REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2411/2024-9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivanu Meštroviću, odvjetniku u Zagrebu i protustranke GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 2. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica BŽ iz [adresa]; OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1980. godine pa do smrti CŽ dana 20. veljače 2023. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. CŽ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa svojim izvanbračnim suprugom PŽ od 1980. do njegove smrti 20.02.2023. Predlagateljica je zadnjih 10 godina nepokretna i leži u krevetu tako da se njen izvanbračni suprug brinuo o njoj sve do svoje smrti. Nisu imali zajedničke djece. Nakon njegove smrti proveden je ostavinski postupak gdje je predlagateljica po Rješenju o nasljeđivanju posl.br. O-2138/2023 proglašena jedinom nasljednicom kao izvanbračna supruga. Protustranke GŽ i ĆŽ su djeca od pokojnih sestara PŽ te su i oni upoznati o postojanju izvanbračne zajednice o čemu su dali ovjerene izjave kod javnog bilježnika.
2. Protustranka HZMO je u svom očitovanju predlaže saslušati svjedoke.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, uvid u e-spis predmeta poslovni broj R1 OB-2446/23, proveo je dokaz saslušanjem svjedoka UŽ, ČŽ i AŽ.
4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. CŽ koje je donio ovaj sud pod poslovnim brojem O-2138/2023-8 dana 12. svibnja 2023. dana (list 4-6 spisa) utvrđeno je da je nasljednicom iza pok. CŽ proglašena BŽ (ovdje predlagateljica).
8. Čitanjem izjave protustranke GŽ (list 7 spisa) utvrđeno je da je ista priznala izvanbračnu zajednicu predlagateljice i pok. CŽ.
9. Čitanjem izjave protustranke ĆŽ (list 9 spisa) utvrđeno je da je priznao izvanbračnu zajednicu predlagateljice i pok. CŽ.
10. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 29-30 spisa) i izvadak iz matice umrlih (list 33- 34 spisa) utvrđeno je da je CŽ rođen dana **.**.1937. umro dana **.**.2023. u Zagrebu.
11. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 27-28 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica rođena dana **.**.1942. te da je 13. prosinca 1959. sklopila brak sa MŽ i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak prestao smrću bračnog druga MŽ dana 27. rujna 1980.
12. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 32 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 16. veljače 1958. na adresi u [adresa].
13. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. CŽ (list 31 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 15.. kolovoza 1960. do 20. veljače 2023. na adresi u [adresa].
14. Svjedok UŽ je na ročištu održanom dana 2. travnja 2025. iskazala je da su pok. CŽ i njen muž skupa radili u tvornici Astra i bili su prijatelji. Često su bili kod njih. Zadnji puta je bila kod njih u kućanstvu kada je CŽ umro. Zna da su oni zajedno od 80-ih godina, nikada se nisu razdvajali i živjeli su u Filipovoj kući ne zna točno na kojoj adresi. Bila je na Filipovom sprovodu i na grobnici je sada već Dragičina slika. Oni su živjeli normalno kao svaki bračni par. Nema saznanja da bi predlagateljica bila prijavljena na drugoj adresi, a od kada su dolazili tamo oni su uvijek skupa bili na adresi [adresa].
15. Svjedok ČŽ je na ročištu održanom dana 2. travnja 2025. iskazala je da poznaje predlagateljicu i pok. CŽ od kada se tamo doselila 2001. Bili su prvi susjedi, a nisu se posebno družili. Oni su cijelo vrijeme živjeli zajedno u [adresa], ne zna točno koji broj. Oni su bili kao stariji par.
16. Svjedok AŽ je na ročištu održanom dana 2. travnja 2025. iskazao je da je on živio u [adresa] te je sa predlagateljicom i pok. CŽ bio susjed do svoje 30 godine. Otac mu tamo i dalje živi pa je i kasnije dolazio. Oni su cijelo vrijeme živjeli zajedno na adresi u [adresa], misli 49. Koliko zna nisu se nikada razdvajali. Izgledali normalno kao muž i žena. Od kada zna za sebe predlagateljica je živjela kod pok. CŽ.
17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni CŽ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u Zagrebu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni CŽ nisu bili su u braku te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni CŽ neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti ĐŽ. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 2. travnja 2025.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na rješenje
2. Protustrankama