REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-349/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Zlatka Pirc, predsjednika vijeća, Dubravke Šimić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Jordanovac 104, Zagreb, OIB 46377257342 (ranije: Klinika za plućne bolesti "Jordanovac"), zastupan po punomoćnici ŠKU, dipl.iur. radi naknade štete, rješavajući žalbe tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Pn- 38/17-68, od 3. svibnja 2023., i tuženika protiv dopunske presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Pn-38/2017-77 od 9. prosnica 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužiteljice ŠK se odbija kao neosnovana, a žalba tuženika Klinički bolnički centar Zagreb prihvaća, te se:

- potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: Pn-38/17-

68, od 3. svibnja 2023.,

- preinačuje dopunska presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Pn-38/2017-77 od 9. prosnica 2024. i sudi:

Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7.235,39 EUR u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe i odgovora na žalbu.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za nadoknadu troška pristojbe na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Tuženik Klinički bolničke centar Zagreb (ranije Klinika za plućne bolesti "Jordanovac") Zagreb, Jordanovac 104, dužna je tužiteljici ŠK iz [adresa] na ime nematerijalne štete platiti iznos od 59.725,26 eura / 450.000,00 kn s kamatom po stopi od 15% godišnje od 28. srpnja 2004. do plateža.

II. Tuženik je dužan tužiteljici platiti iznos od 3.318,07 eura / 25.000,00 kn na ime materijalnih troškova u vezi s liječenjem i rehabilitacijom, s kamatom po stopi od 15% godišnje od dana donošenja prvostupanjske presude do plateža.

III. Tuženik je dužan tužiteljici plaćati mjesečnu rentu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 265,45 eura / 2.000,00 kn mjesečno počevši od 1. kolovoza 2004. s time da dospjele a neplaćeneobroke plati odjednom s kamatom po stopi od 15% godišnje po dospjeću svakog dospjelog a neplaćenog obroka, a ubuduće da mjesečni iznos rente plaća do 5. u mjesecu za tekući mjesec.

IV. Tuženik je dužan tužiteljici plaćati mjesečnu rentu radi izgubljene zarade u iznosu od 252,17 eura/1.900,00 kn počevši od 1. rujna 2004. s kamatom po stopi od 15% na dospjele a neplaćene iznose, a ubuduće do 5. u mjesecu za tekući mjesec, te joj naknaditi troškove ovog postupka s kamatom od presuđenja do plateža."

2. Dopunskom presudom suda prvog stupnja odbijen je prijedlog tuženika za donošenjem dopunske presude u svezi troškova postupka.

3. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnijela tužiteljica zbog razloga navedenih u članku 353. stavak 1. točka 1-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se presuda preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugog suca pojedinca. Traži trošak sastava žalbe.

4. Protiv dopunske presude žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog razloga navedenih u članku 353. stavak 1. točka 1-3. ZPP-a. Predlaže da se presuda preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak pristojbe na žalbu.

5. Tužiteljica u odgovoru na žalbu tuženika predlaže da se žalba odbije. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

6. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu tužiteljice.

7. Žalba tužiteljice nije osnovana, a žalba tuženika je osnovana.

O žalbi tužiteljice

8. Suprotno žalbenim navodima, razlozi prvostupanjske presude o odlučnim činjenicama su dovoljno jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

9. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se neosnovano ukazuje žalbom, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavak 2. ZPP-a.

10. Prvostupanjski sud je obrazložio iz kojih razloga prihvaća nalaze i mišljenja liječnička vještaka, kao i što je vještačenjem utvrđeno.

11. Žalbeni navodi, da je nalaz vještaka nejasan, nepotpun i u proturječnosti sam sa sobom i izviđenim okolnostima, te da je prvostupanjski sud donošenjem presude na temelju takvog vještačenja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 261. stavak 2. ZPP-a, nisu osnovani.

12. Sud nalaz i mišljenje vještaka ocjenjuje kao svaki drugi dokaz, po općim pravilima o ocjeni dokaza, a time što je nalaz vještaka ocijenio različito od tužiteljice, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 261. stavak 2. ZPP-a, kako se neosnovano ukazuje žalbom.

13. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

14. Prvostupanjski sud je proveo vještačenje po Medicinskom fakultetu u Rijeci i Medicinskom fakultetu u Osijeku, prigovore tužiteljice na pismeni nalaz i mišljenje vještaka dostavio je vještacima, koji su nalaz usmeno obrazložili i odgovorili su na primjedbe i prigovore tužiteljice na njihov nalaz. Obzirom da je prvostupanjski sud utvrdio da u nalazu i mišljenju vještaka nema proturječnosti ili nedostataka, i da su nalazi sukladni, pravilno je odbio prijedlog tužiteljice za provođenjem još jednog medicinskog vještačenja.

15. Stoga se neosnovano iznosi u žalbi da je odbijanjem novog vještačenja činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

16. Predmet spora je zahtjev za naknadu nematerijalne i materijalne štete koja je tužiteljici nastala, po njezinim tvrdnjama, zbog pogreške liječnika tuženika prilikom videotorakoskopskog operativnog zahvata abrazije apikalne parijetalne pleure (dalje: VATS), kojem je bila podvrgnuta kod tuženika 27. srpnja 2004., zbog dijagnosticiranog spontanog pneumotoraksa, prilikom kojeg je došlo do teškog ošećenja brahijalnog živca i arterije subklavije, zbog čega joj je morala biti učinjena hitna torakotomija, a kao posljedica zaostala je plegija (oduzetost) lijeve ruke, i to krivnjom tuženika.

16.1. Daljnja tvrdnja tužiteljice je da je sonda, kojom je vršen operativni zahvat, opasna stvar i da tuženik odgovara za štetu i po načelu objektivne odgovornosti, bez obzira na krivnju.

17. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je 23. srpnja 2004., tužiteljica primljena na Kliniku za plućne bolesti "Jordanovac" Klinika za torakalnu kirurgiju sa dijagnozom pneumothorax (pucanje plućne maramice i nakupljanje zraka u plućima, (odnosno izlazak zraka iz pluća u prsnu šupljinu),

- da je zbog navedene dijagnoze tužiteljica 27. srpnja 2004., podvrgnuta videotoroskopskom operativnom zahvatu (VATS) po liječniku operateru dr. LK

NK,

- da je termobrazija vršena na uobičajen i standariziran način

- da se radi o rutinskoj operaciji koja se kod tuženika izvodi oko 300 puta godišnje, a vrši se na način da se kroz 2-3 otvora na grudnom košu pacijenta uvodi kamera i odgovarajući instrumenti, te se pristupa termoabraziji plućne maramice,

- da je prilikom izvođenja VATSA došlo do krvarenja iz arterije subklavije koja je prekrivena plućnom maramicom i nije vidljiva ili je slabije vidljiva kirurgu operatoru prilikom izvođenja VATSA,

- da se zbog obilnog krvarenja pristupilo torakotomiji i saniranju arterije subklavije,

- da iz suglasnih nalaza i mišljenja Medicinskog fakulteta u Rijeci, po dr. EK i Medicinskog fakulteta u Osijeku po dr. Grguru Dulić, dr. TK i dr. SK, proizlazi da tijekom liječenja osnovne bolesti i komplikacija nastalih pri liječenju osnovne bolesti nije došlo do stručne pogreške, kako u stručnom pristupu, tako i u vremenskoj dinamici obavljanja medicinskih postupaka, da je kod tužiteljice prilikom izvođenja operativnog zahvata došlo do komplikacija koje se ne mogu pripisati nemaru ili propustu liječnika, operativni zahvat je izveden profesionalno i u skladu s pravilima struke, da su komplikacije koje su nastupile rijetke, ali moguće i mogu se pripisati anatomskoj varijaciji živaca i arterije koji su bili u neposrednoj blizini apikalne pleure na kojoj se vršila termobrazija, odnosno atipičnom položaju arterije,

- da su živci i arterija subklavija oštećeni izvorom topline, prilikom termoabrazije, odnosno da do oštećenja živaca i arterije subklavije, ni u kojem slučaju nije moglo doći prilikom izvođenja torakotomije, jer bi živci bili presječeni ili nagnječeni, dok su u konkretnom slučaju bili oštećeni izvorom topline,

- da anatomske varijacije nisu vidljive putem kamere koja se uvodi u tijelo u otvor u prsištu,

- da do oštećenja arterije subklavije može doći na više načina, i to u biti preko sonde, jer ukoliko ta arterija nije na mjestu gdje bi trebala biti, a sam zahvat se vrši paljenjem, na taj način se može oštetiti navedena arterija,

- da je operativni zahvat izveden elektroskalpelom proizvođača Martin tip ME 400,

- da iz Zapisnika Inspekta d.o.o. Zagreb od 15. lipnja 2004. proizlazi da se bakrena sonda koristi kao priručno sredstvo pridodanu elektroskalpelu, kao i da elektroskalpel ispunjava sve propisane uvjete zaštite na radu i zaštiti od požara prema Pravilniku o zaštiti na radu pri korištenju električne energije ("Narodne novine" broj 9/87) i Pravilniku o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ("Sl. list" broj 53/88),

- da iz nalaza vještaka dr. Ratka Magjarević proizlazi da materijal od kojeg je izrađena sonda za elektroskalpel kojim je izvršen operativni zahvat nije od nikakvog utjecaja na zdravstveno stanje tužiteljice, jer sonda samo provodi temperaturu iz stroja, što je i njena osnovna namjena, i nema razlike u toplinskoj vodljivosti između bakra i čelika, koja bi mogla uzrokovati različito djelovanje na tkivo, a iz nalaza dr. EK, da se korištenje sonde nikako ne može povezati sa zdravstvenim stanjem tužiteljice, već je kod tužiteljice došlo do komplikacije,

18. Temeljem navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer zaključuje da ne postoji odgovornost tuženika prema članku 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 94/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO), za naknadu štete tužiteljici, obzirom da tijekom liječenja osnovne bolesti i komplikacija nastalih pri liječenju osnovne bolesti nije došlo do liječničke pogreške, kako u stručnom pristupu, tako i u vremenskoj dinamici obavljanja medicinskih postupaka, kao i da sonda, bez obzira na materijal od kojeg je izrađena (bakar, koji je skuplji, ili nehrđajući čelik), ne može nanijeti štetu kod liječenja, jer ona samo prenosi struju i nema razlike u toplinskoj vodljivosti između bakra i čelika, koja bi mogla uzrokovati različito djelovanje na tkivo.

19. Tužiteljica iznosi u žalbi da prije operativnog zahvata nije bila valjano informirana o rizicima, da nije dala valjano informirani pristanak na operaciju, već opći pristanak iz kojeg nije vidljivo da su joj predočeni bio kakvi rizici operacije, te smatra da je samo izostanak valjanog pristanka dovoljan razlog za odštetnu odgovornost tuženika. Dalje navodi da tuženik odgovara po principu objektivne odgovornosti, jer je sonda, kojom je izvršen operativni zahvat, opasna stvar, obzirom da po svojoj namjeni, osobinama i načinu uporabe predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za osobu, a da tuženica nije dokazala na koji način se sonda koristila prilikom operativnog zahvata niti da li je bila ispravna.

19.1. Nadalje, osporava nalaz liječnika vještaka Medicinskog fakulteta u Osijeku, iz kojeg proizlazi da se kod tužiteljice radilo o anatomskoj varijaciji arterije ili živca u sklopu pleksus brahijalisa, jer to ne proizlazi iz medicinske dokumentacije tužiteljice, a nije životno ni logično da operater u medicinskoj dokumentaciji ne navede takav atipični položaj, a iz objavljenih članaka proizlazi da te varijacije nisu tako česte kako vještaci navode (87,5% ispitanih pokazuje uobičajeno podrijetlo), a osporava iskaze vještaka da se radilo o komplikaciji, te navodi, da iz iskaza dr. Dulić proizlazi da oštećenja nastala kod tužiteljice prelaze uobičajene rizike.

20. Suprotno tim žalbenim navodima iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je tužiteljica, saslušana kao stranka, sama iskazala da joj je u petak, **.**.2004., dr. NK objasnio operativni postupak, a da joj je sestra prije operacije donijela pisanu suglasnost za operaciju, koju je ona potpisala; da je dr. LK, saslušan kao svjedok na ročištima 16. listopada 2007. i 27. svibnja 2009., iskazao da je tužiteljici i njezinom ocu vrlo detaljno obrazložio i iznio tijek operativnog zahvata, kao i da tužiteljica nije imala primjedbi na iskaz svjedoka dr. MK, pa su žalbeni razlozi, da nije bila informirana o rizicima operacije, suprotni provedenim dokazima i ničim dokazani.

21. Iz suglasnih nalaza liječnika vještaka pri Medicinskom fakultetu u Rijeci, i Medicinskom fakultetu u Osijeku, proizlazi da su kod tužiteljice prilikom izvođenja operativnog zahvata VATS nastupile komplikacije, koje su rijetke, ali moguće, da nije bilo liječničke pogreške prilikom izvođenja kirurških zahvata, da je nad tužiteljicom izvršen standardni medicinski zahvat u skladu sa suvremenom medicinskom strukom, koji se kod tuženika izvodi godinama i u velikom broju, kao i da se korištenje sonde ne može povezati sa zdravstvenim stanjem tužiteljice.

22. Iz iskaza vještaka dr. Grgur Dulić, na koji se tužiteljica poziva u žalbi, proizlazi da se radilo o komplikaciji prilikom izvođenja VATSA, i da se nije radilo o greški liječnika operatera, pa su neosnovani žalbeni navodi, da iz iskaza vještaka dr. Dulić proizlazi, da oštećenja nastala kod tužiteljice prelaze uobičajene rizike.

23. Suprotno žalbenim navodima, sonda, koja se nalazila na elektroskalpelu, kojim je obavljen VATS, po ocjeni ovog suda ne može se izdvojiti kao opasna stvar od cjelokupnog konkretnog medicinskog zahvata. Kada se radi o standardnom medicinskom zahvatu, kakva je bila operacija tužiteljice, koji je obavljen u skladu s medicinskom strukom, neovisno o tome kojim sredstvima je zahvat izvršen, za eventualne štetne posljedice takvog zahvata bolnica odgovara po načelu pretpostavljene krivnje. To znači da bi tuženik odgovarao za štetu, da je prilikom operacije tužiteljice bio učinjen propust ili da je operacija bila poduzeta i provedena protivno opće prihvaćenim pravilima za tu vrstu medicinskog liječenja. Kako je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da je operativni zahvat nad tužiteljicom izvršen u skladu s pravilima struke, i da pri tom nije bilo nikakvih propusta u postupanju liječnika tuženika, prvostupanjski sud je pravilo primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev, zaključujući da tuženik nije odgovoran za štetni događaj, prema članku 1063. ZOO.

24. Stoga je žalba tužiteljice odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena, sukladno članku 368. stavak 1. ZPP-a.

O žalbi tuženika

25. Dopunskom presudom prvostupanjski sud je odbio prijedlog tuženika za donošenje dopunske presude u vezi troškova postupka jer punomoćnik tuženika nije određeno postavio zahtjev za naknadu troškova postupka na ročištu na kojem je zaključen postupak, pa sud nije niti mogao propustiti odlučiti o zahtjevu tuženika za naknadu parničnog troška.

26. Tuženik u žalbi ističe da su u prvostupanjskom postupku počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a i članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 164. ZPP-a, obzirom da je na ročištu 4. srpnja 2013. punomoćnik tuženika zatražio trošak prema troškovniku koji je dostavio u spis, čime je postupio sukladno odredbi članka 164. stavak 3. ZPP-a, kojom zakonskom odredbom je propisano da stranka može postaviti određeni zahtjev za naknadu parničnog troška bilo kada tijekom glavne rasprave, prije nego li je ona zaključena.

27. Pregledom prvostupanjskog spisa utvrđeno je da je tuženik na ročištu 4. srpnja 2013., postavio zahtjev za naknadu parničnog troška, prema troškovniku koji je predao u spis, pa su osnovani žalbeni navodi da je tuženik zahtjev za naknadu parničnog troška postavio sukladno odredbi članka 164. stavak 3. ZPP-a, prije nego je zaključeno raspravljanje koje prethodi odlučivanju o troškovima postupka.

28. Stoga je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog tuženika za donošenjem dopunske presude u vezi troškova postupka tuženika (pri čemu je prvostupanjski sud pogrešno taj prijedlog tuženika odbio dopunskom presudom, umjesto pravilno rješenjem).

29. Prema vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku, i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15,37/22 i 138/23, dalje: OT), tuženiku u prvostupanjskom postupku pripada trošak vještačenja u iznosu od 796,34 EUR (6.000,00 kn), sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 322,52 EUR (2.430,00 kn), trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 941,00 EUR (7.090,00 kn), (tbr. 8.t.1. OT), i obrazloženog podneska od 20. studenog 2009., u iznosu od 941,00 EUR (7.090,00 kn), (tbr. 8.t.1. OT), trošak zastupanja punomoćnika na ročištima 16. listopada 2007., 30. lipnja 2008., 27. svibnja 2009. i 24. svibnja 2010., za svako u iznosu od 941,00 EUR (7.090,00 kn), (tbr. 9.t.1. OT), i trošak pristupa na ročište 10. veljače 2010. u iznosu od 470,50 EUR (3.545.00 kn) (tbr. 9.t.2. OT), ukupno trošak u iznosu od 7.235,39 EUR (54.515,05 kn).

30. Kako tuženiku u prvostupanjskom postupku pripadaju troškovi postupka u iznosu od 7.235,39 EUR (54.515,05 kn), žalba tuženika je prihvaćena, i dopunska presuda preinačena sukladno članku 380. točka 3. ZPP-a, te je tužiteljici naloženo da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 7.235,39 EUR (54.515,05 kn).

31. Tuženik je uspio sa žalbom, međutim ničim nije dokazao da je platio trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 2.000,00 EUR, pa je odbijen sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe.

32. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe, jer s istom nije uspjela i troška odgovora na žalbu, jer ta radnja nije bila potrebna, sukladno članku 164. sukladno članku 166. stavak 1., u vezi sa člankom 154. stavak 1. ZPP-a.

33. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 1. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

mr. sc. Zlatko Pirc