Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-167/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari 1. predlagateljice PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagateljice GT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje obje zastupa punomoćnik MM, odvjetnik u [adresa], protiv protustranke Grada Osijeka, [adresa], [osobni identifikacijski broj], radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljica protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-15634/2023-3 od 24. travnja 2024., 2. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. predlagateljice PT i 2. predlagateljice GT i ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-15634/2023-3 od 24. travnja 2024. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu istog prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], brisanje zabilježbe žalbe predlagateljica na istoj nekretnini upisane rješenjem istoga suda poslovni broj Z-7526/2024-2 od 13. svibnja 2024., uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke, odbijen je prijedlog predlagateljica radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica]., dok je pod točkom II. izreke, određena provedba zabilježbe odbijenog prijedloga na navedenoj nekretnini.

2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagateljIce iz žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje ZZK). Predlažu pobijano rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba predlagateljica je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka propisane odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagateljica.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljica od 20. rujna 2023. kojim predlažu da se po pravilima za pojedinačni ispravni postupak u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], otvori novi poduložak s pripadajućom posjedovnicom, vlastovnicom i teretovnicom u koji će se u list A prvi odjeljak upisati Zgrada [adresa], sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica]/I te u listu A drugi odjeljak, stan koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] na ulazu I, Kat I, dvoiposobni stan tip „A“, površine 72,46 m2 u objektu tip „B“ dilatacija I, u korist predlagateljica svake u ½ dijela (u listu B), uz naznaku u teretovnici da tereta nema (u listu C).

7. Odluku kojom odbija prijedlog predlagateljica sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbe čl. 208. st. 1. i 3. i čl. 209. st. 1., 2. i 3. ZZK-a, u bitnome navodeći da u zemljišnoj knjizi nije upisan stan koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa], već zgrada mješovite uporabe površine 600 m2, na kojoj je kao vlasnik upisan Grad Osijek, zbog čega cijeni da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, s obrazloženjem da se ne može ispravljati nešto što nije upisano u zemljišnu knjigu, jer upis koji bi se trebao ispravljati ne postoji.

8. Ovakvu primjenu materijalnog prava ne prihvaća ovaj sud.

9. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

10. U konkretnom slučaju predlagateljice prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na spornu nekretninu – stan u stambenoj zgradi koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temelje na tvrdnji da su u posjedu predmetnog stana od njegove izgradnje (duže od 30 godina), ali da nikada nisu uspjele dobiti tabularnu ispravu kojom bi svoje pravo vlasništva upisale u zemljišne knjige ( uslijed činjenice da je nad prodavateljem [trgovačko društvo], koji je gradio zgradu i bio u obvezi prenijeti vlasništvo na kupca, otvoren stečajni postupak, nakon kojeg je isti brisan iz sudskog registra 2015.), s time da se navedeni stan ne nalazi upisan u zemljišnim knjigama (jer zgrada nije etažirana), a isto tako niti u knjizi položenih ugovora.

11. Predlagateljice su uz prijedlog priložile Ugovor o kupoprodajni stana od 8. prosinca 1993., Potvrdu Trgovačkog suda u Osijeku od 17. veljače 2023. o brisanju subjekta „Vranica – Osijek“ d.o.o., potvrde o plaćanju računa za pričuvu za sporni stan, dokaz o srodstvu s kupcem stana, prednicom predlagateljica, njihovom majkom te zemljišnoknjižni izvadak za spornu nekretninu, koja dokumentacija potvrđuje navode predlagateljica da je njihova majka kupila dvoiposobni stan tip „A“, površine 72,46 m2 u objektu tip „B“ dilatacija I, [adresa], stan broj 6, na ulazu I, kat I, na k. č. br. [katastarska čestica] od prodavatelja „[trgovačko društvo], za koji stan na adresi [adresa] je uredno plaćana pričuva, s time da je u zemljišnoj knjizi u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica], upisana zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 600 m2, na kojoj je kao vlasnik upisan Grad Osijek.

12. Žaliteljice u žalbi prigovaraju zaključku suda prvog stupnja da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnoj nekretnini, pozivajući se na to da prijedlogom suštinski traže da se ispravi upis po kojem je samo Grad Osijek upisan kao vlasnik cijele k. č. br. [katastarska čestica], tako da određeni upis na katastarskoj čestici postoji, slijedom čega ga je potrebno ispraviti na način da se upiše i pravo predlagateljica na stanu koji zbog spleta okolnosti nije upisan u zemljišne knjige, a koji stan su predlagateljice kupile i u njihovom je posjedu, za njega plaćaju pričuvu, a nalazi se u istoj zgradi za koju su otvoreni drugi podulošci u knjizi položenih ugovora.

13. Opravdano žaliteljice dovode u pitanje pravilnost pobijanog rješenja pozivom na navedene žalbene razloge.

14. Naime, imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe iz kojih proizlazi da pojedinačni ispravni postupak podrazumijeva dva stadija postupka, stadij prethodnog ispitivanja prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i stadij ispravnog postupka, s time da u stadiju prethodnog ispitivanja prijedloga (otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka), sud ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već odlučuje isključivo o tome postoje li opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u konkretnom slučaju je prvostupanjski sud bio dužan prvenstveno odlučiti postoje li u danim okolnostima opravdani razlozi i pravni interes predlagateljica za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno jesu li predlagateljice priloženim ispravama učinile vjerojatnim da im pripada pravo na predmetni stan koje nije upisano u njihovu korist i radi li se o pravu koje prema odredbama ZZK-a može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa (čl. 208. st. 1. i 3. ZZK-a).

15. Kako su predlagateljice ispravama koje su priložile prijedlogu (u potrebnom stupnju vjerojatnosti) dokazale postojanje opravdanog razloga za pokretanje pojedinačno ispravnog postupka, to je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 208. ZZK-a (jer da u zemljišnoj knjizi nije upisan stan, već zgrada u vlasništvu protustranke, odnosno da upis koji bi se trebao ispraviti ne postoji), imajući u vidu da predmet zemljišnoknjižnog upisa može biti i određeno pravo na suvlasničkom dijelu određene nekretnine, kao i pravo vlasništva na tom dijelu nekretnine.

16. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, tako da bi navedeni postupak trebao predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanje stvarnog, faktičnog stanja i zemljišnoknjižnog stanja (u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka).

17. Iz navedenog razloga, u ovoj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagateljica i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga, ali to tek nakon izvođenja svih dokaza u daljnjoj fazi postupka, koji postupak je, prema iznesenom, potrebno otvoriti jer su ispunjene pretpostavke iz čl. 208. st. 3. ZZK-a, dok će ocjena osnovanosti prijedloga biti predmet postupka koji će tek biti otvoren.

18. Slijedom navedenog, po stavu ovoga suda, kako su predlagateljice dokazale postojanje svog opravdanog interesa za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem, barem za sada, nema suprotstavljenog pravnog interesa uknjiženog zemljišnoknjižnog vlasnika, valjalo je prihvatiti žalbu predlagateljica i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagateljice, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

19. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagateljica odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će utvrditi jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za ispravak dosadašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, uzimajući pri tome u obzir cjelokupni kompleks utvrđenih okolnosti i stanje spisa, na način da će o osnovanosti zahtjeva predlagateljica odlučiti nakon provedenog postupka, pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila.

U Zagrebu 2. travnja 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža