REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
Poslovni broj: Us I-1615/2023-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker Rupčić, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužiteljice BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, kojeg zastupa opunomoćenica TF, službena osoba tuženika, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Vetropack straža d.o.o., [adresa], radi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, 2. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništavanje rješenja tuženika KLASA: UP/II-502-03/23-01/53, URBROJ: 338-01-06-05-23-05 od 24. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenoga 2023. Upravnom sudu u Osijeku delegirani su predmeti Upravnog suda u Zagrebu, pa je tako Upravnom sudu u Osijeku delegiran i predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-3159/2023 te je kod ovoga Suda zaveden pod poslovnim brojem: Us I-1615/2023.
2. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-502-03/23-01/53, URBROJ: 338-01-06-05-23-05 od 24. travnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice i potvrđeno rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Krapina, KLASA: UP/I-502-03/22-02/122, URBROJ: 338-02-02-22- 15 od 21. prosinca 2022. kojim tužiteljici ozljeda pretrpljena dana 18. ožujka 2022. po dijagnozama šifre prema MKB-u: S 52.0, S 80.0 i S 50.0 nije priznata ozljedom na radu, a time niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.
3. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja u bitnome navodeći da je tuženikovo utvrđenje konkretnog činjeničnog stanja nepravilno i nepotpuno što je dovelo do pogrešno izvedenog zaključka o činjeničnom stanju i materijalnoj istini, a time i nepravilne primjene materijalnog prava. Dodaje da rješenje nije moguće ispitati jer ne sadrži faktično obrazloženje izuzev nabrajanja i konstatiranja pravilnosti postupka i odluke prvostupanjskog upravnog tijela te je stoga tužiteljici ostalo nejasno. Posebice ističe da je prilikom kontrole graničnih uzoraka na liniji 631, kada je došlo do ozljede na radu, radila po nalogu i koristila sva propisana zaštitna sredstva. Naime, do ozljede je došlo na način da je tužiteljica, prilikom rada na kontroli graničnih uzoraka, kretanjem uz liniju, zapela lijevom nogom za zaštitni lim od kablova i pala na lijevu stranu tijela na betonski pod pri čemu je ozlijedila lijevi lakat i lijevu nogu, a razlog pada je činjenica da lim na koji se poskliznula nije bio pričvršćen i do ozljede ne bi došlo da je isti bio fiksiran. Stoga predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu smatra da je pobijano rješenje donijeto u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku sukladno važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima tuženika. Ističe da je proveo drugostupanjski postupak u skladu sa odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 80/13., 137/13. i 98/19., dalje: Zakon), Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“, broj: 75/14., 154/14., 79/15., 139/15., 105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 119/18., 41/19., 22/20., 39/20., 2/22., dalje: Pravilnik) i Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09., 110/21.). Ponavlja navode iz obrazloženja osporavanog rješenja te ističe da uzimajući u obzir okolnosti nastanka predmetne ozljede tužiteljice proizlazi da tužiteljica podliježe primjeni odredbe članka 67. stavka 1. Zakona budući ista, iako osposobljena za rad na siguran način, čemu je u spis pribavljena relevantna dokumentacija, nije postupala u skladu s danim pisanim uputama za rad te je iz tog razloga došlo do poremećaja u radnom procesu, a u tako opisanoj situaciji došlo je i do ozljede tužiteljice. Stoga tužiteljica osnovom takvog svog postupanja na radnom mjestu prilikom obavljanja predmetnog procesa rada, a koje je imalo za posljedicu njeno ozljeđivanje, ne može ostvariti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u smislu priznavanja nastale ozljede kao ozljede na radu. Slijedom navedenog, tuženik predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
5. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 12. ožujka 2025. kod ovoga Suda održana je javna rasprava kako bi se, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
6. Na održanoj raspravi službena osoba tuženika u cijelosti je ostala kod navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja, dok na raspravu nije pristupila uredno pozvana tužiteljica koja je predložila odgodu ročišta zbog bolesti. Međutim, Sud nije prihvatio prijedlog tužiteljice za odgodu ročišta jer ista u tužbi nije predložila niti jedan dokazni prijedlog koji bi eventualno trebalo provesti u svrhu utvrđivanja drukčijeg činjeničnog stanja od onoga koje je utvrdio tuženik, već je samo iznijela svoje viđenje iz kojih razloga smatra da joj treba priznati predmetnu ozljedu na radu, a koje prigovore je Sud u cijelosti razmotrio. Pri tome je Sud imao u vidu odredbu članka 8. ZUS-a kojom je, između ostaloga, propisano da će Sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova (načelo učinkovitosti).
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 114. stavak 3. ZUS-a) Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
8. Prema odredbi članka 66. Zakona, ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra se: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima; 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.
9. Ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.), 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti, 4. atake kronične bolesti, 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest (članak 67. Zakona).
10. Odredbom članka 36. Pravilnika propisano je da se ozljeda na radu može priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja, odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.
11. Ozljeda na radu neće se priznati osiguranoj osobi iz članka 36. ovog Pravilnika u slučajevima iz članka 67. Zakona (članak 37. Pravilnika).
12. Člankom 68. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.) propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (stavak 1.). Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da: 1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, 2) pravilno koristi sredstva rada, 3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto, 4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada, 5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu, 6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca, 7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada, 8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu (stavak 2.).
13. Među strankama nije sporno kako se ozljeđivanje tužiteljice jasno može povezati sa nezgodom koja se dogodila između 14,00 – 14,59 sati za vrijeme redovitog rada, u proizvodnoj hali prilikom kontrole graničnih uzoraka, kao i da je pribavljenim stručno medicinskim mišljenjem liječničkog povjerenstva Zavoda od 10. studenoga 2022. utvrđeno da se nastale ozljede tužiteljice s medicinskog stajališta mogu uzročno-posljedično povezati s opisanim načinom nastanka ozljede u događaju od 18. ožujka 2022.
14. Za predmetnu ozljedu je od strane poslodavca tužiteljice Vetropack Straža Tvornica stakla d.d., [adresa], ispunjena Prijava o ozljedi na radu u kojoj se navodi da je do ozljede tužiteljice došlo kada se tužiteljica kretala uz liniju radi isprobavanja graničnog uzorka, kojom prilikom je lijevom nogom zapela za limenu kanalicu od kablova i pala na lijevu nogu i ruku-lakat, a kao uzrok ozljede navodi se izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu. Kao sastavni dio prijave priloženo je izvješće doktora opće/obiteljske medicine u kojem su navedene dijagnoze šifre prema MKB-u: S 52.0, S 80.0 i S 50.0. Također je iz prijave razvidno da je radno vrijeme tužiteljice toga dana bilo od 14,00 do 22,00 sati.
15. Iz podataka spisa proizlazi da je tužiteljica koristila osobna zaštitna sredstva i da je osposobljena za rad na siguran način (Zapisnik br. 297/2009 od 30. studenoga 2009. o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način za tužiteljicu, i to za poslove Statističara u sektoru/službi Hladna zona i Potvrda o osposobljenosti za rad na siguran način za tužiteljicu za radno mjesto Statističara od 30. studenoga 2009.).
16. Spisu prileži i izjava tužiteljice od 23. ožujka 2022. u kojoj ista navodi da je prilikom isprobavanja graničnih uzoraka L-631 na D-multi htjela svornjakom zakvačiti liniju da joj ne ode granični uzorak, a na tom mjestu je na podu lim koji nije bio fiksiran u pod. Nije uspjela doći do linije da je zakvači jer je zapela u lim i pala na lijevu stranu te slomila lakat i porezala obje podlaktice. Na nogama je imala zaštitne cipele, a koristila je i ostala propisana sredstva zaštite. U dodatnom očitovanju tužiteljica je navela kako je u trenutku ispitivanja graničnih uzoraka linija bila u pokretu jer nije stavila početni svornjak, a prije nego je uspjela doći do drugog svornjaka odnosno do graničnih uzoraka zapela je nogom u lim. U tom trenutku imala je dva granična uzorka koji su bili razbijeni te je uslijed spotaknuća pala na pod. Također je napomenula da je bila upoznata s pisanim uputama za rad te obavljanje radnih operacija.
17. Nadalje, spisu prileži i izjava ŠF od 18. ožujka 2022. i njegovo dodatno očitovanje iz kojih proizlazi da je toga dana tužiteljica radila na liniji 631 i prilikom kontrole graničnih uzoraka došlo je do povrede lijeve ruke i lijeve noge. Tužiteljica je zapela nogom za lim od kanalica za kablove koji tada nije bio pričvršćen i pala, radila je po nalogu, koristila sva zaštitna sredstva, ali nije radila u skladu s uputama za siguran rad. Naime, tužiteljica nije koristila svornjake za zaustavljanje boca kod funkcionalne kontrole pa je došlo do ispadanja boce na traku za povrat krša koju je htjela pokupiti te je stoga i došlo do pada tužiteljice.
18. Prema izjavi poslodavca tužiteljice od 24. ožujka 2022. (danoj od strane ŽF), dana 18. ožujka 2022. tužiteljica se ozlijedila na liniji 631 prilikom kontrole graničnih uzoraka. Kretanjem uz liniju zapela je nogom za zaštitni lim od kablova i pala na lijevu stranu tijela na betonski pod, uslijed čega je ozlijedila lijevi lakat i lijevu nogu. Zaštitni lim nije bio pričvršćen za betonski pod, ali je bio na svom mjestu, tako da bez obzira na pričvršćenost ili nepričvršćenost lima, on nije uzrok pada tužiteljice jer je iz izjave tužiteljice o događaju i postupanju neposredno prije ozljede, vidljivo kako sam postupak tužiteljice nije obavljan u skladu s pisanim uputama za rad i obavljanje radne operacije kontrole graničnih uzoraka. Naime, sama radnja tužiteljice prije ozljede obavljana je bez zatvaranja prolaza boca na ulazu i izlazu transportera kontrolnih uređaja te bez zatvaranja šubera na ljevcima za odbacivanje, dok je tužiteljica prilikom pada u rukama držala razbijene staklene boce.
19. Iz dodatnih očitovanja poslodavca tužiteljice od 5. listopada 2022. i 24. listopada 2022., uz fotodokumentaciju radnog mjesta, proizlazi da se mjesto rada tužiteljice nalazilo na liniji 631 za proizvodnju staklenih spremnika, a tužiteljica je izvodila kontroliranje graničnih uzoraka. Sama radnja sastoji se od ručne kontrole automatskog kontrolnog uređaja za prepoznavanje grešaka koje se vrši nekoliko puta dnevno na način da se granični i obilježeni uzorci propuštaju namjerno kroz uređaj kako bi se provela kontrola njegovog rada i utvrdilo da li prepoznaje sve potrebne pogreške na proizvodima. Za obavljanje navedene radnje potrebno je zaustaviti dolazak proizvedenih novih staklenih spremnika na ulaz samog kontrolnog uređaja i zaustaviti prolazak testnih uzoraka nakon izlaska iz samog kontrolnog uređaja kako bi se kontrola vršila samo na potrebnim uzorcima, a navedeno kontrolirano zaustavljanje prolaska staklenih spremnika „ispred“ i „iza“ kontrolnog uređaja vrši se umatanjem svornjaka samoj transportnoj traci, a objašnjeno je Uputama za postavljanje graničnih uzoraka i funkcionalnu kontrolu. U vrijeme samog događaja tužiteljica nije postavila svornjak na ulazu „prije“ kontrolnog uređaja nego je transportnom linijom u radu postavila granične uzorke u sam uređaj te nije svornjakom „nakon“ uređaja zaustavila prolaz graničnih uzoraka dalje samom transportnom trakom. Zbog toga su joj granični uzorci „pobjegli“ transportnom trakom nakon izlaska iz kontrolnog uređaja. Kako je izgubila kontrolu nad prolaskom graničnih uzoraka potrčala je prema svornjaku „nakon“ kontrolnog uređaja kako bi spriječila daljnji prolazak graničnih uzoraka transportnom trakom. Zbog nagle reakcije, iz ruku nije ispustila granične uzorke koje je izuzela radi toga što su bili napukli, već je potrčala s njima. Prilikom ulaženja u prostor blizu svornjaka kojeg je htjela umetnuti radi zaustavljanja uzoraka, nogom je zapela o zaštitni limeni poklopac koji pokriva kablove uređaja te pala sa staklenim spremnicima u rukama na pod. Transportna kolica u vrijeme događaja nalazila su se pored kontrolnog uređaja, dakle nije ih koristila za odlaganje uzoraka. Radnja koju je tužiteljica obavljala neposredno uoči samog pada – trčanje prema mjestu zatvaranja prolaza transportne trake je posljedica gubitka kontrole nad procesom koji je obavljala, odnosno nepoštivanja pisanih uputa za obavljanje aktivnosti kontrole graničnih uzoraka (u kojima je izričito naveden redoslijed radnji, odnosno zatvaranje prolaza transportne trake prije i poslije kontrolnog uređaja). Sam pad tužiteljice uzrokovan je stvaranjem izvanredne situacije radi nepoštivanja procedure obavljanja poslova i neopreznog kretanja sa staklenim bocama u rukama, što je rezultiralo spoticanjem o dio same proizvodne linije. Nepričvršćeni oklop kabela dolazi kao popratna posljedica spoticanja tužiteljice o njega, jer je isti izrađen od debelog lima, ima veliku težinu i trapeznog je oblika upravo radi što manje izbočine, a dodatno je još i uglavljen u samoj konstrukciji proizvodne linije. Predmetni oklop kabela u kojeg se spotakla tužiteljica u vrijeme događaja i prethodno tome nije bio dodatno učvršćen u pod, ali je svojom težinom zbog izrade iz debelog pločastog lima i trapeznog oblika konstrukcije osiguravao svoju funkciju pokrova i zaštite kablova tehnološke cjeline proizvodnje linije.
20. Nadalje, dana 2. prosinca 2022. održana je usmena rasprava u okviru koje su pribavljene izjave tužiteljice i neposrednog rukovoditelja tužiteljice, ŠF.
21. Prema izjavi tužiteljice, dana 28. ožujka 2022. radni zadatak je bio funkcionalna kontrola graničnih uzoraka, a koji posao obavlja svakodnevno dva puta u smjeni, i to na način da je uzimala uzorke s kolica i stavljala na traku koja ih vodi u kontrolni uređaj. Dva granična uzorka su otišla po traci, a budući da ih kontrolni uređaj nije izbacio, a obzirom da nije bio zatvoren granični svornjak, s bocama u rukama koji su izašli iz kontrolno uređaja išla je zatvoriti granični svornjak te je tom prilikom uslijed žurbe pala na lim s bocama. Granični svornjak na početku i izlazu u pravilu treba zatvoriti prije stavljanja graničnih uzoraka u kontrolni uređaj, a što ona nije učinila jer se žurila obaviti radni zadatak.
22. Nadalje, iz izjave neposrednog rukovoditelja tužiteljice ŠF proizlazi da je isti ostao pri svojem iskazu od 18. ožujka 2022. Tužiteljica kod obavljanja navedenog zadatka svakodnevno prolazi preko predmetnog lima, međutim, do svornjaka je moguće doći i s druge strane gdje nema lima. Dodao je da smatra da je tužiteljica radila na pravilan način, kako do ozljede ne bi došlo, bez obzira što lim nije bio pričvršćen jer da je granični svornjak bio zatvoren ne bi bilo potrebe za žurbom.
23. Uzimajući u obzir utvrđeno činjenično stanje koje proizlazi iz izjava poslodavca tužiteljice, izjava neposrednog rukovoditelja tužiteljice, ŠF, kao uostalom i iz izjava tužiteljice danih tijekom upravnog postupka, proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o postupanju tužiteljice na način protivan pravilima zaštite na radu, odnosno protivno odredbi članka 68. Zakona o zaštiti na radu.
24. Naime, tužiteljica nije postupila u skladu s pisanim uputama za rad i obavljanje radne operacije kontrole graničnih uzoraka zbog čega je došlo do poremećaja u radnom procesu, odnosno tužiteljica nije postavila svornjak na ulazu „prije“ kontrolnog uređaja nego je transportnom linijom u radu postavila granične uzorke u sam uređaj te nije svornjakom „nakon“ uređaja zaustavila prolaz graničnih uzoraka dalje samom transportnom trakom, zbog čega su joj granični uzorci „pobjegli“ transportnom trakom nakon izlaska iz kontrolnog uređaja, čime je izgubila kontrolu nad prolaskom graničnih uzoraka, što je za posljedicu imalo poremećaj u radnom procesu. Dakle, zbog propusta tužiteljice došlo je do poremećaja u radnom procesu koji je nastojala otkloniti pri čemu se ozlijedila.
25. Stoga, sama činjenica da zaštitni lim od kanalica za kablove nije bio pričvršćen nije presudna, polazeći od činjenice da je tužiteljica obavljala predmetne radnje protivno pravilima zaštite na radu, odnosno protivno pisanim uputama za rad i obavljanje radne operacije kontrole graničnih uzoraka, zbog čega i ne postoji pravna osnova za priznavanjem tužiteljici traženog prava.
26. Slijedom navedenog, Sud je ocijenio kako je pravilna ocjena prvostupanjskog tijela, odnosno tuženika, kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje zadobivene ozljede dijagnoza prema MKB-10: S 52.0, S 80.0 i S 50.0 ozljedom na radu u smislu odredbe članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Naime, tužiteljica podliježe primjeni odredbe članka 67. stavka 1. Zakona jer, iako osposobljena za rad na siguran način, nije postupala u skladu s pisanim uputama za rad te je iz tog razloga došlo do poremećaja u radnom procesu i u konačnici do ozljede tužiteljice.
27. Stoga je Sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.
U Osijeku 2. travnja 2025.
Sutkinja
Jasenka Beker Rupčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužiteljici
2. Tuženiku
3. Zainteresiranoj osobi
