Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-77/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Arijane Bolanča predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marin Domjanović, odvjetnik u [adresa], protiv 1. tuženika ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nikolina Koletić Carić, odvjetnica u Samoboru 2. tuženice BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženice EME iz [adresa] 34, koju zastupa punomoćnica Nikolina Koletić Carić, odvjetnica u Samoboru i 4. tuženika OM iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Nikolina Koletić Carić, odvjetnica u Samoboru, radi ispravka zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj P-430/2022.-45 od 13. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 2. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

i

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj P-430/2022.45 od 13. prosinca 2023. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja, kao što se potvrđuje i rješenje istog suda pod istim poslovnim brojem i istog datum pod točkom III. izreke, kojim je odlučeno o troškovima postupka.

II. Odbijaju se zahtjevi tužitelja, 1. tuženika, 3. tuženice i 4. tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev na način da se ispravlja zemljišnoknjižno stanje u pogledu nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb i to: z.k. č. br. [katastarska čestica] – dvorište u [adresa] površine 136 čhv, na način da se briše upis prava suvlasništva u 12/24 dijela s imena pravnog prednika tuženika ČM, [adresa] te se upisuje pravo suvlasništva tužitelja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 12/24 dijela, što su tuženici dužni trpjeti, temeljem ove presude, po pravomoćnosti (točka I. izreke). Istom je presudom odbijen kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji glasi: "Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje u pogledu nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb i to: z.k. č. br. [katastarska čestica] – dvorište u [adresa] površine 138 čhv i z.k. č. br. [katastarska čestica] – oranica u [adresa] površine 4 čhv, na način da se briše upis prava suvlasništva u 12/24 dijela s imena pravnog prednika tuženika ČM, [adresa] te se upisuje pravo suvlasništva tužitelja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 12/24 dijela, što su tuženici dužni trpjeti, temeljem ove presude, po pravomoćnosti (točka II. izreke).

1.1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove (točka III. izreke), te je odbijen prigovor iskazanoj vrijednosti predmeta spora iz tužbe i utvrđena je vrijednost predmeta spora s iznosom od 2.000,00 eura (točka IV. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužitelj pobijajući je u dijelu pod točkom II. izreke, kojim je odbijen dio njegovog zahtjeva, kao što se žali i protiv rješenja u dijelu pod III. izreke, kojim je odlučeno o troškovima postupka, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači na način da se prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelju dosude troškovi postupka, pri čemu je zatražio i trošak žalbenog postupka.

2.1. Tuženici pod 1., 3. i 4. su u odgovoru na žalbu osporili žalbene navode kao neosnovane i predložili su da se žalba kao takva odbije. Ovi tuženicu su također, zatražili troškove žalbenog postupka.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tužitelj jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tužitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja da se ispravi zemljišnoknjižno stanje u pogledu nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb i to: z.k. č. br. [katastarska čestica], z.k. č. br. [katastarska čestica] i z.k. č. br. [katastarska čestica], na ime tužitelja s imena tuženika, sadržajno na način kako je to navedeno u izreci presude.

5. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće odlučno činjenično stanje:

- da iz izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine proizlazi da su kao suvlasnici istih upisani ČM iz [adresa] u 12/24 dijela, UM iz [adresa], Don E 8 u 8/24 dijela te DM iz [adresa] u 4/24 dijela,

- da iz rješenja nekadašnje Skupštine općine Črnomerec Zagreb broj 03-2-2-1771-1967. od 12. svibnja 1967. proizlazi kako je tim rješenjem Č i ĐM te ČM iz [adresa], dano na korištenje radi izgradnje obiteljske stambene zgrade nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište čkbr. [katastarska čestica] upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] s površinom od 278 čhv; da je tim rješenjem određeno da su korisnici dužni u roku od tri godine računajući od dana primitka tog rješenja na naprijed opisanom zemljištu izgraditi stambenu zgradu koja ispunjava uvjete određene građevinskim propisima i urbanističkim planom, a ako tako ne postupe, gube pravo korištenja opisanog zemljišta,

- da iz utanačenja od 14. lipnja 1967. proizlazi kako su ugovorom od **.**.1965. ČM te Č i ĐM kupili čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u goljaku površine 278 čhv upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da su u točki II. istoga ugovora o prijenosu prava korištenja ustanovili da je pogreškom upisana kupnja na jednake dijelove, iako je trebalo biti unijeto da ČM kupuje predmetnu nekretninu u ½ dijela, a Č i ĐM drugu polovinu na jednake dijelove; da su istim utanačenjem Č i ĐM dozvolili ČM da bez njihovog daljnjeg pitanja ili privole smije u zemljišnim knjigama dati izvršiti ispravak tako da se ½ dijela predmetne nekretnine upiše na njegovo ime i u njegovu korist, a druga polovina na Č i ĐM na jednake dijelove,

- da iz rješenja nekadašnje Skupštine grada Zagreba, Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj od 25. srpnja 1967. proizlazi kako je istim utvrđeno da je Č i ĐM i ČM odobrena izgradnja jednokatnog dvojnog stambenog objekta u [adresa] na katastarskoj čestici br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (nova izmjera) na slobodan način izgradnje; da objekt treba situirati udaljen od istočne i zapadne vlastite međe bar po 4 m te od sjeverne međe 8 metara mjereno na sredini objekta u građevnom pravcu okomitom na istočnu vlastitu među uz popisane uvjete,

- da iz izjave od 24. veljače 1968. proizlazi da je istom pravni prednik tuženika ČM izrazio suglasnost da se Č i ĐM daje građevinska dozvola za izgradnju obiteljske kuće na parceli čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], navodeći da su oni već ranije utanačili sve u vezi gradnje, čak su i projekti kuća identični jer je njegova parcela čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na istočnoj strani, time da su njihove kuće predviđene kao dvojni objekt,

- da iz ortačkog ugovora sklopljenim između istih stranaka proizlazi kako su tim ugovorom ugovorili zajedničku izgradnju obiteljske stambene zgrade za svoje potrebe na čkbr. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da se buduća zgrada ima uknjižiti u korist Č i ĐM u 1/2 dijela i ČM samog u polovici dijela, a ako bi kasnije bila izvršena parcelacija novonastalih površina, tada bi B pripala novonastala čestica 2504/7 sa 137 čhv, a ČM čkbr. [katastarska čestica] sa 135 čhv, dok ostalih 6 čhv ostaje za novonastalu čkbr. [katastarska čestica] budući put i ostaje na zajedničkom korištenju ugovornika,

- da iz građevinske dozvole od 19. listopada 1968. proizlazi kako je istom odobrena investitorima Č i ĐM i ČM izgradnja dvojnog objekta na gradilištu čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koje se nalazi u [adresa], pod uvjetom da se drže odobrene investicijsko-tehničke dokumentacije, koja čini sastavni dio ovog rješenja, građevinsko-tehničkih propisa, zapisnika o iskolčenju regulacijske, građevne i nivelacijske linije i utvrđenih uvjeta izgradnje. Investitor može započeti izvođenje radova po ovom rješenju nakon njegove pravomoćnosti,

- da iz kupoprodajnog ugovora sklopljenim između ČM kao prodavatelja i RM kao kupca, od 16. prosinca 1968. proizlazi da su predmet istoga novosagrađene, a nedovršene prostorije u prvoj etaži na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u [adresa], veličine 2,80 x 4,70, a druga 6 x 4,70, sagrađene na temelju građevne dozvole broj UP-I-05/13-1614/1968 od 18. listopada 1968., da je kupoprodajna cijena ugovorena je u iznosu od 14.000. - novih dinara, da je kupac isplatio prodavatelju 7.000.- novih dinara, što je prodavatelj potvrdio potpisom ovog ugovora, da će ostatak kupoprodajne cijene u iznosu od 7.000. - novih dinara kupac isplatiti prodavatelju do 1. ožujka 1969., da je prodavatelj ovlastio kupca na uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini i jamčio je da ista njegovo vlasništvo i da nije opterećena nikakvim uknjiženim ni neuknjiženim teretima, a u posjed istih kupac stupa 1. ožujka 1969.,

- da je sukladno naprijed naznačenom ugovoru i rješenju tadašnje Uprave za prihode prodavatelju je razrezan iznos poreza na promet nekretnina od 2.260. - novih dinara rješenjem od 9. travnja 1969.,

- da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. RM od 20. prosinca 1974. proizlazi kako su njegovim nasljednicima proglašeni supruga F u 2/3 dijela i mldb. LM u 1/3 dijela, a ostavinsku imovinu čini i predmetna nekretnina,

- da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ČM od 9. svibnja 1991. proizlazi kako su njegovim nasljednicima proglašene supruga KM u 2/5 dijela, ČM u 1/5 dijela, AM u 1/5 dijela i HM u 1/5 dijela, a rješenjem o ispravku istoga rješenja od 3. lipnja 1991. na jednoj nekretnini proglašena je sunasljednicom u 1/5 dijela i TM,

- da je uvjerenjem Odjela za prostorno uređenje, zaštitu čovjekova okoliša i graditeljstvo Susedgrad od 28. veljače 2002. potvrđeno kako je stambena građevina u [adresa], O [adresa] na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja odgovara čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], samostalna građevinska cjelina s obzirom na građevnu dozvolu za izgradnju dvojnog objekta na bivšoj matičnoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] broj UP-I-05/13- 1614/1968. od 18. listopada 1968. izdanoj od Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj, Odjel za urbanizam i građevinarstvo, Odsjek za građevne dozvole, a što je utvrđeno očevidom na terenu 28. veljače 2002.,

- da iz ugovora o darovanju i aneksa iz 2010. godine proizlazi kako su predmetne nekretnine u 2/12 dijela darovane od strane LM majci FM, koja je potom

4/12 dijela predmetnih nekretnina darovala tužitelju,

- da iz rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-45429/2016, Z-21050/2019 i Z-7730/2020 od 31. svibnja 2022. proizlazi kako je istim odbijena prijava predlagatelja EM za upisom prava vlasništva na čkbr. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (koja odgovara čkbr. [katastarska čestica] kuća br. 10 u [adresa] površine 95 m2 i dvorište površine 393 m2 ukupne površine 488 m2 upisane u posjedovni list broj [posjedovni broj], k. o. [katastarska općina]), kao što je odbijen i prigovor MM i odbačen je prigovor ČM u tom postupku, s time što iz obrazloženja rješenja proizlazi da je prijedlog odbijen jer između predlagatelja i nasljednika upisanog suvlasnika postoji faktični spor o vlasništvu predmetne nekretnine,

- da se tužitelj tijekom postupka poziva na stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla, zatim na dosjelost i na stjecanje prava vlasništva građenjem.

6. S obzirom na utvrđeno prvostupanjski sud smatrao je u odnosu na prigovor aktivne legitimacije da je tužitelj jedini aktivno legitimiran pokretati ovu parnicu tužbom za ispravak, a koja tužba predstavlja jedino pravno sredstvo kojim osobe koje smatraju da su oštećene u svojim pravima upisom provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak o prijavi ili prijedlogu mogu štiti svoja prava odnosno koje su oštećene odbijanjem prigovora ili prijave za upis u pojedinačnom ispravnom postupku kao neosnovanog.

6.1. Pri tome je prvostupanjski sud naveo kako zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja, zatim osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

6.2. Na temelju navedenog prvostupanjski je sud zaključio da tužbu za ispravak ne mogu podnijeti osobe koje nisu podnijele prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, zatim osobe čijim se prijavama ili prigovorima u cijelosti udovoljilo tijekom ispravnog postupka, odnosno osobe čiji upisi ili prvenstveni red upisa nisu promijenjeni tijekom ispravnog postupka, a na temelju odluke zemljišnoknjižnog suda.

6.3. Nadalje je prvostupanjski sud naveo da su pasivno legitimirane kod tužbe za ispravak osobe u čiju je korist određen upis obavljen u postupku osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, odnosno kod pojedinačnog ispravnog postupka, kao i njihovi pravni sljednici, a u konkretnom slučaju tužitelj da je pravilno postavio tužbu, odnosno da je tuženike označio kao zakonske nasljednike pok. ČM.

7. Budući da je prvostupanjski sud utvrdio da je samo u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] površine 136 čhv, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], bio otvoren zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak i da je tražena uknjižba prava suvlasništva tužitelja u 12/24 dijela te čestice, kao i da predlagateljev (ovdje tužitelja) prijedlog odbijen, to je taj sud na temelju izvedenih dokaza u ovom postupku zaključio da je tužitelj dokazao osnovanost svog zahtjeva kojim traži da se ispravi zemljišnoknjižno stanje u pogledu ove nekretnine u zemljišnoj knjizi s imena prednika tuženika, zbog čega je u odnosu na ovu nekretninu prihvatio tužbeni zahtjev, a što nije predmet ovog žalbenog postupka.

8. Prvostupanjski je sud odbio dio tužbenog zahtjeva tužitelja u pogledu nekretnina oznake z.k. č. br. [katastarska čestica] i z.k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], jer tužitelj kao predlagatelj nije podnio prijedlog za ove dvije čestice u pojedinačnom ispravnom postupku, pa je taj sud zaključio da ne može ni tražiti ispravak zemljišnoknjižnoga stanja u pogledu ovih nekretnina, kako to tužitelj traži tužbenim zahtjevom, a što je predmet ovog žalbenog postupka.

9. Navedena utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda koji se odnose na dio prvostupanjske presude kojom je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti prihvaća i ovaj sud, a s time što žalbenim navodima tužitelja nisu dovedena u sumnju.

10. Odredbom članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17. - u daljnjem tekstu: ZZK/96.) odnosno odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19 i 128/22, u daljnjem tekstu: ZZK-a) propisano je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijekom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišno knjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

10.1. Prema odredbi članka 194. stavka 3. ZZK/96., odnosno članka 202. stavka 3. ZZK-a, protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može se uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak nije dopuštena žalba, a stranke svoje pravo mogu ostvariti u posebnoj parnici ili podnijeti tužbu za ispravak. Prema tome, tužba za ispravak upisa je specifična tužba propisana ZZK-a, što je pravilno naveo i prvostupanjski sud.

11. Kako je prvostupanjski sud nedvojbeno utvrdio da tužitelj u pojedinačnom ispravnom postupku nije postavio prijedlog za uknjižbom u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], to je pravilno taj sud zaključio da u pogledu istih ne postoji procesna pretpostavka za podnošenje tužbe za ispravak i na što je sam sud dužan paziti.

11.1. Dakle, u smislu citiranih odredbi ZZK-a, tužbu za ispravak mogu podnositi samo osobe čiju je pravodobnu podnesenu prijavu ili prigovor zemljišnoknjižni sud u cijelosti ili djelomično odbio odlukom donesenom na raspravi za ispravak i osobe čiji su upisi, njihov sadržaj, opseg, prvenstveni red, izmijenjeni, nadopunjeni, izbrisani na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda kojim je na raspravi za ispravak usvojen prigovor ili prijava. Stoga, tužbu za ispravak ne mogu podnositi osobe koje nisu podnijele pravovremeni prigovor ili prijavu u pojedinačnom ispravnom postupku, a što u ovom slučaju tužitelj u odnosu na navedene nekretnine nije podnio, zbog čega tužitelj ne može ovom tužbom za ispravak osnovano tražiti da se izvrši promjena u zemljišnoj knjizi u pogledu nekretnina za koje u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud nije odlučivao.

12. Žalbenim navodi tužitelja su u bitnom sadržajno prigovoru koji se sastoje od iznošenja vlastitih zaključaka, a suprotnih pravilnom zaključku prvostupanjskog suda da tužitelj nije ovlašten zahtijevati ispravak zemljišnoknjižnog upisa u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iz razloga što nije postavio prijedlog u pojedinačnom ispravnom postupku u odnosu na ove dvije čestice, bez obzira što se one nalaze u istom zemljišnoknjižnom ulošku skupa s česticom u odnosu na koju je postavio prijedlog u pojedinačnom ispravnom postupku i u odnosu na koju je prihvaćen tužbeni zahtjeve, a imajući na umu da su citirane odredbe ZZK-a jasne i razumljive u odnosu na to, tko i kada je ovlašten podnijeti tužbu za ispravak.

12.1. Za istaći je da sve prethodno izloženo, ne sprječava tužitelja da eventualno u drugom parničnom postupku zahtjeva utvrđenje prava vlasništva u odnosu na sporne nekretnine, u kojem bi istakao sve činjenične i pravne osnove koje je istakao tijekom postupka, a što ponavlja i u žalbi.

12.2. Ni ostalim žalbenim navodima tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke u pobijanom dijelu jer je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je pobijanom odlukom odbio dio njegovog tužbenog zahtjeva.

13. Kako dakle, nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja, to je trebalo na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odbiti njegovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

14. Potvrđena je i odluka o troškovima, jer je prvostupanjski sud odlučujući o troškovima postupka pravilno primijenio odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, pri čemu je pravilno cijenio uspjeh stranaka u postupku.

14.1. Odlučujući o troškovima žalbenog postupka, zahtjev tužitelja je odbijen jer nije uspio sa svojom žalbom, pa mu ne pripada trošak na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, dok odgovor na žalbu tuženika prema mišljenju ovoga suda nije bio potreban za parnicu u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a, zbog čega je i zahtjev tuženika odbijen.

15. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.

U Splitu 2. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Arijana Bolanča