Poslovni broj: Usž-2944/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ČD, [adresa], koju zastupa opunomoćenik Dino Hadžiomerović, odvjetnik iz Dubrovnika, Dr. Ante Starčevića 20, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave Ploče, Ploče, Trg kralja Tomislava 16, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice, koju zastupa opunomoćenica Branka Skansi, odvjetnica iz Dubrovnika, Između Polača 14, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1900/2023-9 od 29. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1900/2023-9 od 29. travnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/619, URBROJ: 443-02-03-20-23-02 od 29. lipnja 2023., te se odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika naređuje se tužiteljici uklanjanje dograđenih dijelova izgrađene građevine višestambene namjene, i to dograđene prostorije ispred višestambene građevine, tlo.pov. 420 x 420 cm, visine prizemlja, s kosim izlomljenim krovom iznad prizemlja, zajedno s ozidanim zidom visine 160 cm izvedenim uz dograđenu prostoriju, s ulične strane, a koji su izvedeni na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve na način i pod uvjetima iz tog rješenja.
2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, u bitnom, upire na zapisnik tuženika s nalazom od 12. travnja 2023., u kojem se navodi da je očevidom na licu mjesta, obavljenim istog dana, zatečena građevina pomoćne namjene u izgradnji, da je izvedena metalna nadstrešnica s kupom tlocrtne površine 430 x 420 cm, po riječima investitora izvedena 2018. godine. Stoga je iz navedenog zapisnika razvidno da se radi o gradnji nadstrešnice, a ne prostorije. Smatra da u konkretnom slučaju sud nije mogao primijeniti odredbe Zakona o gradnji, već odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22. -dalje u tekstu: Pravilnik), osobito odredbe članka 2. točke 1. Pravilnika, temeljem kojeg je dozvoljena gradnja bez građevinske dozvole slobodnostojeće ili sa zgradom konstruktivno povezane nadstrešnice tlocrtne površine do 20 m[2] , izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, kao i terase uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m[2] , dok se temeljem točke 3. citirane odredbe može graditi ograda visine do 2,2 m, a temeljem točke 4. ogradni zid visine 1,6 m i potporni zid do visine 1 m. Ističe da je u svemu postupila sukladno odredbama tog Pravilnika te je 1. lipnja 2018. prijavila početak radova nadležnom upravnom tijelu. Prema projektu, tlocrtna površina glorijeta (sjenice) je 14,64 m[2] , kao i terasa ispod istog, a ogradni zid je visine 1,6 m. U naravi radi se o natkrivenoj terasi, koja je pripadnost stana u suterenu zgrade i koji prostor je tužiteljica oduvijek koristila, a na mjestu gdje je sada glorijet (sjenica) je postojala nadstrešnica. Dakle, umjesto nadstrešnice je postavljen glorijet, za koji je ishođena suglasnost svih etažnih vlasnika. S obzirom na sve izneseno, tužiteljica predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu i ukinuti osporenu presudu. Ujedno predlaže naknadu troška za sastav žalbe, uvećano za PDV, u iskazanom iznosu.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice te da time nije povrijedio zakon na njezinu štetu.
6. Naime, iz podataka sveza spis razvidno je da je prvostupanjski sud u upravnom sporu pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, iz kojeg proizlazi da je tužiteljica, u svojstvu investitora, bez građevinske dozvole, na predmetnoj lokaciji pristupila rekonstrukciji postojeće građevine, uz koju je izvedena dogradnja sa svih strana zatvorene prostorije, visine prizemlja, na način detaljno opisan zapisnikom o inspekcijskom nadzoru obavljenom 27. lipnja 2023., sa skicom i fotografijama izvedenog stanja (a ne 12. travnja 2023. kako se to navodi u žalbi jer je zapisnik navedenog datuma sastavljen po skupu stanara predmetne stambene zgrade a ne po tuženiku).
6.1. Svezu spisa prileže i projekti naziva "Dogradnja nadstrešnice povezane sa zgradom" i "Nastavak građenja zatvorene vrtne sjenice", a temeljem kojih je izvršena prijava početka građenja od 4. lipnja 2018. (za radove gradnje nadstrešnice) i prijava nastavka građenja od 14. rujna 2022. (za radove gradnje zatvorene vrtne sjenice).
7. Uvažavajući svezu spisa priložene dokaze, i po ocjeni ovoga Suda, proizlazi da se u konkretnom slučaju nesporno radi o rekonstrukciji - dogradnji postojeće višestambene građevine, a ne o gradnji nadstrešnice/vrtne sjenice kakve ima u vidu članak 2. stavak 1. točka b) i c) Pravilnika. Također, zid visine 1,60 m, izveden u dvorištu postojeće višestambene građevine cca 10 cm izvan gabarita dograđene prostorije, i to u širini iste (420 cm), ne predstavlja ogradu odnosno ogradni zid izveden radi ograđivanja parcele u smislu članka 2. stavka 1. točke 3. i 4. Pravilnika.
8. S obzirom na izloženo, neosnovano tužiteljica u žalbi inzistira na primjeni citirane odredbe Pravilnika jer se ovdje ne radi o takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, već o rekonstrukciji postojeće građevine u smislu članka 3. stavka 1. točke 28. Zakona o gradnji ("Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), za koju je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, a što je tužiteljica propustila učiniti. Stoga su, i po ocjeni ovoga Suda, u konkretnom slučaju ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18. i 117/21.), kojom je građenje (rekonstrukcija) bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine odnosno njezinog dijela.
9. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužiteljice, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužiteljica pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari.
10. Na kraju, Sud nije našao osnovanim niti zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela predmetnog upravnog spora, jer tužiteljica nije uspjela sa žalbom u ovom sporu pa joj, sukladno članku 79. stavku 4. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu tog troška, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.
11. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 1. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
