušne funkcije.

Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 3 sata dnevno, zatim 45 dana po 2 sata dnevno, te još te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

Spisu su priloženi računi:

- 27.01.2015. – račun br.: 15-000769, račun obveznog zdravstvenog osiguranja, liječenje akutno bolesnih, 400 kn, list 9 – trošak je opravdan i predstavlja participaciju tj. sudjelovanje osiguranje osobe HZZO-a koja nema dopunsko zdravstveno osiguranje

- 10. 08. 2020. – račun br.: 213/ORD1/1, ordinacija dentalne medicine, ortopantomogram, 200 kn, list 10 – trošak je vezan za predmetni štetni događaj i opravdan

- 21. 12. 2017. – račun br.: 636/PJ16/1, Optika Oculus, naočale, 220 kn, list 11

– opravdanost troška tj. nadoplate ocijenit će vještak oftalmolog

- 28. 01. 2015. – račun br.: 15-000015, OB Virovitica, 400 kn, list 12 - trošak je opravdan i predstavlja participaciju tj. sudjelovanje osiguranje osobe HZZO-a koja nema dopunsko zdravstveno osiguranje

- 16. 01. 2015. – račun br.: 15-186, OB Virovitica, 133,19 kn, list 13 - trošak je opravdan i predstavlja participaciju tj. sudjelovanje osiguranje osobe HZZO-a koja nema dopunsko zdravstveno osiguranje.

9.2. Nakon što je tužiteljica dostavila u spis svoj zdravstveni karton vještak dr. Rašić dopunski se očitovao da nakon uvida u zdravstveni karton nema elemenata za promjenu nalaza i mišljenja vezano za predmetni štetni događaj (list 188 spisa).

9.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Jelene Kovačić proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila, među ostalim, i udarac u lijevu stranu glave sa frakturom lijevog maksilarnog sinusa. Kao posljedica zadobivenih povreda zaostale su trajne posljedice u vidu oštećenja sluha lijevog uha. Navedeno proizlazi iz anamnestičkih podataka, karaktera povrede, kliničke slike tijekom liječenja, nalaza dijagnostičke audiološke obrade, subjektivnih smetnji i nalaza prilikom vještačkog pregleda. Između oštećenja sluha i predmetnog štetnog događaja postoji direktna uzročno-posljedična veza. Trajne posljedice zadobivenog oštećenja sluha lijevog uha smanjuju opću životnu sposobnost tužiteljice za 4-5 % u kojem će obimu trpjeti duševne boli i morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu. Bolove, strah, potrebu tuđe pomoći i naruženje cijenio je vještak dr. Rašić.

Uvidom u vještački ORL nalaz od 06.10. 2023.g. utvrdila je da je liječenje s ORL osnove, a zbog oštećenja sluha završilo kod tužiteljice dana 31.08.2017. godine.

9.4. Iz nalaza i mišljenja dr. KĆ (list 232 spisa) proizlazi da tužiteljica nakon ozljeđivanja nije imala preglede i kontrole od strane oftalmologa. Prvi pregled oftalmologa učinjen je 12.4.2017. god kada je dijagnosticirana Presbyopia odnosno „staračka dalekovidnost“ i potreba nošenja naočala na blizinu slijedom godina, a ne vezano za štetni događaj. U spisu nema druge oftalmološke medicinske dokumentacije. Na pregledu za potrebe vještačenja također nisu nađena oštećenja vida koja bi se dovela u uzročno – posljedičnu vezu s štetnim događajem. Slijedom navedenog nema trajnih posljedica štetnog događaja po organ vida. Priloženi račun strana 11. od 21.12.2017. godine za izradu naočala nije vezan za štetni događaj. Ostale posljedice kako stoji nalazu i mišljenju po vještacima ORL-u i kirurgu.

9.5. U dopuni nalaza i mišljenja od 24. studenog 2024. godine vještaci dr. Rašić i dr. Kovačić očitovali su se da je objedinjena ocjena smanjenja životnih aktivnosti s kirurškog i ORL motrišta ukupno realno 16%.

9.6. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja dr. Žarka Rašića, dr. Jelene Kovačić i dr. KĆ budući da su isti sačinjeni jasno i obrazloženo, nisu u proturječnosti sami sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te se nije pojavila sumnja u pravilnost danih mišljenja, imajući pri tome na umu da niti jedna od stranaka nije prigovorila nalazima i mišljenjima.

10. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

10.1. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega imao na umu cilj kojemu služi ta naknada, da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te slijedeće kvalifikatorne okolnosti:

- vrstu i lokalitet ozljeda (prijelom velike kvrge (tuberkula) lijeve nadlaktične kosti, iščašenje lijevog ramena, prijelom lijevog dijela gornje čeljusti, natučenje glave, potres mozga, ogrebotine i gnječno razdernu ranu u području vanjskog očnog kuta lijevog oka, natučenje lijeve noge, fraktura lijevog maksilarnog sinusa)

- životnu dob tužiteljice (rođen 1969.),

- utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli (jakog intenziteta trajnog karaktera 4 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i slabijeg intenziteta 60 dana) te

- utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha (jačeg intenziteta 4 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 30 dana) te

- stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužiteljice 16 % i trajnost posljedica, kao i oblike u kojima se isti manifestiraju (ograničena i bolna pokretljivosti lijeve ruke u ramenu te klinička slika postkomocijskog sindroma u vidu glavobolja, smetnji koncentracije, smetnje kod dužeg čitanja, gledanja TV-a i oštećenje sluha lijevog uha).

10.2. Stoga ovaj sud smatra da tužiteljici u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 5.400,00 eura.

10.3. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužiteljici za 135 sata potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Na ročištu održanom 5. ožujka 2025. tužiteljica punomoćnici stranaka učinili su nespornim da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani (list 249 spisa).

10.4. Sud je temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a utvrdio visinu cijene sata pružanja nestručne pomoći i njege u iznosu 2,00 eura po satu, zbog čega tužiteljici pripada pravo na tu naknadu u ukupnom iznosu 270,00 eura. Ističe se da je sud cijenu pružanja nestručne pomoći i njege utvrdio slobodnom ocjenom, uzevši u obzir vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege te činjenicu da se cijena tuđe pomoći određuje prema cijeni sata rada NKV radnika u mjestu prebivališta tužiteljice.

10.5. Tužiteljici je dakle na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu povodom štetnog događaja od 16. siječnja 2015. dosuđen ukupan iznos 5.670,00 eura.

10.5.1. Međutim, kako je tužiteljici u mirnom postupku isplaćen iznos 4.638,66 eura na ime neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, to je iznos 5.670,00 eura umanjen za iznos 4.638,66 eura pa tužiteljici pripada daljnji iznos 1.031,34 eura.

10.5.2. Stoga je tužiteljici na ime neimovinske štete dosuđen iznos 1.031,34 eura.

10.6. Tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade štete od 9. kolovoza 2019., kao dana podnošenja pisanog zahtjeva (list 5 spisa), temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. ZOOP-a u vezi čl. 2. ZPP-a (tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018., Rev-2767/18 od 30. lipnja 2020., Rev-1716/17 od 27. siječnja 2021. dr.).

10.7. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

10.8. Slijedom navedenog odlučeno je kao u dijelu točke I izreke ove presude.

11. Prema odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

11.1. Tužiteljica u ovom postupku potražuje od tuženika i isplatu troškova liječenja i to troška participacije u iznosu 53,09 eura (400,00 kn, račun na listu 9 spisa), trošak ortopantomograma u iznosu 26,54 eura (200,00 kn, račun s lista 10 spisa), trošak naočala u iznosu 29,20 eura (220,00 kn, račun s lista 11 spisa), troška participacije u iznosu 53,09 eura (400,00 kn, račun s lista 12 spisa) te troška participacije u iznosu 17,68 eura (133,19 kn, račun s lista 13 spisa).

11.2. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Rašića proizlazi da troškovi po računima s listova 9, 10, 12 i 13 predstavljaju sudjelovanje u zdravstvenoj zaštiti te su kao takvi bili potrebni i opravdan, dok iz nalaza i mišljenja dr. KĆ proizlazi da trošak računa s lista 11 spisa nije opravdan, jer isti nije u vezi ozljeda zadobivenih u štetnom događaju.

11.3. Obzirom na navedeno, trošak liječenja tužiteljice bio je potreban i opravdan u odnosu na troškove prema računima s listova 9,10, 12 i 13, obzirom da su napravljeni na teret zdravstvenog osiguranja, a odnose se na trošak participacije.

11.4. Slijedom navedenog tužiteljici je dosuđena i imovinska šteta na ime troškova liječenja u ukupnom iznosu 150,40 eura.

11.5. Tužiteljici su na troškove liječenja u iznosu 123,86 eura dosuđene i zatezne kamate od 28. ožujka 2017. kako je to zatraženo (čl. 1086. ZOO), a obzirom da su troškovi nastali prije tog datuma te na iznos 26,54 eura od 10. kolovoza 2020., kada su ti troškovi nastali.

11.6. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

12. Slijedom navedenog odlučeno je kao u dijelu točke I izreke ove presude.

13. Dakle, tužiteljici na ime neimovinske i imovinske naknade štete dosuđen ukupan iznos 1.181,74 eura (1.031,34 eura na ime neimovinske štete i štete za tuđu pomoć i njegu te iznos 150,40 eura na ime imovinske štete za troškove liječenja). Kako je tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tražila isplatu iznosa 2.548,04 eura, to je odbijen njezin zahtjev za isplatu daljnjih 1.366,30 eura.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

14.1. Kada je tuženik u sudskom postupku istakao prigovor namirenja cjelokupne štete isplaćene u izvansudskom postupku time je osporio visinu i osnovu tužbenog zahtjeva, jer izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem u slučaju kada tuženik ospori visinu potraživanja preko nesporno isplaćenog iznosa u mirnom postupku, tužitelj dokazuje osnovu i visinu potraživanja (tako VSRH u Rev-736/2023- 2 od 21. veljače 2024.).

14.2. Stoga je u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužiteljica uspjela u sporu sa 73% (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužiteljica je uspjela sa 46%, dok je u pogledu dokazivanja osnove zahtjeva uspjela sa 100%, dakle ukupno kad se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tužiteljica je ukupno uspjela sa 73%).

14.3. U smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tuženik je uspio u sporu sa 27% (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio je sa 54%, time da nije uspio u osporavanju osnove zahtjeva pa kada se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tuženik je ukupno uspio sa 27%).

14.4. Kada se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, slijedi da je tužiteljica u sporu uspjela sa 46% (73%-27%).

14.5. Tužiteljici je prema Tarifi priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova, sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podneska od 2. ožujka 2021. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 8. rujna 2021. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 8. ožujka 2023. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, sastava podneska od 20. rujna 2023. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, sastava podneska od 31. listopada 2023. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, sastava podneska od 25. rujna 2024. u visini 50 bodova prema Tbr. 8/3 Tarife, sastava podneska od 28. studenog 2024. u visini 50 bodova prema Tbr. 8/3 Tarife, i zastupanja na ročištu 5. ožujka 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

14.6. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura, te tužiteljici pripada iznos 1.800,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 2.250,00 eura.

14.7. Tužiteljici je za sastav podnesaka od 25. rujna 2024. i 28. studenog 2024. nagrada odmjerena prema Tbr. 8/3 Tarife, jer se radi o obrazloženim podnescima izvan Tbr. 8/1 Tarife.

14.8. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 34,59 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 69,18 eura.

14.9. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo dosuditi parnični trošak u sveukupnom iznosu 2.353,77 eura, odnosno razmjerno uspjehu u sporu od 46% iznos 1.082,73 eura.

14.10. Međutim, bez obzira na omjer djelomičnog uspjeha u parnici u odnosu na visinu dosuđenog iznosa, tužiteljici u ovom postupku radi naknade štete pripada trošak na ime provedenog vještačenja u cijelosti (tako VSRH u Rev 660/21 od 14. rujna 2021., Rev 1709/11 od 27. siječnja 2015., Rev-388/00 od 26. kolovoza 2003. i dr.)

14.11. Stoga je tužiteljici priznat zatraženi trošak provedenih medicinskih vještačenja u iznosu 400,00 eura.

14.12. Slijedom svega navedenog, tužiteljici je valjalo dosuditi parnični trošak u sveukupnom iznosu 1.482,73 eura.

14.13. Na tako određeni trošak tužiteljici su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

1 0

15. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 2. travnja 2025.

Sutkinja

Ana Štimac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćnici tužiteljice uz pristojbu na tužbu u iznosu 34,59 eura i na prvostupanjsku presudu u iznosu 69,18 eura