Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

Poslovni broj: 23. Pp -1713/2021-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji ovog Suda Marini Belak uz sudjelovanje Jose Mijalić kao višeg sudskog savjetnika-specijaliste i zapisničarke Radmile Menđušić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene LN zbog prekršaja iz članka 13..,Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj:

41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., u daljnjem tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira) i drugookrivljene UN zbog prekršaja iz članka 13.,Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira po optužnom prijedlogu PU Šibensko-kninske, Postaja Pomorske policije Šibenik Urbroj: 511-13-12/05-5-11- 1/2021, od 12.srpnja 2021.,

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljena PN rođena **.**.1962., u [adresa], Republika Bosna i Hercegovina, kći majke L.U, osobna iskaznica Republike Bosne i Hercegovine broj 4E1201ET6, sa prebivalištem u mjestu [adresa], ul.P, državljanka Republike Bosne i Hercegovine, medicinska sestra, zaposlena u Kliničkom centru Sarajevo, živi u izvanbračnoj zajednici, majka troje djece, srednje imovne prilike, prekršajno neosuđivana,

Drugookrivljena UN OIB: [osobni identifikacijski broj] kći R i pok.majke G , rođena **.**.1963. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], LNJ, državljanka Republike Italije, inženjer arhitekture, nezaposlena, udovica, majka dvoje djece, loše imovne prilike, prekršajno neosuđivana

k r i v e  s u

I.1) Prvookrivljena PN

-što je 11.srpnja 2021., u 19:55 sati, u Zlarinu, ul.[adresa], u neograđenom dvorištu dostupnom pogledu s ulice, narušavala javni red i mir svađom i međusobnim naguravanjem s drugookrivljenom UN, na način što je tijelom spriječila prolazak drugookrivljene iz zajedničkog stubišta kuće na adresi ul.[adresa], pri čemu potom između okrivljenica dolazi do naguravanja i svađe te prvookrivljena pokušava drugookrivljenoj oduzeti mobitel sa namjerom brisanja fotografija svojih malodobnih unuka od 8 i 11 godina, koje je drugookrivljena prethodno bez dopuštenja fotografirala i pri sukobu i naguravanju prvookrivljena je zadobila ozljede-ugriz na desnoj šaci i ogrebotinu lijevog koljena, a što je sve bilo dostupno pogledu javnosti sa [adresa] i okolnih kuća,

dakle što je na javnom mjestu svađom i na drugi način remetila javni red i mir

I.2) Drugookrivljena UN

-što je 11.srpnja 2021., u 19:55 sati, u Zlarinu, ul.[adresa], u neograđenom dvorištu dostupnom pogledu s ulice, narušavala javni red i mir svađom, vikom i međusobnim naguravanjem s prvookrivljenom , na način nakon što je prvookrivljena tijelom spriječila prolazak drugookrivljene iz zajedničkog stubišta kuće na adresi ul.[adresa], pri čemu potom između okrivljenica dolazi do naguravanja, svađe i vike, prvookrivljena je pokušala drugookrivljenoj oduzeti mobitel sa namjerom brisanja fotografija svojih malodobnih unuka od 8 i 11 godina, koje je drugookrivljena prethodno bez dopuštenja fotografirala te je drugookrivljena pri tom naguravanju prvookrivljenu ugrizla za ruku te na istu vikala "Ovo je moje vlasništvo! Što vi radite ovdje, ja sam vlasnik ove kuće!" i pri sukobu i naguravanju drugookrivljena je zadobila ozljedu uvrtanja nokta srednjeg prsta desne ruke a što je sve bilo dostupno pogledu javnosti sa [adresa] i okolnih kuća,

dakle što je na javnom mjestu vikom, svađom i na drugi način remetila javni red i mir

II. Čime su okrivljenice počinile prekršaj iz članka 13., Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

pa se prvookrivljenoj na temelju članka 13. istog Zakona a primjenom članka 37.stavka 3.,Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj:157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22, u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon),

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 90,00 (devedeset) EUR-a

Vrijeme za koje je prvookrivljena uhićena po djelatnicima policije uračunava se u izrečenu novčanu kaznu kao 39,82 (trideset devet eura i osamdeset dva centa) Eur- a pa na ime preostalog iznosa novčane kazne prvookrivljena ima platit iznos od 50,18 ( pedeset eura i osamnaest centi) EUR-a .

III. Prvookrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude u korist računa broj 1001005-1863000160.

IV. Ukoliko prvookrivljena u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini uplaćena članak 152.stavak 3. Prekršajnog zakona.

V. Prvookrivljena se o s l o b a đ a plaćanja troškova prekršajnog postupka (članak 139.stavak 6. Prekršajnog zakona).

dok se drugookrivljenoj na temelju članka 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a primjenom članka 37.stavka 3.,Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 90,00 ( devedeset) EUR-a

Vrijeme za koje je prvookrivljena uhićena po djelatnicima policije uračunava se u izrečenu novčanu kaznu kao 39,82 (trideset devet eura i osamdeset dva centa) Eur- a pa na ime preostalog iznosa novčane kazne prvookrivljena ima platit iznos od 50,18 ( pedeset eura i osamnaest centi) EUR-a .

III. Drugookrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude u korist računa broj 1001005-1863000160.

IV. Ukoliko drugookrivljena u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini uplaćena članak 152.stavak 3. Prekršajnog zakona.

V. Drugoookrivljena se o s l o b a đ a plaćanja troškova prekršajnog postupka (članak 139.stavak 6. Prekršajnog zakona).

Obrazloženje

1.PU Šibensko-kninska, Postaja Pomorske policije Šibenik Urbroj: 511-13-12/05- 5-11-1/2021, od 12.srpnja 2021.,podnijela je optužni prijedlog protiv prvookrivljenie i drugookrivljene zbog prekršaja opisanog u izreci presude.

2.Okrivljenice su na okolnosti optužnog prijedloga ispitane u žurnom postupku.

3. Prvookrivljena PN na Zapisnik o ispitivanju je izjavila da je kritične prigode u [adresa] u kući koja je nasuprot plaže u neograđenom dvorištu došlo do naguravanja između nje i drugookrivljene jer je ona drugookrivljenoj tijelom spriječila prolazak iz zajedničkog stubišta na adresi [adresa]. Naime, dan prije, da je doputovala na [adresa] jer su već tu bili njezin sin i snaha te je vidjela da su isti vidno uznemireni. Spominjali su neku ženu koja je stalno nešto slikala oko kuće i govorila „što ćete vi ovdje, ovo je moje“. Kritične prigode je vidjela drugookrivljenu a koja je prethodno slikala njezine malodobne unuke od 8 i 11 godina bez prethodnog odobrenja i u jednom trenutku drugookrivljena se pojavila u dvorištu. Tada da je ona reagirala i pitala je zašto slika djecu. Na to da drugookrivljena nije ništa odgovorila već je vikala „ovo je moje vlasništvo, što vi radite ovdje, ja sam vlasnik ove kuće i imam pravo!“. Na to da joj rekla da ne smije slikati djecu, najprije zamolila, a kad ista nije odgovorila na zamolbu onda da joj je pokušala oduzeti mobitel s namjerom brisanja fotografija, tada ju je drugookrivljena ugrizla za ruku i odgurnula a ona da je pala.

Na poseban upit suda navodi da drugookrivljenoj nije uputila riječi „luđakinjo“, ali je drugookrivljena stalno vikala „ovo je moje vlasništvo“. U tom naguravanju da je zadobila ugriz na desnoj šaci i ogrebotinu lijevog koljena.

4.Drugookrivljena UN na Zapisnik o ispitivanju je izjavila da kritične prigode zbog odluke suda da ona kao vlasnik dozvoli stanje da ovlaštena osoba suda uđe u prostor i utvrdi curenje vode doputovala iz Italije u [adresa] i vršila fotografiranje a već prethodno da je imala problema, odnosno 10.srpnja2021., sa jednom muškom i ženskom osobom koji su boravili u prizemlju kuće koje je vlasništvo sestre njezinog pokojnog supruga i koji su joj se obratili zašto se tu nalazi i zašto slikam a isti su nastupili agresivno. Sutra dan 11.srpnja 2021. da je bila na [adresa] i ponovo slikala prostor ispred kuće i oko kuće te tom prilikom slikala i dvoje malodobne djece isključivo za potrebe dokazivanja u sudskom postupku. Ušla je u glavni ulaz da provjeri brojilo, otišla na prvi kat vidjeti stanje, vratila se dolje, izašla vani a na vratima da su je dočekale dvije ženske osobe koje su agresivno krenule, jedna od njih je prvookrivljena dok je druga bila mlađa osoba. Prišle su joj, raširile su ruke, stisnule uz zid. Ona da je tada pokušala proći, ali one nisu dale sve dok ne izbriše slike i da im mobitel, koji nije htjela dati, te im rekla da ako smatraju da je nešto protuzakonito da pozovu policiju. Prvookrivljena da je stalno govorila povišenim tonom „ja ću ti ga uzeti“ i kad je vidjela da neće dati mobitel ista ju je počela čupati. Sve se to događalo na podestu ispred kuće koje je privatno vlasništvo, vani je to trajalo dvije minute. Kad je prvookrivljena potezala njoj iz ruke mobitel, ozlijedila joj je nokat, nokat se okrenuo i ona tada je prvookrivljenu ugrizla za desnu šaku i pokušala pobjeći, što je u jednom trenutku i uspjela, željela je ući u kući, za njom je potrčala i prvookrivljena a kako su bile jedna do druge ista da ju je sustigla i stavila nogu da ne može zatvoriti vrata, a ona da je gurala vrata da ih zatvori, a prvookrivljena ih je gurala u suprotnom pravcu, tada da je nazvala policiju.

Na poseban upit suda izjavljuje da joj prvookrivljena nije rekla „luđakinjo“, ali je točno da je ona vikala „ovo je moje vlasništvo, što vi radite ovdje, ja sam vlasnik ove kuće“.

5. Provedeni su dokazi pregledom i čitanjem izvješća o uhićenju, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, naredbe o određivanju mjere opreza i Potvrde Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo i probaciju, Odjela prekršajnih evidencija za prvookrivljenu i drugookrivljenu.

6. Pregledom potvrde Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo i probaciju, Odjela prekršajnih evidencija za prvookrivljenu i drugookrivljenu razvidno je da nisu prekršajno osuđivane.

7. Dio činjeničnog opisa koji se prvookrivljenici stavlja na teret da je kritične zgode drugookrivljenoj izgovorila "Ludačo" ispušten je iz izreke ove presude. Naime to izričito u svojoj obrani /da joj kritične prigode prvookrivljena nije izgovorila riječi:"Ludačo"/, navodi drugookrivljena pa je Sud izmijenio činjenični opis u odnosu na prvookrivljenu na manje, ne dirajući u biće i vrstu djela, smatrajući da su ostale činjenice koje su nesporno utvrđene, dovoljne da bude ispunjeno zakonsko biće prekršaja koji se prvookrivljenoj stavlja na teret, a imajući u vidu načelo ekonomičnosti postupka.

7.1. Prvookrivljena i drugookrivljena se terete da bi počinile prekršaj iz članka 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira .

8.Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da će se kazniti za prekršaj tko na javnom mjestu tučom, vikom , svađom ili na drugi način remeti javni red i mir, a okrivljenicama se stavlja na teret da su svađom, vikom i naguravanjem remetile javni red i mir u [adresa], ul.[adresa], u neograđenom dvorištu a sve je bilo dostupno pogledu javnosti sa [adresa] i okolnih kuća.

9.Razmatrajući prekršajnu odgovornost okrivljenica za djelo koje im se stavlja na teret, proizlazi da su prekršaj iz članka 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, počinili u [adresa], ul.[adresa], u neograđenom dvorištu.

10.Dakle, prema optužbi mjesto počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je mjesto koje po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba tog Zakona spada u kategoriju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku ili čujnosti s neograničenog javnog mjesta) može imati takav značaj.

11.Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

12.Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

13.Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.

14.Kako je to vidljivo iz optužnog prijedloga okrivljenicama se stavlja na teret da bi predmetne prigode u [adresa], ul.[adresa], u neograđenom dvorištu, narušavale javni red i mir vikom i svađom te naguravanjem, za koji je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinili na fiktivnom javnom mjestu (dvorište kuće), i opisano da je njihova radnja (vika i svađa te naguravanje) bila vidljiva na neograničenom javnom mjestu.

14.1.Opisano mjesto počinjenja prekršaja iz optužnog prijedloga kao zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati. Uvjeti i okolnosti koje su postojali u vrijeme izvršenje radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja čujnosti ili vidiku s neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanje posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13.Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji je vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir- zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022.

15.Iz navedenih razloga djelo za koje se okrivljenice terete a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu je prekršaj, odnosno predmetno djelo je izvršeno na javnom mjestu (fiktivno javno mjesto), dostupno vidiku ili čujnosti s javnog mjesta, a posljedica je nastupila na javnom mjestu, dakle mjesto na kojem je su okrivljenice počinile prekršaj je fiktivno javno mjesto, na kojem su narušavale mir i spokojstvo građana.

16. Na temelju rezultata ovako provedenog prekršajnog postupka, analizirajući obranu okrivljenica , ovaj sud je utvrdio da su se u ponašanju okrivljenica ostvarila sva obilježja prekršaja iz članka 13.,Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

16.1.Sud je mišljenja da su okrivljenice svojim ponašanjem, kako je to vidljivo iz optužnog akta a tako i iz same obrane okrivljenica počinile na fiktivnom javnom mjestu (neograđeno dvorište kuće), prekršaj koji im se stavlja na teret a njihovo ponašanje (vika, svađa i naguravanje ) bila vidljiva na neograničenom javnom mjestu.

16.2.Sud nema dvojbe u pogledu odlučnih činjenica i postojanja krivnje okrivljenica. Prekršaj iz članka13.Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj počinitelj koji se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, te u ovom slučaju okrivljenice su remetile javni red i mir vikom, svađom i naguravanjem te se u ovom slučaju radnja okrivljenica reflektirala na neograničeno otvorenom javnom mjestu.

16.3.Same okrivljenice ne negiraju da su kritične prigode u [adresa], ul.[adresa], u neograđenom dvorištu dostupnom pogledu s ulice, narušavale javni red i mir svađom, vikom i međusobnim naguravanjem

17.U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990 i 29/1994), koji je za prekršaj iz članka 13.tog Zakona propisivao novčanu kaznu u iznosu od 50 do 250 DEM ili kazna zatvora do 30 dana.

17.1.Stupanjem na snagu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 114/2022), od 1.siječnja 2023., uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj bila je propisana novčana kazna za prekršaj iz članka 13.tog Zakona u iznosu od 20,00 do 100,00 Eura ili kazna zatvora do 30 dana.

17.2.Stupanjem na snagu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 47/2023), od 11.svibnja 2023.,sada je propisana novčana kazna za prekršaj iz članka 13.tog Zakona u iznosu od 300,00 do 2.000,00 Eura ili kazna zatvora do 30 dana.

17.3. Prema odredbi članka 3.stavka 1 i 2., Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmjeni , obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

17.4..Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 11.srpnja 2021.,kada je bio na snazi "stari" Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990 i 29/1994), a uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, donesen Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 114/2022), te budući da je 11.svibnja 2023., stupio na snagu "novi" Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, („Narodne novine“ broj: 47/2023), koji u odnosu na predmetni prekršaj nije blaži za okrivljenika, sud je na temelju članka 3.stavka 1 i 2., Prekršajnog zakona, prema počinitelju primijenio blaži zakon- Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 114/2022).

18. Prigodom izricanja kazne uzeta je u obzir težina djela okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaji počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja kao i imovinske prilike okrivljenica.

19. Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne okrivljenica imale su na umu sve relevantne okolnosti predviđene člankom 36.stavka 2. Prekršajnog zakona, pa je pri odmjeravanju kazne za okrivljenice Sud kao naročito olakotnu okolnost cijenio da do sada nisu prekršajno osuđivane, dok otegotne okolnosti nije našao.

20.Slijedom navedenog, ovaj sud je okrivljenicama za počinjen prekršaj između alternativno propisane novčane kazne i kazne zatvora, za prekršaj iz članka 13.Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (propisana je novčana kazna u iznosu od 20,00 eura do 100,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana), izrekao pojedinačno novčanu kaznu u utvrđenom iznosu, odnosno propisanom zakonskom okviru držeći da će se upravo tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, kako u smisli specijalne tako i u smislu generalne prevencije, također vodeći računa o životnoj dobi i imovinskom stanju okrivljenica smatrajući da će se i ovako izrečenom novčanom kaznom utjecati na okrivljenice da ubuduće ne čini ovakve prekršaje.

21. Vrijeme za koje su okrivljenice uhićene po djelatnicima policije uračunato je u izrečenu novčanu kaznu (članak 40 Prekršajnog zakona).

22. Okrivljenice su upozorene u smislu članka 152.stavka 3. Prekršajnog zakona na mogućnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

23. Okrivljenice su oslobođene od plaćanja troškova prekršajnog postupka, sukladno odredbi članak 139.stavak 6. Prekršajnog zakona.

Šibenik, 1.travnja 2025

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradio viši sudski savjetnik-specijalist

Joso Mijalić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljeni i osobe iz članka 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu Žalba se podnosi ovom Sudu u dva primjerka u roku od osam dana po primitku presude, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Prvookrivljenoj: PN , [adresa], ul.Jasen bb, Republika Bosna i Hercegovina,

2. Drugookrivljenoj: UN, [adresa], ul.[adresa]

3. Tužitelju: PU šibensko-kninska, Postaja pomorske policije Šibenik

4. U spis