Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ovr-72/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Nikoli Ramušćaku, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik ZT u Odvjetničkom društvu Buterin & Partneri d.o.o., Zagreb, protiv ovršenika VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Katić, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi trećih osoba CT, OIB: [osobni identifikacijski broj] i IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Egon Paulin, odvjetnik u Zagrebu, protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-630/2021-47 od 2. siječnja 2025., dana 2. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba trećih osoba CT i IT, ukida rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr- 630/2021-47 od 2. siječnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbačen je prigovor trećih osoba CT i IT od 11. siječnja 2024., dopunjen podneskom od 5. veljače 2024., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, dok je pod toč. II. izreke odbačen prijedlog trećih osoba CT i IT od 11. siječnja 2024., dopunjen podneskom od 5. veljače 2024., za odgodu ovrhe.
2. Protiv tog rješenja žalbu su podnijele navedene treće osobe, a zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i uputiti treće osobe da pokrenu parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom te odgoditi ovrhu.
3. U odgovoru na navedenu žalbu ovrhovoditelj predlaže naslovnom sudu žalbu trećih osoba u cijelosti odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti i u smislu žalbenih navoda, ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u skladu s čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje u tekstu: OZ). No, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu ovršnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. i čl. 59. st. 3. OZ-a na koju sadržajem žalbenih navoda upiru treće osobe.
6. Prvostupanjski je sud odbacio prigovor trećih osoba protiv ovrhe na nekretnini ovršenika u bitnom obrazlažući da treće osobe svoju tvrdnju da glede predmetne nekretnine imaju pravo koje sprječava ovrhu ne dokazuju ispravama iz kojih proizlazi postojanje tog prava, jer dostavljeni zemljišnoknjižni izvadak dokazuje samo aktualno pravo vlasništva trećih osoba na susjednoj nekretnini koje nije sporno, a izvod iz katastarskog plana samo dokazuje da predmetne čestice leže jedna uz drugu, dok glede tužbe radi utvrđenja prava vlasništva koju dostavljaju prvostupanjski sud zaključuje da, iako u načelu može biti takva isprava, tužbeni navodi nisu potkrepljeni potrebnim ispravama. Prijedlog trećih osoba za odgodu ovrhe odbačen je uz obrazloženje da nije ispunjena procesna pretpostavka za razmatranje prijedloga za odgodu s obzirom na to da je uvjet za odgodu ovrhe upućivanje u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, dok u konkretnom slučaju treće osobe nisu upućene na tu parnicu, jer je njihov prigovor odbačen.
7. Shvaćanja prvostupanjskog suda iznesena u obrazloženju odluke o odbačaju prigovora trećih osoba ne mogu se prihvatiti kao pravilna.
8. Prema čl. 59. st. 1. OZ-a osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Odredbom st. 2. tog članka propisano je da je podnositelj prigovora dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava, dok prema st. 3. ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom st. 2. toga članka, sud će prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi.
8.1. Odredbom čl. 60. st. 1. OZ-a je propisano da, ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Prema st. 2. tog članka, ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku.
9. Iz citiranih odredbi ne proizlazi da je treća osoba dužna u ovršnom postupku dokazati da ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, jer postojanje tog prava ne ocjenjuje ovršni sud (osim u slučaju iz čl. 60. st. 2. OZ-a kada ovršni sud može meritorno odlučiti o tom prigovoru i to na pozitivan način), već samo parnični sud u eventualno pokrenutom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Treća osoba je stoga u prigovoru dužna samo navesti razloge pobijanja ovrhe i priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svog prava, jer će u suprotnom njen prigovor biti nepotpun, dok s druge strane nije na ovršnom sudu ulaziti u pitanje osnovanosti, ali ni dopuštenosti prigovora.
10. U konkretnom slučaju iz stanja spisa proizlazi da su treće osobe navele razloge pobijanja ovrhe te su prigovoru priložile isprave kojima dokazuju svoje navode (da su vlasnici i time predmnijevani posjednici zemljišta koje je susjedno u odnosu na predmet ovrhe), dok u dijelu u kojem se pozivaju na stjecanje prava vlasništva dosjelošću na dijelu predmetne nekretnine niti su se pozivale na postojanje određenih isprava, a niti su mogle dostaviti isprave kojim bi dokazale tu okolnost, jer se okolnost posjedovanja nekretnine u pravilu dokazuju personalnim dokazima, a ne ispravama.
11. Cijeneći prethodno navedeno, prvostupanjski je sud protivno smislu čl. 59. st. 2. OZ-a zaključio da je prigovor trećih osoba nepotpun, a slijedom čega nije bilo razloga ni za odbačaj tog prigovora.
12. Glede odluke o odbačaju prijedloga za odgodu ovrhe, budući da je prvostupanjski sud nepravilno postupio odbacujući prigovor trećih osoba, to nije bilo razloga da meritorno ne razmotri prijedlog za odgodu ovrhe, svakako nakon što odluči o prigovoru u skladu s čl. 60. OZ-a.
13. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu trećih osoba, ukinuti pobijano rješenje (točka II. izreke ovoga drugostupanjskog rješenja) i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
14. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud odlučiti o prigovoru trećih osoba u skladu s čl. 60. OZ-a te će potom meritorno odlučiti o prijedlogu za odgodu ovrhe trećih osoba.
U Velikoj Gorici 2. travnja 2025.
Sudac
Nikola Ramušćak
