Poslovni broj: Gž-1273/2024-3
Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sande Crljen Ivančić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Arijane Bolanče članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ĐNI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Augustinu Sudinji, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika PN, pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivani Mihovilčević, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-884/2023-25 od 29. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e :
1. Djelomično se odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-884/2023-25 od 29. veljače 2024.
- u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke koja glasi:
„Utvrđuje se da su tužitelji stekli pravo vlasništva dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela u površini od 150 m2 koji je na skici sudskog očevida br. 2/2 sačinjenoj 5. travnja 2022. po stalnom sudskog vještaku Draženu Torbarini iz tvrtke GEO LESI j.d.o.o. označenom žutom bojom u liku označenom slovima K-L-M-N na ravne dijelove (zajedno za cijelo), što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji nakon parcelacije predmetne čestice sukladno skici očevida koja je sastavni dio presude, ishode uknjižbu prava vlasništva novo nastale čestice, u zemljišnim knjigama i drugim evidencijama na svoja imena, uz istovremeno brisanja toga prava s imena tuženika, temeljem ove presude, nakon pravomoćnosti.“,
- u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke koji sadrži odluku o troškovima postupka.
2. Djelomično se uvažava žalba tuženika pa se preinačuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-884/2023-25 od 29. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke koja glasi: „…temeljem kupoprodaje i darovanja…“ na način da se u ovom dijelu tužbeni zahtjev odbija.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da su tužitelji temeljem kupoprodaje i darovanja stekli pravo vlasništva dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela u površini od 150 m2 koji je na skici sudskog očevida br. 2/2 sačinjenoj 5. travnja 2022. po stalnom sudskog vještaku Draženu Torbarini iz tvrtke GEO LESI j.d.o.o. označenom žutom bojom u liku označenom slovima K-L-M-N na ravne dijelove (zajedno za cijelo), što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji nakon parcelacije predmetne čestice sukladno skici očevida koja je sastavni dio presude, ishode uknjižbu prava vlasništva novo nastale čestice, u zemljišnim knjigama i drugim evidencijama na svoja imena, uz istovremeno brisanja toga prava s imena tuženika, nakon pravomoćnosti (točka I. izreke). Istom presudom naloženo je tuženiku da tužiteljima nadoknade parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.072,48 eura u roku 15 dana (točka II. izreke).
2. Protiv te presude žali se tuženik pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) predlažući da se ista preinači i tužbeni zahtjev odbije, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2.1. Na žalbu nije odgovoreno.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.
4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženik jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva i ne proturječi sama sebi ni razlozima presude.
4.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženika pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
5. Predmet ovoga spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje da su stekli pravo vlasništva dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 150 m2, pri čemu tvrde da je predmetni dio tužiteljica pod 1. stekla darovanjem od svoje majke DN, a ova darovanjem od svoga oca ĆN, koji je, pak, isto kupio od ŽN, strica tuženika, kupoprodajnim ugovorom od 30. prosinca 2000., dok da je tužitelj pod 2. predmetni dio nekretnine stekao darovanjem od svoje supruge tužiteljice pod 1.
6. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza u bitnom je utvrdio sljedeće odlučno činjenično stanje:
- da iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da su tužitelji suvlasnici nekretnine oznake [katastarska čestica], dok je tuženik vlasnik susjedne nekretnine oznake [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da [katastarska općina] odgovara nekretnini stare oznake [katastarska čestica], dok nekretnina oznake [katastarska čestica] u novoj izmjeri za k. o. [katastarska općina], odgovara staroj čest oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da iz zapisnika od 15. rujna 2005. sačinjenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je prednik tužitelja ĆN (Neven) Grdović, djed tužiteljice pod 1., uknjižen kao vlasnik za cijelo nekretnine oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da iz zapisnika od 1. travnja 2005. proizlazi da je tuženik uknjižen kao vlasnik nekretnine oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da je predmet kupoprodajnog ugovora od 30. prosinca 2000. kojeg su sklopili pok. VN, djed tužiteljice 1. kao kupac i brat tuženika ŽN, kao prodavatelj, dio nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 150 m2,
- da između stranaka nije sporna identifikacija spornog dijela predmetne nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici sudskog vještaka Dražena Torbarine, broj 2/2 od 5. travnja 2022. označenog žutom bojom, te likom i točkama K-L-M-N-K, površine 150 m2, na koju skicu stranke nisu imale nisu imale prigovora ni primjedbi,
- da je tuženik u svom iskazu potvrdio da je na skici broj 2/2 žutom bojom označen dio njegove nekretnine [katastarska čestica], koji dio je njegov brat ŽN prodao susjedu VN, djedu tužiteljice pod 1.
7. Slijedom navedenog prvostupanjski je sud utvrdio da je djed tužiteljice pod 1. predmet spora stekao kupoprodajom od prednika tuženika ŽN, majka tužiteljice KN da ga je stekla nasljeđivanjem svog oca, a tužiteljica pod 1. darovanjem od svoje majke, nakon čega je ½ spornog dijela nekretnine ona darovala svom suprugu, tužitelju pod 2., te da su tužitelji dokazali kako osnovu tako i slijed stjecanja sporne nekretnine, pa je na temelju tih činjeničnih utvrđenja zaključio kako je tužbeni zahtjev osnovan, slijedom čega je istog i prihvatio.
8. Navedena činjenična utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda u pogledu načina stjecanja vlasništva predmeta spora kupoprodajom i darovanjem ovaj sud ne prihvaća kao pravilne i zakonite, jer ta utvrđenja ne proizlaze iz dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka, pa su u tom dijelu osnovani i žalbeni navodi tuženika, zbog čega je u presudu tom dijelu trebalo preinačiti i tužbeni zahtjev u tom dijelu odbiti, te odlučiti kao pod točkom II. izreke ove presude.
8.1. Međutim, ovaj drugostupanjski sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da su predmetni dio nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelji stekli dosjelošću jer su tužitelji i njihovi prednici bili pošteni posjednici u smislu odredbi članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 100/04., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15. - pročišćeni tekst – u daljnjem tekstu: ZVDSP), iz razloga što je njihov samostalni i pošteni posjed predmeta spora trajao preko 20 godina, a za koje vrijeme tužitelji nisu imali razloga posumnjati da nekretnina koju posjeduju nije njihovo vlasništvo.
9. Tako ovaj drugostupanjski sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda koji je proizašao iz izvedenih dokaza saslušanjem svjedoka KN i UN, majke i ujaka tužiteljice, u dijelu u kojem oni iskazuju da je prednik tužitelja VN sporni dio nekretnine kupio od prednika tuženika ŽN, a koji iskazi u potpunosti odgovaraju i iskazu tuženika koji ne osporava da je njegov brat, sada pok. ŽN sporni dio nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 150 m2 doista prodao djedu tužiteljice pod 1. VN i što sve proizlazi i iz kupoprodajnog ugovora od 30. prosinca 2000. kojeg su sklopili pok. VN, djed tužiteljice 1. kao kupac i brat tuženika ŽN, kao prodavatelj.
9.1. Pritom žalbeni navodi tuženika da njegov prednik, sada pok. ŽN sporni dio nekretnine nije imao pravo prodati djedu tužiteljice pod 1. VN jer nije bio zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine nije od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj pravnoj stvari kod činjenice da se prednik tuženika predstavljao kao vlasnik nekretnine predniku tužitelja, u što prednik tužitelja nije imao razloga posumnjati, te da je od sklapanja kupoprodajnog ugovora prošlo više od dvadeset godina, te da tužitelji nisu bili ni od koga ometani, pa tako niti od tuženika, od kada se nalaze u mirnom i poštenom posjedu spornog dijela nekretnine i koji dio od tada čini sastavni dio njihove nekretnine na kojoj tužiteljica ima izgrađenu kuću.
10. Slijedom navedenog, ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi tuženika da je u postupku dokazao da posjed tužitelja nije bio pošten jer da se poštenje posjeda nije moglo utemeljiti samo na činjenici da se njegov prednik predstavljao kao vlasnik predmetne nekretnine, kao i da je on za predmetnu kupoprodaju saznao tek neposredno prije pokretanja predmetnog postupka, kada iz njegovog iskaza proizlazi da je znao da je njegov brat "jednu kajlu otkinuo sebi od parcele i prodao susjedu", ali da ne zna točno vremenski odrediti kada je za to saznao, kao i da je novac dobiven od kupoprodaje njegov brat iskoristio za kupnju automobila svojoj kćeri, iz čega svakako ne proizlazi da je za tu činjenicu saznao neposredno prije pokretanja predmetnog postupka jer bi tako i iskazao prilikom saslušanja, a što je sve pravilno ocijenio i prvostupanjski sud.
11. Isto tako, trebalo je kao neosnovan odbiti i prigovor tuženika da su tužitelji svoje vlasništvo trebali dokazivati u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], kao i da su time izgubili pravo da isto dokazuju u ovom sporu, jer je to samo jedan od načina i postupaka u kojem su tužitelji mogli dokazivati svoje vlasništvo nad predmetom spora, pa time što u postupku preoblikovanja zemljišne knjige nisu utvrđivali granice nekretnina drugačije od onih utvrđenih u tom postupku nisu izgubili pravo da svoje vlasništvo nad predmetom spora dokazuju u predmetnom parničnom postupku, a što su tužitelji s uspjehom i dokazali i što je također pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.
12. Stoga je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem vlasništva nad predmetom spora cijeneći da su tužitelji u konkretnom slučaju dokazali pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću nad predmetnim dijelom nekretnine jer činjenična utvrđenja na okolnosti stjecanja prijepornog dijela te nekretnine dosjedanjem kroz određeno vrijeme i dani razlozi u cijelosti razrješavaju odlučne činjenice kako po osnovu subjekta posjedovanja, tako i objekta posjedovanja, kvalitete posjeda – poštenje posjeda, te dužine trajanja tog posjeda .
13. Pri utvrđenju relevantnih činjenica prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze saslušanih svjedoka i sve to u kontekstu isprava pregledanih u postupku, te je utvrdio da su još zajednički prednici tužitelja, djed tužiteljice pod 1. VN i majka KN posjedovali sporni dio nekretnine kao pošteni posjednici, da postoji neprekidna sukcesija u poštenom posjedovanju, te da se vrijeme potrebno za dosjelost dovršilo (pa i za izvanrednu) i da ih nitko nikada u tome nije ometao, a čime su tužitelji stekli pravo vlasništva putem dosjelosti.
14. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbi članka 368. stavka 1. i članka 373. točke 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke.
15. Pravilno je prvostupanjski sud donio i odluku o troškovima postupka pozivom na odredbu članka 154. stavka 1. ZPP-a, u visini prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23.), a koju odluku ni tuženik posebnim žalbenim navodima ne pobija.
16. Zbog navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Splitu 2. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Marija Šimičić
