Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U POŽEGI

    Sv. Florijana 2, Požega

    Poslovni broj: Pp-299/2025-10

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Požegi Prekršajni odjel, po sucu Antunu Akšamoviću, uz sudjelovanje zapisničara Nikoline Bobek u prekršajnom postupku protiv I. okrivljenog SĐ i II. okrivljenog OĐ, zbog prekršaja iz članka 17. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga PU požeško-slavonske, PP Požega Klasa: 211-07/25-5/7939 , Urbroj: 511-22-05-25-1 od 28. ožujka 2025., dana 2. travnja 2025. objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I I. okrivljenik: SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin HĐ, rođen **.**.1986., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, djelatnik, SSS, trenutno nezaposlen, razveden, otac četvero mlt. djece, bez imovine, ne vodi se drugi postupak, prekršajno kažnjavan.

    II. okrivljenik: OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin SĐ, rođen **.**.1964., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, umirovljenik, s mirovinom od 404,00 eura mjesečno, razveden, otac jednog punoljetnog djeteta , vlasnik kuće na adresi prebivališta površine 65 m2, ne vodi se drugi postupak, prekršajno kažnjavan

    k r i v i s u

    što su dana 27. ožujka 2025. u 11,30 sati u [adresa] prilikom postupanja djelatnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Požega, MĐ i ĐĐ, povodom skrbništva nad mlt. PĐ i ČĐ iste vrijeđali i omalovažavali na način da je I. okrivljeni SĐ službenim osobama govorio: „Jebem vam mater, ne možete vi meni uzeti djecu, djeca neće ići kod drolje", a II. okrivljeni OĐ se približio ĐĐ te joj je uperio prst u neposrednu blizinu lica govoreći joj da zašuti, nakon čega su EĐ i ĐĐ napustile prostor obiteljske kuće, a I. i II. okrivljeni su nastavili za istima vikati, što je kod MĐ i ĐĐ izazvalo osjećaj straha,

    dakle, I. i II. okrivljeni omalovažavali i vrijeđali službene osobe prilikom vršenja njihove službe,

    čime su I. i II. okrivljeni počinili prekršaj iz članka 17. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po članku 17. stavak 1. istog Zakona

    pa se I. okrivljenom SĐ i II. okrivljenom OĐ na temelju članka 17. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u vezi s člankom 33. Prekršajnog zakona

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura – svakome

    II Na temelju članka 40. stavak 1. PZ I. okrivljenoj SĐ i II. okrivljenom OĐ se u visinu izrečene novčane kazne uračunava vrijeme provedeno prilikom uhićenja u policiji u trajanju od 2 dana, svakome, koje se izjednačuje s iznosom novčane kazne od 79,64 (sedamdesetdevet eura i šezdesetčetiri centa) eura tako da im preostaje svakome za platiti novčana kazna od 620,36 (šestodvadeset eura i tridesetšest centi) eura.

    III Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljeni su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko novčana kazna u navedenom roku ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično, primijenit će se odredbe članka 34. Prekršajnog zakona.

    IV Ako I. i II. okrivljeni, svaki, plate iznos od 413,57 (četiristotrinaest eura i pedesetsedam centi) eura što predstavlja 2/3 izrečene novčane kazne u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    V Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. Prekršajnog zakona, I. okrivljenik i II. okrivljenik su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) - svaki, u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno članku 152. stavku 4. i stavku 11. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Požeško slavonska, Policijska postaja Požega, kao tužitelj, optužnim prijedlogom Klasa: 211-07/25-5/7939 , Urbroj: 511-22-05-25-1 od 28. ožujka 2025., stavila je na teret I. okrivljenom SĐ i II. okrivljenom OĐ djelo prekršaja iz članka 17. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    2. U postupku je I. okrivljeni SĐ saslušan te je iskazao kako se ne smatra krivim te je objasnio kako je njega gospođa EĐ koja je socijalna radnica inkriminiranog dana zvala na telefon i rekla mu da će doći kod njega za sat vremena, na što joj je rekao da ide do grada nešto obaviti i da će se vratiti za 20-30 minuta, te su se u tom roku otac i on vratili kući i ondje je već zatekao MĐ i drugu djelatnicu čije ime ne zna, kako sjede u kući sa sinom PĐ koji ima 11 godina. Pozdravio ih je te su ga pitale za posao i on im je rekao da planira ići raditi u Austriju idući tjedan, na što mu je MĐ rekla da će djeca morati ići kod majke UĐ, a on im je na to rekao da ne da djecu. Pojasnio je kako najstariji sin PĐ i najmlađi ČĐ žive sa njim iako prema pravomoćnoj odluci o razvodu braka je određeno da sa njim žive PĐ, S i ČĐ dok po toj odluci O živi s majkom, ali on svojoj djeci ne želi braniti da idu kod majke, pa je zbog toga i S otišao kod majke. Rekao je MĐ da ih ne mogu odvesti, ali ako im nije pravo da mogu izaći van iz kuće, na što su one rekle da će zvati policiju, te im je na to rekao da slobodno mogu to učiniti i da će ih on tužiti jer mu je više dosta toga, one mu ne hrane i ne oblače djecu već on. Naveo je kako nije nikoga vrijeđao niti im je govorio ružne riječi, one su izašle van iz dvorišta te je vidio da je MĐ telefonirala, te je ponovio kako on svoju djecu ne da, kako nema ništa protiv da djeca idu kod majke, ali ne želi da budu sa njezinim sadašnjim partnerom, jer im se on prijetio, te najstariji sin niti ne želi ići kod majke, što je i rekao socijalnim radnicima. Nadalje na upit je odgovorio kako cijeli događaj od njegovog dolaska kući i dok su djelatnice Centra izašle van je trajao 5 minuta. MĐ je sjedila za stolom u sredini, PĐ je sjedio za stolom na kauču, a on je stajao na udaljenosti otprilike 1,5 metar od MĐ, a u blizini njih su stajali druga socijalna radnica i njegov otac, te je MĐ rekla PĐ da ode u sobu prije njihovog razgovora, te je on i otišao. Dodao je kako njegov otac također nije vrijeđao socijalne radnice već im je samo rekao nešto u smislu da su one stale na stranu njegove bivše žene. Nadalje je naveo kako je on i ranije radio u Austriji te su za vrijeme dok su bili u braku UĐ i on planirali da zajedno sa djecom odu živjeti u [adresa] i da tamo žive i rade, no sad je on sam planirao otići, a ovisno o smjenama dolazio bi kući svaki ili svaki drugi vikend, te bi se za to vrijeme za djecu brinuo njegov otac koji je inače kod kuće jer je u mirovini i pomaže mu u brizi za djecu, te on i otac kuhaju djeci. Nakon nekog vremena planirao je i djecu odvesti sa sobom u Austriju o čemu su upoznati i u HZSR Požega, no za to još nije tražio dopuštenje od suda jer nije kompletirao svu dokumentaciju.

    2.1. II. okrivljenik OĐ pozvan da se očituje o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaj za koji se tereti naveo je kako se ne smatra krivim za počinjeni prekršaj te dodao kako je spornoga dana sa svojim sinom SĐ bio u gradu, te nije ni shvatio o čemu se radi za vrijeme dok je on razgovarao na mobitel sa djelatnicom HZSR Požega, MĐ, a kad su se vratili kući zatekli su ondje MĐ i drugu djelatnicu koja se nije predstavila, pozdravili su ih, a za vrijeme dok je on razgovarao sa MĐ ta druga djelatnica mu je upala u riječ te joj je rekao "Začepi nisam te ništa pitao". One su se na to odmah ustale i krenule van, a on je otišao za njima te je rekao MĐ da ju može biti sram što sada brani majku koja je ostavila svojih četvero djece, a kojoj se sada probudio materinski instinkt, pa da traži ovih dvoje djece koji ne žive s njom. Dok joj je to govorio bio joj je iza leđa tako da joj se nije mogao unijeti u lice i nije joj ništa drugo govorio niti ju je vrijeđao. Nakon što su MĐ i druga djelatnica izašle van na ulicu, izašao je van iz kuće kako bi otišao u dvorište nacijepati drva jer održava kuću od susjeda da ondje odnese drva. Na upit branitelja pojasnio je kako je govorio normalnim glasom te je moguće da je možda malo povisio glas kada je rekao jednoj djelatnici da mu ne upada u riječ, jer mu to inače jako smeta kada ga netko prekida. Pojasnio je kako niti njegov sin SĐ nije vrijeđao djelatnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, već je samo rekao da će zvati odvjetnika, nakon što je MĐ rekla da će zvati policiju, a kada su izlazili iz kuće prvo je izašla ta druga djelatnica HZSR, zatim sin SĐ, pa MĐ pa on i ovo što su pričali o zvanju policije je bilo vani na ulici. Dodao je kako je on upoznat s tim da je SĐ planirao idući tjedan ići raditi u Austriju, te ga on u tome podržava jer mu je drago da radi i zarađuje, a za to vrijeme on bi se brinuo o djeci jer mu i inače pomaže u tome.

    3. U dokaznom postupku sud je ispitao I. okrivljenog SĐ, II. okrivljenog OĐ, izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za SĐ broj 2419751, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za OĐ broj 2419752, izvješće o uhićenju od 27. ožujka 2025. za OĐ, izvješće o uhićenju od 27. ožujka 2025. za SĐ, obavijesti o počinjenom prekršaju broj 587265 i 587266. izvršio uvid u izvod iz Prekršajne evidencije za I. i II. okrivljenika, ispitao oštećene EĐ i ĐĐ, te pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje MĐ kod PP Požega od 27. ožujka 2025. i zapisnik o ispitivanju svjedokinje ĐĐ kod PP Požega od 27. ožujka 2025.

    4. Ispitana u svojstvu svjedoka žrtva EĐ je navela kako je spornoga dana 27. ožujka 2025. obavijestila SĐ oko 10,30 da će doći kod njega u 11,30 kako bi popričala s njim, a svrha dolaska je bila ta jer je dobila informaciju od voditelja mjere koja se primjenjuje prama obitelji SĐ, a to je stručna pomoć i potpora u ostvarivanju roditeljske skrbi, koja voditeljica mjere je LĐ, a informacija je bila ta da SĐ planira u nedjelju ići raditi u Austriju. Najavila se da će doći sat vremena prije, a kada su došli na adresu [adresa] u [adresa], ondje su zatekli dijete PĐ koji je bio na mobitelu razgovarajući s ocem, te je čula da SĐ govori da je on ovdje na semaforu, a to je doslovno 100 metara od kuće, te se on ubrzo pojavio u kući, a s njim je došao i njegov otac, te je odmah uputila PĐ da napusti prostoriju kako bi obavili razgovor, što je PĐ i učinio. SĐ je rekla da ima informaciju da ide raditi u Austriju i da stoga postoji potreba da djeca za to vrijeme budu kod majke koja ima roditeljsku skrb i koja nema nikakvu zabranu prema djeci, a nikakvu zabranu prema djeci nema niti njezin partner koji ima mjeru zabrane uspostavljanja kontakta prema SĐ koju mjeru je izreklo ODO u Požegi. SĐ je na to rekao kako nema šanse da idu kod te drolje, a ona mu je rekla da stiša ton, jer je to vjerojatno čuo kroz vrata i mlt. PĐ koji je bio u susjednoj prostoriji, no SĐ je nastavio vikati da djeca neće ići kod majke, da neda djecu, te mu je ona rekla da se smiri, da djeca ne mogu ostati kod djeda, no on je nastavo sa verbalnom agresijom i ona i kolegica su se već krenule ustajati, kada je Jovanov otac rekao "vi ste na strani drolje" a ĐĐ ga je zamolila da se smiri, nakon čega se unio u lice ĐĐ i podigao je prst prema njoj i rekao "ti šuti". Tada su procijenile da je njihova sigurnost ugrožena, uplašile su se a oni su vikali svašta i to riječi poput "u pičku materinu, jebem vam mater, ne možete vi meni uzeti djecu". Nakon toga izašle su van a oni su nastavili s uvredama te im je ona rekla da će zvati policiju, a SĐ mi je rekao "što ćeš ti zvati, vidjeti ćeš ti svoje, neće se ovo ovako završiti". Udaljile su se s adrese i obavijestile o tome policiju, a jučer kada je išla prema SĐ izreći žurnu mjeru pred policijom joj je ponovio da će vidjeti i da se neće to tako završiti. Navela je kako se ne može točno sjetiti što je govorio Jovanov otac OĐ, osim što je rekao ĐĐ da šuti te joj se unio u lice podignutim prstom, ali je isto psovao, te je govorio da djeca neće ići kod majke. Na upit branitelja o tome gdje je tko sjedio i kakav je bio raspored u prostoriji gdje su se nalazili, odgovorila je kako je ona sjedila za stolom, do nje je stajao OĐ, ĐĐ je stajala u blizini vrata dnevne sobe a u blizini je nje stajao SĐ, no svi su bili blizu jedni drugima i blizu stola. Nadalje kada su one već krenule da će izaći iz dnevne sobe i kada je ĐĐ zamolila HĐ da se smiri nakon što je OĐ rekao da su one na strani drolje, OĐ je krenuo prema njoj sa podignutim prstom i unio joj se u lice na udaljenost koju procjenjuje oko 10-15 cm, odnosno bio joj je jako blizu tako da joj je povrijedio osobni prostor i rekao joj je "ti šuti". Nadalje je dodala kako su psovke koje su govorile oba okrivljenika bile usmjerene prema njima a ne prema nekom drugom te je njoj SĐ rekao da će ju tužiti nakon što je rekla da će zvati policiju. Pojasnila je kako je SĐ išla izreći žurnu mjeru nakon što je dobila obavijest od policije da su ga pronašli i uhitili a to je bilo oko 15,00 sati. Dodala je kako su oba okrivljenika vikala te je njihov ton bio agresivan, a pogotovo uzimajući u obzir da je u blizini bilo mlt. dijete, na što su ih one više puta upozoravale no one nisu mogle uspostaviti s njima normalnu komunikaciju.

    4.1 Ispitana u svojstvu svjedoka kod PP Požega EĐ je navela kako je zaposlena kao socijalni radnik u Hrvatskom zavodu za socijalni rad Područni ured Požega te je dana 27. ožujka 2025. oko 11,30 sati zajedno sa kolegicom ĐĐ otišla na adresu u [adresa], gdje prebivaju SĐ i OĐ zajedno sa djecom PĐ i JĐ a sve kako bi razgovarala sa SĐ o njegovom odlasku u Austriju, te kako bi bilo dobro da djeca pređu živjeti kod majke VĐ. Dolaskom na navedenu adresu došle su u kuću gdje su obavijestile SĐ o navedenom, a isti je počeo vikati na njih, navodeći da djeca ne idu nikamo, da im jebe majku, da će svi vidjeti, govoreći da mu neće uzeti djecu. Potom se uključio i njegov otac OĐ koji im je također psovao majku i agresivno vikao, a budući su ona i kolegica ĐĐ bile same uplašile su se za svoju sigurnost te su izašle iz kuće u namjeri odlaska sa adrese, no isti su izašli iz kuće te su im ponovno psovali tjerajući ih iz dvorišta.

    5. Žrtva ĐĐ ispitana pred sudom je navela kako su spornoga dana, 27. ožujka 2025. ona i kolegica MĐ izašle na teren u [adresa] na adresu školska 9 i to je bilo oko 11,30 ili 11,40 sati, a prethodno su najavile svoj dolazak. Nakon što su ušle u kuću za jednu minutu je ušao i SĐ sa svojim ocem. MĐ im je objasnila razlog njihovog dolaska a to je informacija da SĐ odlazi u inozemstvo te da zbog toga djeca trebaju biti kod njihove majke, a ne ostati s djedom. S obzirom da je ondje bilo prisutno dijete PĐ uputile su PĐ da ode u drugu prostoriju te je to i učinio. Nakon što je MĐ SĐ rekla razlog dolaska, SĐ je postao verbalno agresivan, povisio je ton te je upozoren da snizi ton, pogotovo jer je dijete bilo u blizini i koristio je ružne riječi poput jebem vam mater, djeca neće ići kod drolje, aludirajući na majku, te je upozoren da koristi primjereni rječnik i da snizi ton, na što se uključio otac od SĐ, ušao je u njezin osobni prostor, upirući joj prst u lice i rekao joj da zašuti. Navela je kako se ona nije osjećala sigurno i krenula je prema vratima te je prema vratima krenuo i Jovanov otac OĐ i ona se u jednom trenutku uplašila da će im on zapriječiti put da ne mogu izaći, a ona je krenula prva van te su krenuli prema autu, a obojica okrivljenih su išla za njima, te su obojica psovala i govorila da im neće uzeti djecu, mrš i slično, te je ona rekla MĐ da dođe u auto i da idu jer je vidjela da je situacija eskalirala. Na upit branitelja o tome koje psovke i uvrede je govorio SĐ, a koje OĐ, odgovorila je kako im je kući SĐ vikao "jebem vam mater", a kada su izašli van čula je muške glasove da koriste psovke i govore "marš", ali je dodala kako ne poznaje njihove glasove pa ne poznaje tko je što od njih govorio, no te dvije stvari je zapamtila budući su se ponavljale, a to je ponavljao 2-3 puta vani, te jednom u kući i to je u kući rekao SĐ, a cijeli događaj je trajao 5-10 minuta. Također navela je kako je II. okrivljeni njoj prinio prst 5 centimetara od njezinog lica, a osim što je prinio ruku približio joj se i tijelom na udaljenost manju od pola metra, te je MĐ to mogla vidjeti. Pojasnila je kako njima nije bio zapriječen izlazak jer je ona bila prva do vrata, a nakon što su sjele u auto ubrzo su i otišle.

    5.1. Nakon što joj je predočeno da je prilikom ispitivanja kod policije iskazivala da joj je II. okrivljeni OĐ unoseći se u lice vikao razne pogrdne riječi navela je da je u kući pogrdne riječi govorio samo SĐ, a kada su izašle iz kuće, kako je rekla, čula je muške glasove da viču psovke, da ih tjeraju i govore mrš. Napomenula je kako je ona gotovo svakodnevno na terenu unazad 4 godine u sličnim obiteljskim predmetima te dodala kako se uvijek nađe nekakav zajednički ton, no ova situacija je bila drukčija, jer smatra da je napadnuta, da se razgovor nije mogao uopće odvijati i da su ih vrijeđali.

    5.2. Prilikom ispitivanja kod policije svjedokinja ĐĐ je navela kako je zaposlena kao socijalni radnik u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Požega, te je dana 27. ožujka 2025. zajedno sa kolegicom MĐ otišla na adresu u [adresa] oko 11,30 sati, gdje prebiva SĐ i OĐ zajedno sa djecom PĐ i JĐ, a sve kako bi razgovarale sa SĐ o njegovom odlasku u Austriju te kako bi bilo dobro da djeca pređu živjeti kod majke NĐ. Dolaskom na navedenu adresu došle su u kuću gdje su obavijestile SĐ o navedenom, a isti je počeo vikati na njih, navodeći da djeca ne idu nikamo, da im jebe majku, daće svi vidjeti, govoreći da mu neće uzeti djecu. Potom se uključio i njegov otac OĐ koji im je također psovao majku, unoseći se njoj u lice vičući razne pogrdne riječi, dok je agresivno vikao. Budući su kolegica MĐ i ona bile same uplašile su se za svoju sigurnost te su izašle iz kuće u namjeri odlaska sa adrese, no isti su izašli iz kuće te im ponovno psovali tjerajući ih iz dvorišta.

    6. Analizirajući provedene dokaze, svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno, te saslušanjem I. okrivljenog SĐ, II. okrivljenog OĐ, kao i žrtvi-svjedoka, djelatnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Požega MĐ i ĐĐ, sud je neprijeporno utvrdio da su I. okrivljeni i II. okrivljeni počinili prekršajno djelo omalovažavanja i vrijeđanja službene osobe prilikom vršenja njihove službe, koje im se optužnim prijedlogom stavlja na teret, pa shodno tome smatra dokazanim počinjenje prekršaja.

    6.1. Nije sporno da su dana 27. ožujka 2025. u 11,30 sati u obiteljsku kuću u [adresa] pristupile djelatnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Požega, EĐ i ĐĐ, radi postupanja vezano uz skrbništvo nad mlt. PĐ i ČĐ, a kojom prilikom su ondje bili prisutni I. okrivljeni SĐ i II. okrivljeni OĐ. U odnosu na sporne činjenice navodnog neprimjerenog ponašanja I. i II. okrivljenika prema oštećenima MĐ i ĐĐ, sud je iste utvrđivao ponajprije na temelju iskaza ispitanih oštećenica MĐ i ĐĐ, te obrana I. okrivljenog SĐ i II. okrivljenog OĐ.

    6.2. Da je I. okrivljeni SĐ socijalnim radnicama psovao mater, govorio da mu ne mogu uzeti djecu i da djeca neće ići kod drolje, proizlazi iz iskaza ispitanih oštećenica MĐ i ĐĐ. Naime, ispitana oštećenica ĐĐ je iskazala kako je I. okrivljeni SĐ postao verbalno agresivan, povisio je ton te je vikao "jebem vam mater", govorio je da djeca neće ići kod drolje, aludirajući na majku, a oba okrivljenika su govorila da im neće uzeti djecu. Oštećena EĐ je iskazala kako je I. okrivljeni SĐ rekao da nema šanse da djeca idu kod te drolje, te je vikao riječi poput "u pičku materinu, jebem vam mater, ne možete vi meni uzeti djecu", a takve riječi je vikao zajedno sa II. okrivljenim HĐ. Iako I. okrivljeni SĐ u svojoj obrani negira da bi vrijeđao socijalne radnice, te navodi da im je samo rekao nešto u smislu da su one stale na stranu njegove bivše žene i da im je rekao da neda djecu, sud njegovu obranu ne prihvaća kao istinitu jer je suprotna iskazima oštećenih MĐ i ĐĐ koje su u pogledu odlučnih činjenica iskazivale vrlo slično, gotovo identično, pa sud nalazi da su iste govorile istinu. Isto tako sud ne vjeruje niti II. okrivljenom GĐ u dijelu njegove obrane u kojoj navodi da njegov sin SĐ nije vrijeđao djelatnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, već je samo rekao da će zvati odvjetnika jer nije logično niti životno da bi socijalne radnice koje su postupale prijavile ovaj događaj policiji da doista nije bilo nikakvog vrijeđanja od strane I. i II. okrivljenih obzirom na navod oštećene ĐĐ koja je opisala kako je gotovo svakodnevno na terenu unazad 4 godine u sličnim obiteljskim predmetima, no da je ova situacija bila drukčija i da je bila napadnuta, odnosno da su ih vrijeđali. Nadalje je sud utvrdio kako se II. okrivljeni OĐ približio oštećenoj ĐĐ te joj je uperio prst u neposrednu blizinu lica govoreći joj da zašuti, a o što je opisala oštećena RĐ koja je navela kako je I. okrivljeni SĐ bio upozoren da koristi primjereni rječnik i da snizi ton, na što se uključio II. okrivljeni OĐ, ušao je u njezin osobni prostor, upirući joj prst u lice te joj rekao da zašuti, zbog čega se ona nije osjećala sigurno, te je dodala kako je II. okrivljeni OĐ prinio prst 5 cm od njenog lica. Istovjetno ponašanje II. okrivljenog OĐ prema oštećenoj ĐĐ je opisala i oštećena EĐ, koja je iskazala da se II. okrivljeni OĐ unio u lice ĐĐ s podignutim prstom te joj rekao da šuti, a takvo ponašanje u suštini ne spori niti II. okrivljeni OĐ koji je u obrani naveo kako mu je za vrijeme razgovora sa MĐ druga djelatnica upala u riječ pa joj je rekao "začepi, nisam te ništa pitao". Nadalje je sud našao da su nakon opisanih događaja oštećene EĐ i ĐĐ krenule napuštati prostor obiteljske kuće, koji prostor su i napustile, a I. okrivljeni SĐ i II. okrivljeni OĐ su za istima nastavili vikati, te su isti socijalnim radnicima govorili razne psovke te riječi poput "marš", no koje sud nije unio u činjenični opis s obzirom da se oštećenice nisu mogle očitovati o tome tko je što govorio, no suglasne su u tome da su oba okrivljenika na njih vikala, a obje oštećenice su navele da su se zbog takvog postupanja I. i II. okrivljenih uplašile, odnosno osjetile su da je njihova sigurnost ugrožena.

    7. Sud je našao da su u opisanom postupanju I. i II. okrivljenika ispunjena sva obilježja prekršaja iz članka 17. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te da su oba okrivljenika vrijeđali i omalovažavali socijalne radnice prilikom službenog postupanja, odnosno prilikom vršenja njihove službe i to I. okrivljeni SĐ riječima " Jebem vam mater, ne možete vi meni uzeti djecu, djeca neće ići kod drolje", u kojem dijelu je sud samostalno djelomično izmijenio činjenični opis prekršaja u odnosu na podneseni optužni prijedlog, a prema rezultatima provedenog dokaznog postupka, na što je sud ovlašten, te se time prekršaj ne čini težim za I. okrivljenika SĐ u odnosu na opis iz podnesenog optužnog prijedloga, dok se protupravno postupanje II. okrivljenog OĐ očituje u opisanom ponašanju prema oštećenoj ĐĐ na način da joj se približio, uperio prst u neposrednu blizinu lica govoreći joj da zašuti, u kojem dijelu je sud također djelomično izmijenio činjenični opis prekršaja u odnosu na podneseni optužni prijedlog, a prema rezultatima provedenog dokaznog postupka, na što je sud ovlašten, te se time prekršaj ne čini težim za II. okrivljenika OĐ u odnosu na opis iz podnesenog optužnog prijedloga, a oba okrivljenika su vikala za oštećenima MĐ i ĐĐ prilikom njihovog napuštanja obiteljske kuće u [adresa]., u kojem dijelu je sud također prilagodio činjenični opis. Naime, nedvojbeno je da opisano postupanje I. okrivljenog SĐ predstavlja vrijeđanje i omalovažavanje socijalnih radnica koje su postupale prilikom inkriminiranog događaja, a isto tako vrijeđanje i omalovažavanje predstavlja postupanje II. okrivljenog OĐ prema oštećenoj ĐĐ jer prema praksi Visokog prekršajnog suda RH koja je izražena u odluci broj Ppž-4260/2022 od 15. studenog 2023. čak i izgovaranje riječi poput "Nemate pojma raditi svoj posao“ službenim osobama koje poduzimaju radnje u okviru svoje službene dužnosti jesu uvredljive naravi, pa je tako svakako i upiranje prsta u neposrednu blizinu lica, te govorenje službenoj osobi da zašuti. Stoga je sud I. okrivljenog SĐ i II. okrivljenog OĐ, a s obzirom da njihova ubrojivost nije bila sporna, proglasio krivima zbog počinjenja prekršaja iz članka 17. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    8. Člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana Prilikom odmjeravanja kazne sud u odnosu na I. okrivljenog SĐ nije našao olakotnih okolnosti dok je od otegotnih okolnosti cijenio raniju kažnjavanost za prekršaj iz Zakona o oružju. Također i u odnosu na II. okrivljenika OĐ sud nije našao olakotnih okolnosti, a otegotnu okolnost cijenio je njegovu prekršajnu kažnjavanost, ali ne za ovakvu vrstu prekršaja. Međutim s obzirom na okolnosti inkriminiranog događaja te ličnosti I. i II. okrivljenih i njihove osobne i imovinske prilike, sud nalazi da je prema istima, a radi ostvarenja svrhe kažnjavanja primjereno prvenstveno izreći novčanu kaznu, a ne kaznu zatvora, a što se tiče visine novčane kazne sud nalazi primjerenim prema oboje okrivljenih izreći novčanu kaznu u visini zakonom propisane minimalne kazne za konkretni prekršaj koja iznosi 700,00 eura pa je sud okrivljenima izrekao navedenu novčanu kaznu, dok sud nije našao da su ispunjeni zakonski uvjeti iz članka 37. PZ-a za ublažavanje kazne.

    9. Na temelju članka 40. stavak 1. Prekršajnog zakona I. okrivljenom SĐ i II. okrivljenom OĐ se u visinu izrečene novčane kazne uračunava vrijeme provedeno prilikom uhićenja u policiji u trajanju od 2 dana, svakome, koje se izjednačuje s iznosom novčane kazne od 79,64 (sedamdesetdevet eura i šezdesetčetiri centa) eura tako da im preostaje svakome za platiti novčana kazna od 620,36 (šestodvadeset eura i tridesetšest centi) eura.

    10. Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljeni su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko novčana kazna u navedenom roku ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično, primijenit će se odredbe članka 34. Prekršajnog zakona.

    11. Ako I. i II. okrivljeni, svaki, plate iznos od 413,57 (četiristotrinaest eura i pedesetsedam centi) eura što predstavlja 2/3 izrečene novčane kazne u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    12. Proglasivši I. i II. okrivljenike krivim, sud je na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi s odredbom članka 138. stavka 2. Prekršajnog zakona, naložio I. i II. okrivljenom naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura - svaki, u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno članku 152. stavku 4. i stavku 11. Prekršajnog zakona.

    13. Zbog svega iznesenog, presuđeno je kao u izreci.

    U Požegi 2. travnja 2025.

    Zapisničar:

    Sudac:

    Nikolina Bobek, v.r.

    Antun Akšamović, v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, Požega, u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostaviti:

    1. Policijska postaja Požega, tužitelj

    2. SĐ, I. okrivljenik

    3. OĐ, II. okrivljenik

    4. Tomislav Metić, branitelj I. i II. okrivljenika

    5. EĐ, oštećenica – po pravomoćnosti

    6. ĐĐ, oštećenica - po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.