Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1612/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NR, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], vlasnik obrta [obrt] trgovina, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Davoru Ukaloviću, odvjetniku u Zadru. protiv 1. tuženice MR, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika AR, OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika OR, OIB [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], zastupani po punomoćniku Krešimiru Zoriću, odvjetniku u Zadru, radi prestanka uznemiravanja i odluke o privremenoj mjeri, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-3014/2019-35 od 13. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 1. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-3014/2019-35 od 13. siječnja 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje sadržano u istoj prvostupanjskoj presudi kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za određivanje privremene.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„ I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

Nalaže se tuženicima ad/1 MR, [adresa], ad/2 AR, [adresa], te ad/3 OR, [adresa], da u roku 15 dana, uklone sa nekretnine tužitelja NR, vlasnika obrta [obrt] trgovina sa sjedištem na adresi [adresa], MBO: [matični broj osiguranika], broj obrtnice: [broj obrtnice], OIB: [osobni identifikacijski broj], označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak površine 40600 m2 te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak površine 39977 m2 a koji realni dio navedenih nekretnina je označen na skici sudskog očevida od dana 21. listopada 2020. godine točkama A-B-C-D-A, neregistrirana i registrirana vozila označena na skici sudskog očevida žutom bojom te likom i točkama 1-2-3-4-1, površine 5 m2, Fiat punto crvene boje, drvene palete, stvari i sl., kao i da u roku od 15 dana sa nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dio nekretnine označene na skici sudskog očevida točkama 30-31-32-33-30, koji dio nekretnine služi kao pristupni put sa nekretnina tužitelja do glavne prometnice, ukloni sva registrirana i neregistrirana vozila označena žutom bojom te likom i točkama 5-6-7-8- 5, površine 5 m2, automobil Opel Tigra, te isto tako da sa dijela nekretnine 1106 k. o. [katastarska općina] i to djela označenog na skici sudskog očevida točkama 32-33-34-35-36-37- 38-39-40-41-42-43-44-32, koji dio nekretnine predstavlja kolni prilaz makadam, odnosno služi kao pristupni put sa nekretnina tužitelja do glavne prometnice, uklone sva registrirana i neregistrirana vozila označena crvenom bojom likom i točkama 13- 14-15-16-13, površine 5 m2, i to automobil Peugeot i automobil Fiat punta crvene boje označen likom i točkama 9-10-11-12-9, površine 5 m2, drvene palete, stvari i sl., te da uklanjanjem predmetnih stvari uspostave prijašnje stanje, a zatim i da prestanu uznemiravati tužitelja, kako na prednje opisani način, tako i na bilo koji drugi način, u ostvarivanju njegovog prava vlasništva nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak površine 40600 m2, te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak površine 39977 m2, a koji realni dio navedenih nekretnina je označen na skici sudskog očevida od dana 21. listopada 2020. godine točkama A-B-C-D-A, osobito na putu koji je na skici sudskog očevida označen točkama 37-38-45-46-47-48-49-50-51-52-53-54-55 te im se nalaže da se suzdrže od prednje navedenih ili sličnih radnji bespravnog uznemiravanja ovlasti tužitelja, pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna, svakom, kao i daljnjih, kako novčanih, tako i zatvorskih kazni, za svaki budući ponovljeni čin uznemiravanja, sve pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju da tuženicima ad/1 do ad/3 naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 4.479,39 eur/33.750,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja-13. siječnja 2023. godine pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Rješenjem sadržanim u istoj prvostupanjskoj presudi odbijen kao neosnovan prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere koji glasi:

„I. Na osnovu objektivnih okolnosti u kojima može doći do povrede prava vlasništva i nanošenja nenadoknadive štete predlagatelju NR, vlasniku obrta [obrt], postavljanjem, kako registriranih, tako i neregistriranih vozila, drvenih paleta, raznih stvari i sl., na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak površine 40600 m2 te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak površine 39977 m2 a koji realni dio navedenih nekretnina je u vlasništvu ovdje predlagatelja, označen na skici sudskog očevida od dana 21. listopada 2020. godine točkama A-B-C-D-A, kao i sa dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dio nekretnine označene na skici sudskog očevida točkama 30-31-32- 33-30, i dijela nekretnine 1106 k. o. [katastarska općina] koji dio nekretnine je označen na skici sudskog očevida točkama 32-33-34-35-36-37-38-39-40-41-42-43-44-32, a koji dijelovi nekretnina služe kao pristupni put sa nekretnina tužitelja do glavne prometnice, tuženima a ovdje protivnicima osiguranja ad/1 MR, ad/2 AR i ad/3 OR zabranjuje se bilo kakvo raspolaganje prednje označenim česticama zemljišta, kao i bilo kakvo postavljanje, kako registriranih, tako i neregistriranih vozila, drvenih paleta, raznih stvari i sl., označenih na skici sudskog očevida od 21. listopada 2021. godine, izrađenoj od strane Geo Lesi j.d.o.o., stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, a koja skica je sastavni dio ovog rješenja.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, provesti zabilježbu ove mjere u zemljišnoj knjizi.

III. Ova mjera određuje se za vrijeme dok traje ovaj spor."

2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja žalbe je podnio tužitelj iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se preinače u skladu s navodima žalbi, ili ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe protiv presude.

3. Žalbe su neosnovane.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao predmnijevanog vlasnika upravljen prema tuženicima za prestankom uznemiravanja uklanjanjem vozila i stvari s dijela čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje i postupak koji im je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje tužitelj. Pobijana presuda i rješenje sadrže jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i mogu se ispitati, te nije ostvaren ovaj žalbeni razlog.

6. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7. Odlučujući o tužbenom zahtjevu prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:

- da tužitelj tvrdi da je realni dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koja je na skici sudskog očevida označena točkama A-B-C-D-A stekao nasljeđivanjem od svoga oca N, a njegov otac nasljeđivanjem iza svoga oca M i diobom s bratom A, koji koristi za smještaj vozila i kamiona koji mu služe u obavljanju djelatnosti njegova obrta [obrt], no da mu tuženici onemogućuju nesmetani promet vozilima postavljanjem raznih vozila i drugih stvari i pristup javnom putu;

- da su čest. zem. [katastarska čestica] površine 40.600 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 39.977 m2, sve k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisni kao suvlasništvo JR pok. O, ŠR, ud. pok. J i ĐR, pok. J, koje osobe su odavno umrle;

- da tužitelj i njegovi preci nisu u zemljišnim knjigama upisano kao vlasnici predmetnih nekretnina;

- da u katastru u Zadru tužitelj nije upisan kao posjednik predmetnih nekretnina;

- da tužitelj nije dostavio niti jedno rješenje o nasljeđivanju iza svojih predaka (oca, djeda ili pradjeda), niti neki drugi materijalni dokaz kojim bi dokazao da je izvršena dioba spornih nekretnina između njegovih prednika;

- da tužitelj nikada nije ogradio sporni realni dio nekretnine za koji tvrdi da ga koristi, niti ga je uredio i time manifestirao svoj posjed;

- da iz iskaza saslušanih svjedoka nije bilo moguće utvrditi je li tužitelj predmnijevani vlasnik predmetnih nekretnina.

8. Ocijenivši da u konkretnom slučaju nije ispunjena zakonska pretpostavka za zaštitu od uznemiravanja iz čl. 167. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), jer tužitelj u postupku nije dokazao da je predmnijevani vlasnik realnog točno određenog dijela spornih nekretnina koje su na skici lica mjesta označene slovima A-B-C-D-A, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. Odbijen je i prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere, jer niti pretpostavku vjerojatnosti postojanja svoje tražbine iz čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) tužitelj u postupku nije dokazao.

9. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava kao pravilna prihvaća i ovaj sud.

10. Tužitelj žalbom osporava pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude navodeći da tužbom ne traži utvrđenje prava vlasništva, već zaštitu od uznemiravanja na predmetnom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koje koristi i u čijem je posjedu više od 30 godina, dok tuženici ne polažu i nemaju nikakvih vlasničkih prava na spornom dijelu nekretnina, niti bilo kakvo jače pravo od njega.

11. Na žalbene navode tužitelja valja odgovoriti da je nesporno da je tužitelj podnio tužbu radi zaštite od uznemiravanja iz čl. 167. ZV.

12. Prema odredbi čl. 167. ZV ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (st. 1.). Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. tog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (st. 2.). Pravo na zaštitu poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svojeg stjecanja posjeda stvari (predmnijevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnijevanog vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnijevanog vlasnika (st. 4.).

13. Iz navedene zakonske odredbe koja uređuje vlasničku tužbu–actio negatoria proizlazi da navedenu tužbu podiže vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik – posjednik, protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo ili kvalificirani posjed (pravni temelj i istiniti način svog stjecanja), dakle svoje pretpostavljeno vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje, pačanje, propuštanje neke dužne radnje, a koji su doveli do neosnovanog uznemiravanja.

14. Prema odredbi čl. 166. ZV onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svog stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju (st. 1.).

15. Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza pravilno utvrdio da tužitelj u postupku nije dokazao pravni temelj i istinit način stjecanja vlasništva na spornom realnom dijelu nekretnina na kojima traži prestanka uznemiravanja, jer iako je u činjeničnim navodima tužbe i tijekom postupka tvrdio da je vlasništvo i pravo posjeda realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenog na skici sudskog očevida slovima A-B-C-D-A, stekao nasljeđivanjem iza upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika i prilikom diobe s ostalim sunasljednicima, u prilog tih tvrdnji nije dostavio niti rješenje o nasljeđivanju, niti sporazum o diobi.

16. Obzirom da iz stanja zemljišne knjige proizlazi da su predmetne nekretnine upisane kao suvlasništvo većeg broja osoba koje su odavno umrle i da iza njih ima veći broj nasljednika koji se nisu međusobno podijelili, te su tuženici već nakon završetka Domovinskog rata osporili tužitelju poštenje posjeda u trenutku kada je započeo čišćenje nekretnina i u tome ga spriječili, a to su činili više puta kasnije, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da u korist tužitelja ne djeluje predmnijeva vlasništva spornog realnog dijela nekretnina.

17. Vezano za tvrdnje žalitelja da upravo iz iskaza svjedoka GR i FR proizlazi da tužitelj koristi predmetnu nekretninu od Domovinskog rata, valja odgovoriti da je prvostupanjski iskaz svjedoka GR ocijenio kontradiktornim iz razloga jer je prvo tvrdio da tužitelj od Domovinskog rata koristi sporni realni dio nekretnina, a zatim da sporne nekretnine nisu podijeljene između nasljednika, dok je svjedok FR iskazivao samo na temelju posrednih saznanja, odnosno po pričanju drugih.

18. Kako dakle tužitelj nije dokazao da je predmnijevali vlasnik spornog realnog dijela nekretnina, to nema pravo na zaštitu od uznemiravanja u smislu odredbe čl. 167. ZV, te je njegov tužbeni zahtjev prava odbijen kao neosnovan.

19. Rješenjem sadržanim u prvostupanjskoj presudi uz valjane je razloge odbijen prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere, jer nije dokazao vjerojatnost postojanja svoje tražbine u smislu odredbe čl. 346. OZ, te toj odluci tužitelj žalbom neutemeljeno prigovara.

20. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane u smislu odredbe čl. 346. OZ su da je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i učiniti vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili da je ta mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

21. Dakle, na predlagatelju osiguranja je teret dokazivanja vjerojatnosti kako postojanja nenovčane tražbine (objektivna pretpostavka) tako i postojanje opasnosti da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (subjektivna pretpostavka).

22. U navedenom slučaju tužitelj svoju nenovčanu tražbinu definira činjenicom da je predmnijevani vlasnik nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da mu tuženici onemogućuju nesmetani promet vozilima i kamionima koje koristi u obavljanju svoje poslovne djelatnosti. Obzirom da tužitelj nije učinio vjerojatnim svoju nenovčanu tražbinu, niti opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili da je ta mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere u smislu odredbe čl. 346. OZ, pa je prijedlog za određivanje privremene mjere pravilno odbijen kao neosnovan.

23. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbi čl. 368. st. 1. i 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbe tužitelja kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu i rješenje.

U Zagrebu, 1. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš