REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10000 ZAGREB

Poslovni broj: Pr-2413/2019-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ČL, odvjetničkog vježbenika i Stanka Drobca, savjetnika u OGDO, 2. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati bruto iznos od 242,33 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 20,67 EUR od 16. lipnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 45,48 EUR od 16. kolovoza 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,19 EUR od 16. listopada 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,58 EUR od 16. travnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,60 EUR od 16. lipnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 12,97 EUR od 16. listopada 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 45,13 EUR od 16. studenog 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,64 EUR od 16. prosinca 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,07 EUR od 16. ožujka 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i parnični trošak u iznosu od 562,57 EUR zajedno sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 2. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 50,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 2. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, pravosudni policajac, raspoređen na radno mjesto u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, na poslovima osiguranja zatvorenika. U razdoblju od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom koja da je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom, i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno sa odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je odrađeno da prekovremeni rad, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodno) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa Zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno.

1.1. Podneskom od 24. siječnja 2025. tužitelj predlaže da sud usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev, koji se odnosi na prekovremeni rad na drugačiji način, i naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 242,33 EUR sa zateznim kamatama tekućim na mjesečne iznose od dana nakon dospijeća plaće u mjesecu za prethodni mjesec izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 14. listopada 2019. tuženik navodi da se pred istim sudom vodi drugi postupak pod poslovnim brojem Pr-1663/17 u kojem je tužitelj postavio sadržajno isti zahtjev za isplatom prekovremenog rada. Predmetnom tužbom utuženo je razdoblje od 3. svibnja 2012. do 3. svibnja 2017., a ovom tužbom predmet spora je razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu odbaciti tužbu u dijelu koji se odnosi na razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 3. svibnja 2017. zbog dvostruke litispendencije. Također, tužena predlaže odbaciti tužbu u dijelu koji se odnosi na razdoblje od 2. kolovoza 2018. do 2. kolovoza 2019. obzirom da zahtjevom za mirno rješenje spora nije obuhvaćen taj vremenski period te se tužena na isti nije mogla očitovati u postupku mirnog rješenja spora. Predlaže podredno odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužitelju naknadu troškova tuženoj.

3. Podneskom od 8. travnja 2021. tužitelj je naveo kako u ovom postupku povlači dio tužbenog zahtjeva i to za razdoblje od 2. kolovoza 2014. do 3. svibnja 2017., a da ostalo utuženo razdoblje ostaje nepromijenjeno. Nastavno na navedeno, tuženik je podneskom od 20. travnja 2021. naveo da se ne protivi povlačenju tužbe za period od 2. kolovoza 2014. do 3. svibnja 2017., ali predlaže odbaciti tužbu u dijelu koji se odnosi na razdoblje od 2. kolovoza 2018. do 2. kolovoza 2019. iz gore navedenih razloga.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), evidenciju rada tužitelja (str. 121-176 spisa), obračunske liste plaća (str. 31-112 spisa), Obračun neplaćenih bruto iznosa s osnova prekovremenog rada za sve mjesece

- inačica 1. (str. 274-275), Obračun neplaćenih bruto iznosa s osnova prekovremenog rada za mjesece s blagdanom od ponedjeljka do petka - inačica 2 (str. 276-277 spisa), proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (str. 178-186 spisa), dokaz dopunskim financijskim vještačenjem (str. 197-200 spisa) te je izvršen uvid i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

6. Nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u državnoj službi u Zatvoru u Zagrebu kao i da se tužitelj, sukladno čl. 186.a ZPP-a, prije podnošenja tužbe obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora.

7. Među strankama je sporno da li treba odbaciti tužbu u dijelu koji se odnosi na razdoblje od 2. kolovoza 2018. do 2. kolovoza 2019. te da li tužitelju pripadaju razlike plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od 4. svibnja 2017. do 2. kolovoza 2019.

8. Prije svega valja reći da iz zahtjeva za mirno rješenje spora (list 5 spisa) proizlazi da se radi o činjenično i pravno istom potraživanju kao u tužbi, s tim da je u konačnici predmet ovog spora razdoblje od 4. svibnja 2017. do 2. kolovoza 2019., a koje je djelomično obuhvaćeno razdobljem navedenim u zahtjevu za mirno rješenje spora (razdoblje od 1. kolovoza 2013. do 1. kolovoza 2018.). Po stajalištu ovog suda nije bilo uvjeta za primjenu čl. 186. a ZPP i odbacivanje tužbe u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na razdoblje od 2. kolovoza 2018. do 2. kolovoza 2019. Naime, postupak u radnim sporovima je hitne naravi po samom Zakonu (čl. 434. st.1. ZPP-a) te bi utvrđivanje obveze radnika da nakon što što se već obratio tuženoj ponovno podnosi zahtjev za mirno rješenje spora za dodatno razdoblje, a nakon toga i tužbu po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, predstavljalo pretjerani formalizam. Isto bilo protivno i načelu ekonomičnosti postupka te bi dovelo do gomilanja novih sudskih sporova, a što svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom donošenja odredbe čl. 186.a. ZPP-a.

9. Prema čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 104/13) odnosno čl. 38. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/2017 – dalje KU/17) radnik ima pravo na uvećanje plaće za svaki sat rada noću 40%, prekovremeni rad 50%, subotom 25%, nedjeljom 35%, blagdanom neradnim danom utvrđenim Zakonom i dan Uskrsa 150%, u drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

10. Čl. 40. st. 11. KU/13 odnosno čl. 38. st. 11. KU/17 propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

11. Na okolnost visine proveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je, skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, vještak mišljenja kako je tužitelju u razdoblju od svibnja 2017. do zaključno srpnja 2019. u cijelosti isplaćena bruto plaća s osnova prekovremenog rada.

11.1. U svom dopunskom financijskom vještačenju vještak je utvrdio da, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz ovog dodatnog nalaza, visina neisplaćene bruto plaće tužitelja po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način, za razdoblje od svibnja 2017. do srpnja 2019., iznosi ukupno 242,33 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘s’ Tabele 1a iz dopune nalaza, a dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dana su u stupcu ‘t’ Tabele 1a iz dopune nalaza.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića jer je sačinjen nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti logičan, obrazložen i sačinjen prema zadatku suda i sukladno pravilima struke, a niti stranke nisu imale primjedbe na iste.

13. Naime, vještak je u dopunskom nalazu i mišljenju iz dokumentacije utvrdio razdoblja na tjednoj osnovi u kojima je tužitelj radio u nejednakom rasporedu radnog vremena, odnosno u kojima je njegov raspored rada odstupao od uobičajene tj. očekivane dinamike rada u turnusu (12-24-12-48) (radio u turnusu i u redovnom radnom vremenu). Tako evidentirane (na tjednoj razini) sate stavio je u odnos s tjednim fondom radnih sati za pojedini tjedan, te su na taj način obračunani prekovremeni sati rada u skladu s čl. 44. st. 11. KU/13 odnosno čl. 38. st. 11. KU/17. Nadalje, kako bi izbjegao dvostruki obračun istog, za pojedini tjedan evidentirao je već obračunate i plaćene sati prekovremenog rada (obračunani na mjesečnoj razini, po osnovi rada u turnusu, u skladu s čl. 44. st. 10 KU/13 i čl. 38. st. 10. KU/17), te iskazao neobračunate prekovremene sate rada. Nadalje, u tabelarnom iskazao je sate koji su odrađeni u dane kada je tužitelj trebao biti slobodan (poslije odrađenog turnusa, u pravilnom ciklusu 12- 24-12-48, te je neplaćene prekovremene sati utvrdio kao razliku između utvrđenih pripadajućih prekovremenih sati rada i isplaćenih prekovremenih sati rada. Na temelju svih navedenih podataka iskazao je razlike plaća tj. neplaćene bruto iznose (neobračunatog) dodatka za prekovremeni rad ostvarene iz rada na drugačiji način (kombinacija rada u turnusu s radom u redovnom radnom vremenu, te rad nakon turnusa, kada je tužitelj trebao biti slobodan) i za tako obračunate sate rada obračunao dodatak od 50% za prekovremeni rad, budući da su tužitelju obračunati sati već isplaćeni po satnici redovnog rada. Na navedeni način vještak je, sukladno odredbama važećih Kolektivnih ugovora, izračunao visinu neisplaćene bruto plaće tužitelja po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način, za razdoblje od svibnja 2017. do srpnja 2019., koje iznosi ukupno 242,33 EUR (pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘s’ Tabele 1a iz dopune nalaza).

14. S obzirom da je tužitelj specificirao konačno postavljeni tužbeni zahtjev sukladno pravilno izrađenom dopunskom nalazu i mišljenju vještaka, sud je usvojio konačno postavljeni tužbeni zahtjev.

15. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od 16.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, kao u izreci, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO- a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

16. Odluka o parničnom trošku tužitelju temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava Zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 7/1 – 25 bodova, trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 25 bodova, trošak sastava podneska od 24. siječnja 2025. po Tbr. 8/4 – 6,25 bodova, trošak zastupanja na ročištu 1. prosinca 2021. po Tbr. 9/1 - 25 bodova, zastupanja na ročištu 6. ožujka 2025. po Tbr. 9/1 - 25 bodova, te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 -12,50 bodova odnosno ukupno 118,75 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 237,75 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 297,12 EUR i kojem iznosu treba dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR dakle tužitelju je sveukupno priznat trošak u iznosu od 562,57 EUR.

17. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 27. rujna 2019. jer istim dostavlja punomoć koju je bio dužan dostaviti uz tužbu, trošak sastava podneska od 8. travnja 2021. nije priznat obzirom je prouzročen krivnjom tužitelja, dok trošak sastava podnesaka od 2. svibnja 2022., 18. svibnja 2022. i 31. siječnja 2025. nije priznat obzirom istima samo dostavlja dokaze o plaćenom predujmu. Troškovi zastupanja na ročištima 21. studenog 2019. i 5. studenog 2024. nisu priznati obzirom su ista odgođena krivnjom tužitelja.

18. Tuženiku je sukladno čl. 163. i 156. st. 1. ZPP-a, a obzirom je ročište odgođeno krivnjom tužitelja, priznat trošak zastupanja na ročištu 5. studenog 2024. po Tbr. 9/1 – 25 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 50,00 EUR.

19. Na dosuđeni parnični trošak strankama je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

20. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 2. travnja 2025.

Sudac :

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku