REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

ODJEL ZA MLADEŽ

Ilica - Selska, Ilica 207

Posl.br. KZD-1/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sutkinji za mladež Sonji Vrandečić kao predsjednici vijeća te Dubravke Vučić i Zlatka Veličana kao članova vijeća, uz sudjelovanje Barbare Pavlović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I okr. AZ i II okr. GZ, zbog kaznenih djela iz članka 177. st. 2 i dr. KZ (NN 125/11 i 144/12 i 56/15 i 61/15, 101/17 i 118/18, 126/19) u daljnjem tekstu KZ/11, a povodom optužnice ODO Zagreb broj KOz-DO- 424/20 od 02. lipnja 2020., izmijenjene na raspravi 2. travnja 2025. nakon održane glavne rasprave u prisutnosti I okrivljenika osobno uz branitelja odvj. Josipa Bilića Prcića, II okr. osobno uz branitelja odvj. Stjepana Babića, zamjenice OKDO u Zagrebu BZ, dana 2. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Na temelju čl. 455 st. 1 ZKP-a („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08) u daljnjem tekstu ZKP/08

I. okr. AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i G, rođ. B, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, ne vodi se drugi kazneni postupak, završena OŠ, zaposlen u Klesarstvo i pogrebne usluge, sa plaćom od oko 1.000,00 eura, vl.automobila marke Citroen Xara god.2020. i vl.kuće na adresi prebivališta vel. oko 60 kvadrata s okućnicom, živi u izvanbračnoj zajednici s II okrivljenom koja je u mirovini, visina mirovine 290,00 eura, neosuđivan

II opt. GZ OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene N, kćeri O i C rođene **.**.1960. u [adresa] sa , boravištem u [adresa], završila osnovnu školu, u mirovini, visina mirovine 290,00 eura, vl.zemljišta u vidu oranice i šume, državljanka Republike Hrvatske, majka dvoje punoljetne djece, živi u izvanbračnoj zajednici sa I. okrivljenikom koji ostvaruje plaću od oko 1.000,00 eura, ne vodi se drugi kazneni postupak, nalazi se na slobodi, neosuđivana

k r i v i  s u

što su:

- u vremenu od neutvrđenog dana u 2012. do 7. kolovoza 2015., na adresi u [adresa], I okrivljeni AZ kao otac i II okrivljena GZ kao pomajka mlt. NZ, rođene **.**.2004., pristajući da ugroze pravilan psihofizički rast i razvoj mlt. NZ, I okrivljeni AZ imenovano dijete tukao otvorenim šakama po licu, rukama i nogama te remenom po tijelu, govorio joj da je glupača, budala i smotana te da je njena majka kriva što je završila u domu, a neutvrđenog dana u vremenu od 21. prosinca 2018. do sredine veljače 2019., kada je dijete došlo iz Doma provesti novogodišnje blagdane s njima, iako zna da dijete pati od enureze i, vrijeđao ju riječima "glupačo, imaš 14 godina, a piškiš u krevet, smotana si i bedasta", a potom je drškom partviša tri puta udario po leđima, dok je II okrivljena GZ u inkriminiranom vremenu govorila joj da je glupača, budala i smotana te da je njena majka kriva što je završila u domu, a za vrijeme dok je I okr. AZ bio na poslu, u više navrata mlt. NZ skinula do gola i po njenom tijelu prelazila koprivama od čega je mlt. NZ imala tragove po tijelu, jednom je tjerala da kleči na kukuruzu i smijala joj se te je štapom za muhe tukla po prstima, a neutvrđenog dana u prosincu 2013. pretraživala sobu mlt. NZ jer je bila uvjerena da je ona ukrala mobitel, a onda ju je stavila na krevet potrbuške te je uzela desnu ruku i savijala je iza na leđa uslijed čega je mlt. NZ zadobila prijelom donjeg kraja desne nadlaktične kosti (transkondilarni prijelom), svjesni da opisanim postupanjem ozbiljno ugrožavaju pravilan psihofizički rast i razvoj mlt. NZ i pristajući na to.

- d a k l e, I. okrivljeni AZ zlostavio dijete, a II. okrivljena GZ zlostavila dijete zbog čega je djetetu prouzročena teška tjelesna ozljeda,

- pa da su time I. okr. AZ i II. okr. GZ počinili kaznena djela protiv braka, obitelji i djece i to I. okr. AZ povredom djetetovih prava opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. Kaznenog zakona (NN 125/11 i 144/12 te 56/15 i 61/15; 101/17 ; 118/18 i 126/19), u daljnjem tekstu KZ/11, a II. okr. GZ povredom djetetovih prava opisano u članku 177. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 177. stavku 3. KZ/11.

I okr. AZ

(osobni podaci kao gore)

Temeljem čl. 177. st. 2 KZ/11, za kazneno djelo počinjeno na štetu mlt. NZ

izriče se

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE

II okr. GZ

(osobni podaci kao gore)

Temeljem čl. 177. st. 3 KZ/11, za kazneno djelo počinjeno na štetu mlt. NZ

izriče se

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE

Temeljem čl. 56. KZ/11

p r i m j e nj u j e s e

UVJETNA OSUDA

temeljem koje se kazne zatvora izrečene I i II okrivljenicima neće izvršiti ukoliko I okrivljeni i II okrivljena u roku od 2 (dvije) godina ne počine novo kazneno djelo.

Temeljem čl. 148. st. 1 ZKP/08 I okr. AZ dužan je namiriti troškove ovog kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura) II okr. OZ dužna je namiriti troškove ovog kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura). I i II okrivljeni dužni su namiriti troškove provedenog vještačenja i dopune vještačenja po vještakinji Jadranki Zorić u ukupnom iznosu od 4.800,00 kuna[1] (odnosno 636,31 euro) po pola, dok je I okrivljeni dužan namiriti troškove provedenog vještačenja po vještaku Miroslavu Boiću u iznosu 2.684,80 kuna[2] (odnosno 356,33 eura). II okr. OZ dužna je namiriti troškove vještačenja po vještaku dr. Davoru Mayeru u iznosu od 1.750,00 kuna[3] (odnosno 232,62 eura) i vještakinji Mariji Baković u iznosu od 640,00 kuna[4] (odnosno 84,94 eura) .I i II okrivljeni dužni su namiriti troškove punomoćnice mlt.oštećene odvj. Tanje Vranicani Đerek o čemu će biti sačinjeno posebno rješenje.

Obrazloženje

1. ODO Zagreb podnio je optužnicu pod broj KOZ-DO-424/20 preciziranu na raspravi 2. travnja 2025. protiv I okr. AZ i II okr. GZ zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela i to I okr. AZ kazneno djelo iz čl. 177. st. 2 KZ/11 a II okr. GZ kazneno djelo iz čl. 177. st. 3 KZ/11, počinjena na štetu mlt. ošt. NZ, činjenično i pravno pobliže opisana u izreci ove presude.

2. Pozvani na kaznenu odgovornost I i II okrivljenici su se i u tijeku ponovljenog postupka očitovali da se ne osjećaju krivima za kaznena djela za koja ih se tereti u ovome postupku.

3. I okr. AZ u svojoj obrani od 16. siječnja 2020. je naveo da nikada nije tukao kćer niti počinio ono za što ga ona tereti svojim iskazom. Dozvoljava da je možda pod utjecajem alkohola koji put zavikao na nju no ništa drugo nije istina jer ju je previše volio i brinuo o NZ. NZ je sklona lažima te ga je lažno teretila

1 Fiksni tečaj konverzije = 7,53450 eura

svojim iskazom po nagovoru svoje majke njegove bivše izvanbračne supruge koja je imala namjeru otjerati II okr., njegovu sadašnju partnericu kako bi se vratila u njegovu kuću. Posljednji puta je vidio NZ unazad tri godine od kad je iz Cresa došla u Dugave. Nema određenu mjeru zabrane kontaktiranja s kćeri no unatoč toga s obzirom na njezine lažne navode, činjenicu da ga zna vrijeđati i govoriti da je umobolnik a II okr. zmija s njom ne želi kontaktirati.

Za NZ ne doprinosi, prije je to činio a sada ne jer ga nitko nije tražio. Ne zna napamet reći sudu koliko dugo NZ ne živi sa njim.

Na posebno pitanje od kada NZ sa svojom majkom njemu planira oduzeti kuću navodi od rujna 2011.

Na njegovoj kućnoj adresi bila je intervencija policija, zvala ih je susjeda zbog navodne zlostave mlt. NZ te je bila i policija kad je pokušao suicid. Policija je po pozivu susjede došla jer je vikao na NZ jer se ona razgovarala s tom susjedom s kojom je on u zavadi a njemu se nije odazivala, on NZ nje tukao samo je vikao na nju, jer je čuo da koči auto pa se prepao.

Zbog tog događaja je protiv njega bio vođen prekršajni postupak. U tom postupku je oslobođen, jer nije bilo dokaza da bi tukao kćer jer je policija izvršila pregled djeteta i nije pronađeno nikakvih povreda.

Svoju kćer nije niti zlostavljao niti zanemarivao. Sa njezinim problemima se nosio najbolje što je mogao, a sa njom se nisu mogli nositi niti stručnjaci. Dobila je što je željela i nalazi se u domu. Jedno vrijeme ju je posjećivao, a nakon toga redovno i nadalje šalje poklone i pakete. Kupio joj je tri mobitela koje je ona polomila. Dao joj sve što je htjela, a sad je završio na sudu.

Na pitanje kako je kćer zadobila prijelom lakta, navodi da isti događaj nije vidio, jer je radio no telefonom ga je obavijestila o tome II okrivljena. Njegova kćer je navodno skakala po krevetu unatoč upozorenja II okr. Prilikom tog skakanja je pala sa kreveta i udarila laktom u ormar no on navedeni događaj nije vidio. Odmah je kćer odveo kod liječnika.

3.1. U svojoj obrani od 10. rujna 2021. okrivljenik je nadodao da ne uplaćuje nikakav novac za kćer, niti makar manji novčani iznos za džeparac jer ga nitko ne traži. Prestao je s kćeri kontaktirati i slati joj pakete što je ranije činio kad je poslala kaznenu prijavu protiv njega, te kćer nije vidio više od tri godine.

3.2. U svojoj obrani na raspravi 2. travnja 2025. okrivljenik je naveo da ostaje kod svojih ranije iznesenih obrana te nadodao da po njegovom saznanju je kćer NZ koja je postala u međuvremenu punoljetna živi samostalno u podstanarstvu te radi u bolnici Sestre Milosrdnice povremeno mu se javlja porukama.

4. II okr. GZ u svojoj obrani od 16. siječnja 2020. navela je da nije točno da bi počinila kazneno djelo za koje ju se tereti. Nije točno da bi grubo vrijeđala i ponižavala mlt. oštećenu, niti da bi NZ slomila ruku. Povredu je mlt.ošt. zadobila skačući po krevetu u svojoj sobi dok je ona kuhala ručak te kad ju je pozvala na ručak, rekla joj je da je boli ruka koja je doista bila odmah natečena, te je ona nazvala I okrivljenog i rekla da dođe sa posla, što je i on učinio za 5 min. U međuvremenu je razrezala rukav majice i sama je nahranila svojom rukom, okupala je i presvukla te ju je I okr. odvezao u bolnicu. Vezano za mobitel navodi se nije radilo o nestanku njenog mobitela. Mobitel je nestao u devetom ili desetom mjesecu 2013. godine kad su bili u posjeti kod prijatelja u Bedekovčini. Ona i I okr. su zajedno sa Č i CZ slagali drva. NZ je ostala u kući i gledala televiziju te kad su se vratili, mobitel od H je bio nestao. Oni su mobitel tražili te i tražili su od NZ da ga vrati da se ne mora pozivati policija. Mobitel nikada nije pronađen. Kad su mlt. NZ ispitivali o nestalom mobitelu, ona je samo šutjela, jer kad je u takvim situacijama ona i inače šuti, jer ne zna sa lažima i ne snalazi se sa njima. Zapitana o koprivama, navodi da je od svoje šogorice čula da je ona svoju kćer koja je također mokrila u krevet, furila s koprivom te je djevojčica to prestala činiti tako da je i ona to napravila, jer više nije znala što bi poduzela sa NZ. Nije točno da bi NZ savijala desnu ruku te da je na taj način došlo do prijeloma nadlaktične kosti. NZ je sve to izmislila po nagovoru svoje majke te ih i iz tog razloga i neistinito tereti.

4.1. U ponovljenom postupku na raspravi 2. travnja 2025. II. okrivljena je u cijelosti ostala kod svojih ranije iznesenih obrana kojima nije imala ništa za dodati.

5. Sud nije prihvatio obranu I i II okrivljenika s obzirom da su iste nelogične, životno neuvjerljive, usmjerene isključivo na otklanjanje i umanjenje kaznene odgovornosti. Obrane oboje okrivljenika u suprotnosti su kako sa iskazom same mlt. oštećenice (koje je sud prihvatio) provedenim vještačenjem po vještakinje dr. Jadranki Zorić tako i cijelim nizom materijalnih dokaza u koje je sud izvršio uvid te i prihvatio iste s obzirom da su sačinjavani od strane nepristranih institucija i stručnjaka.

5.1. Neuvjerljivost samih obrana I i II okrivljenika vidljiva je i u obrani II okrivljene OZ koja je navela da mlt. NZ u situacijama koje su za nju nepovoljne ˝i inače šuti, jer ne zna s lažima i ne snalazi se sa njima˝, dok u preostalom dijelu oboje okrivljenika suglasno navode da mlt. oštećena je neprekidno sklona lažima i izmišljanju, kojima lažno tereti kako okrivljenike cijeli niz godina u različitim institucijama i prigodama te dosljedno opisuje protupravno ponašanje okrivljenika na njezinu štetu.

6. Sud je uzeo uvid posebno izvješće list 1-4, zapisnik o zaprimanju kazn.prijave list 5, dokumentacije OD Mali Lošinj od 21.1.2019. za mlt.ošt. NZ list 19- 21, dopis CZSS Zabok od 14.2.2019. list 24, medicinska dokumentacija mlt. ošt. list 29-31, dopis CZSS Zabok od 22.11.2016. list 32, dopis OD Mali Lošinj od 10.11.2016. list 33-35, soc.anamneza CZSS Zabok od 10.3.2016. list 36-37, dok. CZSS Zabok za mlt.ošt. list 40-42, nalaz i mišljenje Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb list 43-50, zapisnička izjava od 21.12.2016. list 54-55, dok. CZSS Zabok za mlt.ošt. list 56-58, prijedlog za provođenjem dokaznog roč. isptiv. mlt.ošt. list 59-60, zapisnik o ispitiv.mlt.ošt. NZ od 14.10.2019. , rješenje o provođenju istrage list 70-75, rješenje o imenovanju skrbnice od strane CZSS Zabok list 88, dopis opće bolnice Zabok od 30.3.2020. s RTG snimkama za mlt.ošt. list 104, nalog za provođenjem psiholog.vještačenje mlt.ošt. list 106-107, vještački nalaz i mišljenje vještakinje Jadranke Zorić za mlt.NZ list 109-128, rješenje od 13.5.2020. o troškovima vještačenja u iznosu do 4.000 kuna list 130-131, nalog za provođ. sudsko medicinskog vještačenja list 132-133, vještački nalaz vještaka Davora Mayera list 134-135, izvadak iz KE i PE za I i II okr. list 157-160, izvješće Centra Dugave za mlt.ošt. od 12.11.2020. list 172-173, dopis HZZO list 176, dok. Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba za mlt.ošt. list 178-184, izvješće CZSS Zabok list 186-194, rješenje od 02.12.2020. o troškovima dopunskog vještačenja dr. Jadranke Zorić u iznosu od 800 kuna list 204-205, rješenje o troškovima vještakinje Marije Baković 640,00 kuna , medicinska dokumentacija za mlt.ošt. Dom zdravlja zapad list 208-210, medicinska dokumentacija Klinike za psihijatriju Vrapče za I okr. AZ list 212-217, preslika zdravstvenog kartona I okr. AZ [adresa], nalog za provođenje vještačenja I okr list 232, vještački nalaz i mišljenje dr. Miroslava Bojića za I okr. list 235-242, rješenje o troškovima vještačenja vještaka Miroslava Bojića u iznosu do 2.684,80 kuna, list 244-245, medicinska dokumentacija mlt. ošt. NZ od 17.12.2015. predana na glavnoj raspravi te rješenje ODO Zagreb od 02.06.2020. o troškovima vještaka dr. Davora Mayera u iznosu od 1.750 kuna predano na raspravi od strane ODO Zagreb 254-255. Pročitan je KE i PE za I i II. okr.

Razgledana je snimka ispitivanja mlt.NZ od 14.10.2019. sačinjena na Županijskom sudu u Zagrebu.

Pročitan je nalaz i mišljenje vještakinje dr. Marije Baković od 02.12.2020. i vještakinje Jadranke Zorić od 02.12.2020. dan u tijeku rasprave list 196-198.

7.Ispitana kao svjedok mlt. oštećena NZ na dokaznom ročištu 14.09.2019. je iskazala da je od 2. do 4. razreda živjela s tatom i maćehom, da su ju ponekad znali udariti, a maćeha joj je bila slomila ruku, jer je navodno ukrala nekakav telefon. Također je klečala na kukuruzu, a policija je dolazila skoro svaki dan. Naime, ona se svađala s ocem i pomajkom i bila je zločesta. Tata joj je bio dobar, ali više je vjerovao pomajci nego li njoj, a ona nije htjela reći pravu istinu da joj je pomajka slomila ruku, jer bi možda i gore prošla, jer je tata više vjerovao pomajci. Naime, te prilike pomajka ju je držala za ruku, a ona se izmicala i onda joj je ruku izvinula i tada se ruka slomila, ona je zbog toga išla doktoru i imala je gips. Navela je kako su je udarali i šakama, ponekad remenom, a znali su je tući i s onim za tući muhe po prstima. Znali su je vrijeđati, naime ona ima problema s mokrenjem, a maćeha je pričala to svojim prijateljima, iako ju je molila da to ne čini. Kada je bila dobra bile su lijepe riječi, a kada je bila zločesta govorili su joj ružne riječi, a to je bilo često, budući je često bila zločesta, pa su joj govorili da je smotana, glupača, budala, da je njena majka kriva zato što je ona završila u domu. Naime, ona je prvo otišla udomiteljima, a onda u Centar Dugave, a potom i na Cres gdje je bila pune tri godine, a sada se opet nalazi u Dugavama i sada ide u srednju školu. S pomajkom i tatom je imala kontakte kada je išla na praznike. Na božićnim praznicima 2018. otac ju je udario drškom od metle po leđima, jer je ostavljala razmočene pelene po svuda po sobi i onda ju je on zbog toga udario, bilo je to u vrijeme Božića 2018. i pred Novu godinu, a pomajka je sve to slikala i stavila u svoj mobitel te je pokazivala tati i socijalnoj. U ljeto 2018. tata i pomajka su se jako posvađali i radili su DNA analizu, da li je ona tatina kćer i ispalo je da je, a onda kada su se svađali tata ju je pozvao u kuhinju i rekao da ju maćeha želi istjerati iz kuće ako ona nije njegova kćer. Na poseban upit što je rekla liječniku kada je došla sa slomljenom rukom, navela je kako je tada rekla da je pala s kreveta i lupila se u ormar, a s njom je kod liječnika išao otac kojem nije rekla kako je nastala ta ozljeda. Što se tiče toga događaja izbila je svađa s maćehom, jer je maćeha dobila dojavu da je ona ukrala mobitel, a ona joj je govorila da nije, pa je nakon toga njena pomajka pretraživala sobu, a onda ju je stavila na krevet na način da je bila trbuhom na krevetu dok joj je ruku savijala iza. Što se tiče klečanja na kukuruzu bilo je to jedanput na što ju je natjerala maćeha, jer je ona voljela „ružiti“ kukuruz, pa ju je maćeha natjerala da kleči na kukuruzu i cijelo vrijeme se tome smijala. Što se tiče kopriva, pomajka bi ju skinula i išla bi s koprivama po njenom tijelu i to se događalo puno češće od ovog kukuruza i ona bi imala tragove od tih kopriva po cijelom tijelu. Maćeha bi govorila po selu da ona piški u krevet i ogovarala ju je po selu što ona kod kuće radi, zbog čega je njoj bilo jako neugodno i loše se osjećala. Loše se osjećala kada bi se događali takvi događaji, mislila je da si je i sama kriva, a i oni su joj govorili da je ona sama kriva, a ponekad si je mislila da je stvarno jako loša i razumjela bi njihovo ponašanje, to da je tuku. Tata joj ne vjeruje ništa, sve vjeruje "njoj". Kod udomitelja je završila zato što otac i pomajka nisu znali što da rade s njom i ona ih je zbog toga razumjela, a i u zimu 2018. popila je više antidepresiva, jer je htjela pasti u nesvijest kako bi ih preplašila. Na poseban upit kako je ona bila zločesta, navela je da bi bacala izmet po zidu, razbijala bi po kući, radila gluposti u smislu da je skinula popišano ili pokakano i stavljala to među čistu robu, skrivala je popišane gaćice. Naime, ona se osjećala loše kada bi se popiškila i skrivala je to zato jer je htjela da se o tome ne priča na način kako to čini njena pomajka, koja je o tome pričala po cijelom selu. Ona nije smjela zagrliti tatu, jer je pomajka mislila da se "pali" na oca, a susjedi iz sela su zvali policiju. Za vrijeme dok je bila kod udomitelja otac i pomajka su joj dolazili u posjetu svaku nedjelju, a ona nije išla kod njih, dok je kod udomitelja prestala živjeti zato što je lagala i svađala se s njihovom djecom. Na poseban upit kada je popila te tablete navela je da je to bilo u zimu 2018. na praznicima te je to učinila kako bi ih prestrašila, da se oni zabrinu za nju više nego što se inače brinu i da ih preplaši. Na poseban upit je navela da je imala puno pažnje, a ponekad su se igrali s njom "Čovječe ne ljuti se", bilo je lijepih trenutaka. Na poseban upit zašto joj je pomajka zabranila da grli oca, odgovorila je "mislila je da se palim na njega". Vezano za događaj kada ju je otac metlom udario po leđima, navela je da ju je otac tri puta udario metlom po leđima, drškom od partviša, a sve je prijavila kada se vratila u Dom te su onda otišli na policiju. Otac ju je udarao otvorenim šakama po licu, rukama i nogama, da bi ju tukao remenom po nogama i leđima i to se dogodilo više puta. Otac ju nije obilazio kada je bila u domu, a u posjet joj je jedanput došla majka, a otac i maćeha došli su joj u posjet samo jednom kada je bila u bolnici na Kantridi, a sada kada je u Dugavama otac dođe svaku nedjelju, dok je majka bila jedanput. U zadnje dvije godine odnos s tatom i maćehom je bolji, sada su dobri odnosi i molila ih je zadnji puta da si budu dobri do danas. Na poseban upit je navela kako je policija često dolazila na njihovu adresu, jer je očito netko iz sela prijavljivao da se čuje njen vrisak i plač te da kleči na kukuruzu. Kada je živjela samo s ocem bilo joj je dobro, a postalo je loše kada je došla pomajka i tada su je počeli tući. Maćeha je kuhala i prala. Na poseban upit zašto je tražila od oca i pomajke da si budu dobri do danas, navela je kako joj otac puno fali i jako ga voli i ne bi htjela da završi u zatvoru. Mlt.oštećena je navela da nitko nije utjecao na nju vezano za njezin iskaz. Djevojčica je cijelo vrijeme davanja iskaza plakala i bila vidno uznemirena.

8. S obzirom na u spisu priležeću dokumentaciju nadležnog centra u tijeku dokaznog postupka iz nalaza vještakinje psihologinje dr. sc. Jadranke Zorić, od 04. svibnja 2020. (list spisa 109-128) proizlazi da je mlt. oštećena NZ djevojka u šesnaestoj godini života koja intelektualno neujednačeno funkcionira, generalno na graničnom do ispodprosječnom nivou, sa disproporcijom u korist verbalnih sposobnosti koje su na prosječnoj razini. Naglašene kognitivne poteškoće nalazi na području vizno – perceptivne organizacije i analize. Opisana struktura kognitivnih sposobnosti se pokazuje urođenom. Na planu ličnosti se eksplorira izrazita emocionalna deprivacija, labilnost i impulzivnost, nezreliji način sagledavanja, sa agresivnim predznakom postupanja, teškoćama u regulaciji samokontrole, auto i hetero-destruktivnim tendencijama. Djevojka do danas manifestira neurotske simptome svoje emocionalne destabilizacije u vidu odgrizanja noktiju te enureze i enkopreze, kao i autodestruktivne simptome samopovređivanja. Radi se o dubokoj emocionalnoj traumatiziranosti proizašloj iz dugogodišnjeg doživljaja odbačenosti od strane bliskih osoba. Traumatska iskustva u vidu doživljaja nipodaštavanja, vrijeđanja, podcjenjivanja, emocionalne udaljenosti glavnih skrbnika (oca i maćehe), kao i fizička zlostavljajuća postupanja prema njoj čimbenici su koji su doprinijeli formiranju opisane fizičke strukture. Aktualno psihičko stanje djevojke obilježava emocionalni regres, odlike neurotske privrženosti spram oca, sklonost autodestruktivnom ponašanju i izrazita seksualiziranost. Nepovjerljiva je prema okolini do razine sumnjičavosti i stalne unutrašnje napetosti. Može je se opisati kao usamljenika, u stalnoj potrazi za prihvaćanjem i podrškom, pri čemu nekritički ulaz u odnose, a kada opetovano doživi odbacivanje, tendira povlačenju i ekscentričnim načinima ponašanja. Njena inicijalna naglašena seksualiziranost se može povezati s ranijim postupanjima majke, a perzistencija i dalje progresija, te izostancima dobivanja odgovarajuće dostatne stručne pomoći, kao i sa razvojnim karakteristikama djevojke. Djevojka raspolaže sa primjerenim kongitivnim kapacitetima za davanje vjerodostojnog iskaza i nisu nađeni motivacije i faktori koji bi narušili njezin kredibilitet kao svjedoka, niti je dosad zabilježeno da bi bila psihotično dezorganizirana. Pokazala se otpornom na ispitne sugestivne postupke i pitanja, čime se može ukupno ocijeniti sposobnom za davanje vjerodostojnog iskaza. Iskaz koji je mlt. oštećena dala na Županijskom sudu 14. rujna 2019. s psihologijske strane se ocjenjuje vjerodostojnim, u skladu s tim kako je predmetna zbivanja djevojka doživjela, bez dodatne nadogradnje, fabriciranja i pokazatelja pogrešnih sjećanja. Emocionalna patnja koju je djevojka pokazivala tijekom iskazivanja na sudu je adekvatna sadržaju koji je navodila odnosno načinu njenog proživljavanja predmetnih okolnosti dok se utjecaj biološke majke vezano uz sam iskaz djevojke ne nalazi.

8.1. Ispitana na raspravi vještakinja dr.sci. Jadranka Zorić je 02.12.2020. (list spisa 196-198) navela je da je mlt. NZ dijete koje je praktično kroz cijeli period svog odrastanja bila izložena nepovoljnim okolnostima koje su kod nje polučile višestruke emocionalne probleme a koje se prije svega manifestiraju u njenoj nestabilnosti percepcije, načinima reagiranja kao i izrazitoj seksualiziranosti koja ima za cilj pribavljanje doživljaja voljenosti, pa i u kontekstu tih krivim i slučajnih osoba koje ona sreće. Tijekom vještačenja sam imala uvid i saznanje o njenom terećenju osobe za seksualno zlostavljanje i ishodu tog procesa, a također je i pri dolaskom na vještačenje djevojka iskazala izvjestan seksualni interes prema taksi vozaču koji se slučajno našao s njom u kontaktu jer su s tim autom došle ona i odgojiteljica iz doma. Radi se o snažno emocionalno oštećenoj djevojci, emocionalno gladnoj, u stalnoj potrazi za pažnjom, ljubavi pri čemu bira posve neadekvatne metode i nema pravi uvid u prirodu odnosa sa različitim ljudima.

8.2. Zapitana s obzirom na nalaz dr. Š od 28.10.2013. opisuje emocionalne poteškoće djevojčice, njezin neprilagođen način funkcioniranja i uklapa se u konstataciju o njenoj cijelo životnoj izloženosti neprimjerenim postupcima. Navodi koje djevojčica iznijela da je bila bezobrazna, zločesta, da uništava svoje knjige, tatine i mamine četkice za zube i da laže i izmišlja dala je u prisutnosti oca i njegove partnerice, iz čega se razaznaje da je o njenom ponašanju prirodno bilo diskutirano i u krugu obitelji i da je ona u tom trenutku bila uvjerena od strane drugih o svemu što je navela. Ono što je presudan problem u postupanju prema djevojčici je ne razumijevanje oca i njegove partnerice o prirodi djevojčičinih teškoća i njihovo reagiranje na konkretne radnje na način da se djevojčica negativno obilježava, što produbljuje njezine probleme, fiksira ih, stvara negativnu sliku o samoj sebi i sve ukupno dovodi do loših ishoda u njenom razvoju.

8.3. Na poseban upit branitelja vještakinja je iskazala da dijete od 9 godina u kontekstu dolaska kod liječnik sigurno ne bi samoinicijativno počelo govoriti ružne stvari o sebi, a pogotovo ne kvalifikacije da laže i izmišlja. Prije svega iz razloga što taman i da laže i izmišlja u toj dobi a pogotovo u kontekstu Nikolininih intelektualnih i socio emocionalnih kapaciteta ne može imati uvid u takvu konstalaciju svojih postupanja.

Uobičajena praksa prilikom pregleda je da stručnjak u dijelu intervjua navodi ono što mu je pacijent rekao ili ono što je pratnja rekla, pa se onda pogotovo ovaj prvi pasus može smatrati navodima koje je on dobio od stranaka (okrivljenika u ovom postupku). Oštećenica se tijekom vještačenja deklarirala neujednačenim kognitivnim sposobnostima no s prosječnim funkcioniranjem na verbalnom planu radi čega u socijalnom kontekstu može imponirati kao bolje strukturirana osoba. Specifične kognitivne poteškoće koje ona manifestira na planu vizualno perceptivne analize su locirane na razini ispod prosječnih do graničnih sposobnosti, što u tom kontekstu ukazuje da je u stanju konkretno rezonirati, stvari i događaje kojima je izložena.

8.4. U forenzične svrhe s psihologijskog aspekta je dostatno da osoba može konkretno opisati neko događanje, bez sofisticiranije nadogradnje i razmišljanja. Ono što je relevantno je da je sposobnost pamćenja mlt. oštećene kako kratkoročnog tako i dugoročnog na prosječnoj razini i da ona beznačajno iskrivljuje sadržaje pod utjecajne zaboravljanja kao i to da ne pravi vlastite nadogradnje onih stvari koje zaboravlja. Na taj način s kognitivnog aspekta nema razloga da je se ne prihvati kao autentičnog svjedoka. što se tiče njezine emocionalne nestabilnosti koja je perzistentna u njezinom habitusu, kroz analizu iskaza je dobiveno emocionalnih pokazatelja doživljaja težine na koje je reagirala opisujući pojedine trenutke odnosa s okrivljenima. I u tom kontekstu obzirom na opće utvrđenu emocionalnu deprivaciju i razloge njezine emocionalne nestabilnosti takva njena reakcija se ocjenjuje autentičnom i u skladu s doživljajem duboke emocionalne povrede.

8.45Vještakinja se očitovala da navedeni autodestruktivni i samoozljeđivajući postupci koji su prisutni kod mlt. oštećene su upravo pokazatelj emocionalne deprivacije koju je djevojka doživljava tijekom cijelog svog odrastanja s dominantnim doživljajem neuvaženosti, nepripadnosti, nevoljenosti i takvi su postupci zapravo poziv u pomoć, pokazatelji svraćanja pažnje na sebe ili svojevrsne ˝auto potvrde da sam živa, da osjećam˝.

Sve te psihičke manifestacije se dovode u kontekst sveukupnih utjecaja u njenom životu pa i neadekvatnog postupanja okrivljenika.

8.6. Psihičke poteškoće koje djevojčica manifestirala tijekom cijelog svog djetinjstva pa između i prilikom pregleda kod dr. Š u listopadu 2013. opisuju da ona do tada nije funkcionirala na psihotičnom nivou već da su njene poteškoće u kritičnim momentima dosizale nivo subpsihotičnog, što znači da je ona imala uvid u realitet ali da je emocionalna destabilizacija dovela do situacije ili do stanja u kojem se je dijelom dezorganizirala.

8.7.Ni jedna osoba nije kontinuirana u nekakvom dekompenziranom stanju a pogotovo NZ koja je u tom kritičnom momentu polazila školu, funkcionirala na određeni način i udovoljavala nekakvim zahtjevima koji su na nju stavljeni. U tom kontekstu nema elemenata koji bi govorili u prilog tome da ona ne bi bila u mogućnosti s adekvatnim uvidom percipirati predmetna događanja.

8.8. NZ je duboko deprivirano dijete sa emocionalnom gladi koja podrazumijeva potrebu da dobije ljubav, zaštitu, potporu od strane bliskih osoba. U tom kontekstu roditelj kakav god on bio predstavlja figuru od koje osoba uvijek traži određenu potporu bez obzira na to kako ta osoba postupa. Taj mehanizam neurotske privrženosti je karakterističan za nas kao bića i mi ćemo uvijek tražiti ili pokušati tražiti utjehu kod osoba koje su nam roditeljske figure. I u tom kontekstu se ne nalazi motiva da bi se lažno teretilo okrivljenike s njene strane, jer bi to bilo protivno tom prirodnom mehanizmu privrženosti koje dijete traži.

9. Sud je u cijelosti prihvatio vještački nalaz i mišljenje vještakinje dr. sci. Jadranke Zorić s obzirom da se radi o nepristranoj stručnjakinji s dugogodišnjim životnim i profesionalnim iskustvom, svoje mišljenje je utemeljila uvidom u cjelokupnu opsežnu dokumentaciju u predmetu te i vlastitim intervjuem mlt. oštećenice u tijeku ovog kaznenog postupka, te i razgledom snimke ispitivanja mlt. oštećene koja prileži u spisu, a s obzirom na dokazno ročište na kojem je NZ ispitana. Sud smatra da je vještakinja tijekom svog ispitivanja na raspravi u cijelosti pojasnila navode pismenog vještva bez obzira na primjedbe koje na nalaz vještakinje su imali branitelji okrivljenika u ovom postupku jer nisu zadovoljni navodima vještakinje o vjerodostojnosti iskaza same mlt. oštećenice.

10. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz mlt.oštećene s obzirom da je isti logičan i životno uvjerljivi te se podudara u svim bitnim i za ovaj postupak relevantnim činjenicama sa u spisu priležećim materijalnim dokazima u koje je sud izvršio uvid. Sud nije pronašao niti jedan razlog zbog kojeg ne bi prihvatio iskaz mlt. oštećene NZ s obzirom da je iskaz navedene oštećenice detaljan i koncizan, a niti sud niti vještakinja dr. Jadranka Zorić nije pronašla niti jedan razlog zbog kojeg bi mlt.oštećena eventualno bila motivirana neistinito teretiti I okrivljenika i II okrivljenicu. Dapače, iskaz navedene mlt. svjedokinje u cijelosti je po mišljenju suda objektivan, te ukazuje na težinu obiteljske situacije u kojoj se mlt.oštećenica zatekla. Sami navodi okrivljenika da je mlt. oštećena davala svoj iskaz pod utjecajem majke, kako bi ih lažno teretila na sudu, je u potpunosti neuvjerljiv te usmjeren na otklanjanje kaznene odgovornosti od okrivljenika. Iz cijelog niza gore citiranih dokumenata proizlazi da je I okrivljenik u potpunosti nekritičan spram vlastitog ponašanja na koje mu je višekratno skretanja pažnja od strane različitih stručnjaka, u različitim institucijama u periodu od 2012. pa sve do 2017.

11. Ispitana kao vještak sudske medicine dr. Marija Baković, navela je da se u cijelosti usaglašava sa vještakom dr. Davorom Mayerom, čiji nalaz od 23.05.2020. prileži u ovome predmetu na listu 134-135 spisa.

11.1 Prema med.dok u spisu ošt. mlt. NZ, rođ. 2004. dana 21.12.2013., 22.12.2013. te 31.12.2013. pregledana je u Općoj bolnici Zabok. Prema navedenoj medicinskoj dokumentaciji ošt. je zadobila prijelom doljnjeg dijela desne nadlaktične kosti (transkondilarni prijelom). Ova ozljeda predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.Radi se o jednoj od češćih fraktura u dječjoj dobi, a osobito u dobi od oko 3 do 10 godina.Kao najčešći i to sa značajnim udjelom najčešći mehanizam nastanka ove ozljede navodi se pad na ruku ispruženu u laktu.

Također se, sa znatno rijeđom učestalošću navodi mehanizam nastanka ove ozljede torzijom odnosno zavrtanjem u području lakta, što bi odgovaralo uvrtanju ruke. Sve ozbirom na navode oštećenice i okrivljenice te podatke iz literature nije moguće u potpunosti isključiti navod oštećenice međutim, mehanizam nastanka padom na ispruženu ruku sa značajno većom vjerojatnošću bi odgovarao nastanku ove ozljede.

11.2. U svom iskazu ošt. navodi kako je prezentirano od strane suda da je II okrivljenica polegla ošt. na trbuh te joj ruku savinula iza leđa. Ovaj mehanizam ozljeđivanja mogao bi predstavljati mehanizam uvrtanja koji može dovesti do ovakve ozljede. Na daljnje pitanje suda bi li takvu ozljedu mogla nanijeti ženska osoba konstitucije II okrivljenice, odgovaram da bi mogla.

11.3. Vještakinja navodi da se u svom nalazu i mišljenju vodila navodom iz medicinske dokumentacije od 21.12.2013. u kojoj stoji da je oštećenica padom na desnu ruku ozljedila desni lakat, te je prilikom davanja mišljenja o mehanizmu nastanka ozljeda sudsko medicnski vještak se uvijek prvenstveno vodi medicinskim znanjem o mehanizmu nastanka ozljeda. Navode iz medicinske dokumentacije i iskaza osoba koje su davale navode o mehanizmu ozljeđivanja također se uzima u obzir samo u kontekstu uklapaju li se navedeni iskazi u mehanizam ozljeđivanja sa sudsko medicinskog aspekta.

12. Sud je prihvatio vještački nalaz i mišljenje vještakinje dr. Marije Baković s obzirom da je isti u suglasju i vještačkim nalazom i mišljenjem vještaka dr. Davora Mayera te je temeljem navedenih vještačenja utvrđeno da je mlt. oštećena dana 21.12.2013. godine zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu frakture rubnog dijela medijatalnog eplikondila humerusa sa manjim pomakom, da se radi o povredi koja se pojavljuje u dječjoj dobi te provedenim vještačenjem nije moguće dati jednoznačan zaključak o načinu ozljeđivanja djevojčice. Ozljeda je mogla nastati na način da je djevojčica prilikom skakanja na kauču u padu se dočekala na ispruženu desnu ruku, što je češći način zadobivanja takve ozljede, no vještaci su suglasno naveli da se kao mogućnost ozljeđivanja ne može isključiti niti uvrtanje ruke, kako je to u svom iskazu iskazala mlt. NZ.

13. Iz provedenog psihijatrijskog vještačenja I okr. AZ po vještaku dr. Miroslava Bojića (list 235-242) proizlazi da je I okr. osoba prosječnih intelektualnih mogućnosti te kod njega nisu utvrđeni znaci postojanja bilo kakve psihičke bolesti ili poremećaja osim ovisnosti o alkoholu koja posljednjih 8 godina pokazuje kliničku sliku čvrste i stabilne apstinencije te s obzirom na navedeno po mišljenju vještaka nisu utvrđeni nikakvi psihijatrijski relevantni elementi koji bi imali utjecaja na ispitanikove sposobnosti shvaćanja značenja vlastitog postupanja kao i vladanja svojom voljom u vrijeme počinjenja kazn.djela (2012. do 7. kolovoza 2015. te od 21.12.2018.-sredine veljače 2019.) za koje se okrivljenik tereti te po vještaku nisu nađeni elementi za preporuku izricanja bilo koje sigurnosne mjere.

14. Sud je prihvatio vještački nalaz vještaka dr. Miroslava Bojića s obzirom da se radi o nepristranom stručnjaku koji je svoj nalaza dao detaljno i koncizno u skladu sa pravilima struke te nitko od stranaka nije imao primjedbi niti tražio dopunu vještačenja.

15. Iz u spisu priležećeg nalaza i mišljenja multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba od 09.08.2012. (list 179-184 spisa) proizlazi da su ˝tijekom razgovora s mlt. oštećenicom dobiveni podaci o očevoj sklonosti alkoholu te neadekvatnim odgojnim postupcima od strane oca i očeve partnerice u vidu tjelesnog kažnjavanja (rukom ili ˝klepačom za muhe˝, po guzi, čupanje za kosu...). U zaključcima je navedeno da se u postupanju oca i nadalje nalazi pogrešaka i propusta te i nadalje potrebno u navedenom mu pomagati, jer je djevojčica od strane oca i njegove partnerice (II okrivljene) bila izložena fizičkom kažnjavanju. Preporuča se poduzimanje mjera kako bi se djevojčicu zaštitilo od moguće daljnje viktimizacije.

16. Iz dokumentacije koju je u spis priložio Centar za socijalnu skrb proizlazi da je obitelj AZ u dugogodišnjem tretmanu Centra za socijalnu skrb Zabok, da su problemi u obitelji bili takovi da je u siječnju 2017. predloženo Općinskom sudu u Zlataru da se izmjeni rješenje o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoji u smislu da se zabrane osobni odnosi djeteta NZ sa ocem u kućanstvu oca te da isti može posjećivati kćer samo u ustanovi u kojoj je smještena pod nadzorom odgajatelja.

17. Iz nalaza i mišljenja Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb (list spisa 43-50) iz veljače 2016. proizlazi da se radi o traumatiziranom djetetu koje je odraslo u potpuno nefunkcionalnoj obitelji u ugrožavajućim životnim uvjetima, uz psihički bolesnu majku i oca alkoholičara, da se radi o duboko traumatiziranoj djevojčici koju treba primarno zaštititi smještajem u organizirane uvjete života i rada u kojima se pokazala uz teškoće dostupna socijalno-pedagoškom vođenju i usmjeravanju pri čemu boravak u udomiteljskoj obitelji ne daje rezultate jer djevojčica ne treba samo toplinu i pažnju već i strukturirano odgojno vođenje stručne osobe. U nalazu je navedeno da ˝kad otac priča o periodu kada je NZ bila kod njega uglavnom navodi negativne stvari o NZ (laže, krade, namjerne enkopreze i neureze, inati se i prkosi, skiće te ga sramoti). Ne navodi ništa pozitivno o NZ, a negativno iznosi pred njom, ne mareći što ona za to vrijeme plače. Usmjeren je na davanje primjedbi centru i udomiteljici, a ne kritičan spram vlastitih postupaka...Također je navedeno da je u razgovoru utvrđeno da je otac bio jednom u školi na informacijama i iznenadio se uspjehu kćeri, verbalizirao je probleme koji su bili prije u obitelji pokušavajući NZ prikazati u što lošijem svjetlu. Na napomenu da nemamo problema i da NZ dobro funkcionira u školi, ostao je razočaran.˝

18. Iz u spisu priležeće soc. anamneze od 10.3.2016. za mlt.ošt. NZ (list 36-37 spisa) proizlazi da je ˝u srpnju 2014. susjeda prijavila oca AZ da se nasilničko ponašao prema kćeri mlt NZ. Otac AZ je priznao da je uzeo malu šibu i tri puta udario mlt. NZ njome. Otac je upozoren na neprimjereno ponašanje i moguće posljedice istog˝.

19. Iz u spisu priležećeg zapisnika nadležnog CZSS Zabok od 21.12.2016. (list 54- 55 spisa) u kojem je AZ dao na zapisnik izjavu proizlazi da ˝što se tiče navoda da sam NZ kažnjavao na način da sam ju vukao za kosu i uho, potvrđujem da sam je znao povući za uho, te sam ju također znao otvorenim dlanom udariti po stražnjici. Potvrđujem da je upućivanje u sobu bio način kažnjavanja NZ od strane M i mene, ali se nije od nje tražilo da prizna nešto što nije napravila. Također imam saznanja da je ponekad prilikom dolaska iz škole M znala pregledati Nikolinine gaće kao i spolovilo. . .. Točno je da sam pred NZ izjavio da imam novaca da bi napravio DNK analizu i tako dokazao da li je ona moja kćer ili nije.˝

20. Iz nalaza i mišljenja Dječjeg doma "Tić" Rijeka (list 57-58 spisa) od 23. siječnja 2017. proizlazi da djevojčica NZ odrastala u nepovoljnim obiteljskim okolnostima gdje je doživljavala višestruke oblike zanemarivanja i zlostavljanja od članova obitelji. U nalazu i mišljenju psihologinje ČZ je navedeno da NZ prilikom telefonskog kontakta s ocem i maćehom doživljava da isti vrše pritisak na nju, napadaju je jer je ispričala da su je kažnjavali i udarali kod kuće te također ne vole što je ponovno u kontaktu s majkom. NZ je navela da ju je maćeha optuživala da ima seksualne osjećaje prema tati, te ju je zbog toga znala ˝harati koprivama˝. Opisuje da ju je maćeha znala skinuti golu te joj prelaziti koprivama po tijelu kako više ne bi imala takve osjećaje spram tate. Tata ju je znao ponekad tuči kad bi dobila jedinicu ili bi skrivala svoje gaće iza ormara. Znao ju je tuči onim za muhe po prstima te je i znala klečati na kukuruzima. U mišljenju je navedeno da se u prepričavanju proživljenih događaja NZ doimlje emocionalno distancirana od onog što priča, što predstavlja jedan od pokazatelja traumatizacije djevojčice, a s obzirom da u više navrata, u različitim situacijama na sličan način prepričava navedene događaje, njezin iskaz se može smatrati vjerodostojnim.

21. Obrana I i II okrivljenog tijekom ovog postupka predlagala je da se u spis kao dokaz prihvati preslika poruka s Facebook profila HZ, što sud nije prihvatio, jer iz predočene dokumentacije nije bilo razvidno da bi ista bila relevantna za ovaj kazneni postupak, s obzirom da se ne može utvrditi da li je ista slana ili primana od strane mlt. oštećene u ovom postupku NZ.

21.1. Također je sud odbio dokazne prijedloge branitelja II okrivljene za pozivanje i ispitivanje ŠZ udomiteljice mlt.oštećene a na njezina saznanja o sklonosti mlt.oštećene neistinitim navodima, kao i ponovno vještačenje mlt. oštećene . Sud je odbio navedene dokazne prijedloge kao odugovlačeće jer predložena svjedokinja ŠZ nije očevidac inkriminacija za koje se u ovom postupku terete I i II okrivljeni a s obzirom na činjenicu da je sud u cijelosti prihvatio vještački nalaz i mišljenje vještakinje Jadranke Zorić, koje po mišljenju suda nije ničim dovedeno u pitanje.

22. U ponovljenom postupku u završnoj riječi branitelj I. okr. naveo je da je bilo potrebno provesti po njegovom mišljenju psihijatrijsko vještačenje mlt. oštećenice što sud nije smatrao za potrebno s obzirom da iz same obrane I. okr. izneseno u ponovljenom postupku proizlazi da mlt. oštećenica živi samostalno, radi, i uredno funkcionira što ukazuje na činjenicu da s obzirom na detaljno provedeno vještačenje po psihologinji Jadranki Zorić koje obrana ničim nije dovela u pitanje se isto ne ukazuje za potrebno.

23. Temeljem cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je I okr. AZ kao otac kroz cijeli inkriminirani period grubo zlostavio psihički i fizički te emocionalno svoju mlt. kćer NZ na način da je bio prema djetetu fizički i verbalno agresivan, grubo mlt.oštećenu vrijeđao i zanemarivao njezine potrebe, što proizlazi iz cijelog niza materijalnih dokaza koje je sud gore citirao.

23.1. Različiti stručnjaci i institucije višekratno su I okrivljenika upozoravali na neprihvatljivost njegovog ponašanja, te je s obzirom na probleme koji su egzistirali i kroz cijeli period mlt. oštećena je smještavana u različite ustanove te se i aktualno nalazi u Domu za odgoj djece u Dugavama.

23.2. Činjenica da I okrivljeni kao otac vlastitu kćer nije vidio tri godine te da sa njom uopće ne kontaktira niti za nju doprinosi, ukazuje na dubinu problematičnog odnosa i protupravnog ponašanja I okrivljenika. Iz decidiranih i dosljednih iskaza mlt.oštećene koji su navedeni u cijelom nizu situacija pred različitim institucijama nedvojbeno je utvrđeno da je I okrivljeni AZ u inkriminiranom periodu svojim ponašanjem ugrozio normalni psihofizički razvoj mlt. oštećene.

23.3. Nesporno je u ovom postupku da je mlt. NZ izrazito zahtjevno, teško odgojivo dijete s nizom i nadalje prisutnih problema u funkcioniranju koji su direktna posljedica neadekvatnih i ugrožavajućih obiteljskih prilika u kojima je djevojčica odrastala, a što sud smatra utvrđenim iz opsežne materijalne dokumentacije za mlt. oštećenu vezano za njezine smještaje u različite ustanove i provedene evalouacije.

24. U odnosu na I. okr. provedeno je psihijatrijsko vještačenje, kojim kod I. okr. nisu utvrđeni niti psihičke bolesti niti poremećaji, osim tada prisutne ovisnosti o alkoholu, dakle nisu utvrđeni nikakvi psihijatrijski relevantni elementi koji bi imali utjecaja na sposobnost I. okr. shvaćanja značenja vlastitog postupanja, kao i vladanja svojom voljom u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

25. U odnosu na II. okr., tijekom postupka nije postojala nikakva sumnja njezine ubrojivost, radi čega nije bilo niti potrebe da se ista psihijatrijski vještači, a što posljedično ukazuje na zaključak da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela II. okr. bila ubrojiva.

26. Temeljem cjelokupnog provedenog dokaznog postupka iskaza mlt. oštećene, u spisu priležećih materijalnih dokaza, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su I. i II. okr. vezano za kaznena djela za kojih ih se u ovom postupku tereti a ista su počinjenja spram mlt. oštećene postupali sa oblikom krivnje koji je propisan u članku 28. Kaznenog zakona, a to je namjera, i to neizravna, jer su okrivljenici bili svjesni da mogu ostvariti obilježja kaznenih djela, pa su na to pristali, a što upravo predstavlja kao subjektivni elemenat počinjenja terećenih kaznenih djela činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci ove presude. Okrivljenici su bili dužni i mogli bit svjesni da njihovi postupci ozbiljno ugrožavaju pravilan psihofizički rast i razvoj mlt. oštećenice, a pritom ne postoji ni jedan ispričavajući razlog što sud smatra utvrđenim temeljem u spisu priležećih materijalnih dokaza koji su i naprijed detaljno analizirani i citirani a temeljem kojih proizlazi da su okrivljenicima od strane nadležnih službi u više navrata ukazivano na neprihvatljivost njihova ponašanja spram mlt. oštećenice.

27. S obzirom na navedeno u ponašanju I okrivljenika AZ sud smatra utvrđenim kako objektivna tako i subjektivna obilježja inkriminiranog mu kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2 KZ/11, počinjenog na štetu mlt. NZ, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci ove presude te je sud I okrivljenika i za citirano kazneno djelo oglasio krivim. Ovakva utvrđenja sud nalazi osnovanim temeljem detaljnog iskaza mlt. oštećenice, provedenog vještačenja vještakinje Jadranke Zorić, citiranih materijalnih dokaza koji dokazi kako pojedinačno tako i u svojoj ukupnosti ukazuju na kaznenu odgovornost I. okrivljenog.

28. Iz svih gore citiranih dokaza i provedenih vještačenja po vještacima sudsko medicinske struke te iskazom mlt.oštećene, provedenim vještačenjem vještakinje Jadranke Zorić, materijalnim dokazima, sud također smatra utvrđenim da je II okr. GZ, kao pomajka mlt.ošt. NZ u inkriminiranom periodu u više navrata mlt. NZ skidala, prelazila joj koprivama po tijelu, tjerala ju da kleči na kukuruzu, tukla ju te je i u prosincu 2013. maloljetnoj NZ nanijela tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijelom donjeg kraja desne nadlaktične kosti, čime su u radnjama II okrivljenice također utvrđene kako objektivna tako i subjektivna obilježja inkriminiranog joj kaznenog djela iz čl. 177. st. 3 KZ/11, počinjenog na štetu mlt. NZ te je sud i II okrivljenu za citirano kazneno djelo oglasio krivom.

29. Odlučujući o vrsti i visini kaznene sankcije sud je I okrivljeniku AZ i II okr. GZ cijenio kao olakotno cijenio dosadašnju ne kažnjavanost, te protek vremena od počinjenja kaznenih djela za koje se terete u ovom postupku, te kao otegotno dužinu samog inkriminiranog perioda.

30. Temeljem svega naprijed navedenog sud je I okr. AZ i II okr. GZ utvrdio kazne zatvora od trajanju od po jedne godine te je smatrao da će se i samom prijetnjom kaznene sankcije moći dostatno djelovati na okrivljenike da ne počine neko novo kazneno djelo.

31. Navedene kazne I okrivljenom i II okrivljenoj sud je utvrdio uzimajući u obzir osobnosti okrivljenika, okolnosti pod kojima su kaznena djela počinili te posljedice koje s obzirom na njihovo protupravno ponašanje je pretrpila mlt. oštećenica.

32. Po ocjeni ovog suda kazne zatvora u trajanju od po jedne godine izrečene I okrivljenom i II okrivljenoj i primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od tri godine koje su primjerene svim okolnostima konkretnog slučaja te podobne da se njima ostvare sve zakonom predviđene svrhe kazneno pravne zaštite iz čl. 41.KZ/11. Izražavanje društvene osude zbog počinjenja kaznenih djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecaj na počinitelje i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja i njihovih počinitelja, te omogućavanje počinitelju ponovnog uključivanja u društvo, a sve to, a ni blažom a niti strožom kaznom ne bi moglo se ostvariti na zakoniti i pravedan način.

33. S obzirom na sve naprijed navedeno izrečenom kaznenom sankcijom I okr. AZ i II okr. GZ u cijelosti se ostvaruju kako specijalna tako i generalna prevencija te se iste ukazuju kao adekvatne i zakonski osnovane.

34. Temeljem čl. 148. st. 1 ZKP/08 I okr. AZ dužan je namiriti troškove ovog kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura) II okr. OZ dužna je namiriti troškove ovog kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura). I i II okrivljeni dužni su namiriti troškove provedenog vještačenja i dopune vještačenja po vještakinji Jadranki Zorić u ukupnom iznosu od 4.800,00 kuna[5] (odnosno 636,31 euro) po pola, dok je I okrivljeni dužan namiriti troškove provedenog vještačenja po vještaku Miroslavu Boiću u iznosu 2.684,80 kuna[6] (odnosno 356,33 eura). II okr. OZ dužna je namiriti troškove vještačenja po vještaku dr. Davoru Mayeru u iznosu od 1.750,00 kuna[7] (odnosno 232,62 eura) i vještakinji Mariji Baković u iznosu od 640,00 kuna[8] (odnosno 84,94 eura) .I i II okrivljeni dužni su namiriti troškove punomoćnice mlt.oštećene odvj. Tanje Vranicani Đerek o čemu će biti sačinjeno posebno rješenje. Sud je utvrdio da su I. i II. okr. osobe sa vlastitim prihodima i imovinom tako da snašanja troškova ovog postupka koji su u direktnoj vezi sa protupravnim ponašanjem okrivljenika neće dovesti u pitanje egzistenciju okrivljenih te je iz tog razloga i valjalo I i II. okr. teretiti za snašanje istih.

U Zagrebu, 2. travnja 2025. godine

Predsjednica vijeća:

Sonja Vrandečić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana po pismenom primitku presude. O žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja, a žalba se podnosi ovom sudu u 4(četiri) istovrsna primjerka.

5 Fiksni tečaj konverzije = 7,53450 eura

DNA:

ODO Zagreb

I i II okrivljeni

branitelji I i II okrivljenika

punomoć.mlt.ošt.

HZSR Zabok