Poslovni broj: Usž-2522/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Senke Orlić-Zaninović , predsjednice vijeća , Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić , članice vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja RJ, [adresa], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Senka Zuanović , odvjetnica iz Zadra , Ulica plemića Borelli 2 , protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske , Područnog ureda Split , Ispostave u Zadru , Zadar , Ivana Mažuranića 30 , radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja , zastupnog po istoj opunomoćenici , protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: 15 Us I-2373/23-6 od 22. ožujka 2024. , na sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2025.

pretpostavljam da je

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: 15 Us I-2373/23-6 od 22. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23- 02/779, URBROJ: 443-02-03-22-23-2 od 4. rujna 2023., dok se prvostupanjskim rješenjem, istog broja i datuma, odbija kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika tužitelju se, kao investitoru, naređuje uklanjanje prizemnog poluukopanog aneksa namjene kuhinja (oznaka "A" na situaciji iz zapisnika) na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tlo.dim. 6,15 x 3,65 m, razvedenog oblika s jednostrešnim krovištem i otvorom za vrata izvedenim unutar dograđenog aneksa na mjestu prozorskog otvora, nadstrešnice (oznaka "B" na situaciji) na dijelu k. č. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], platoa (oznaka "F" na situaciji) sa stepenicama na tlu za izlaz na plato na dijelu k. č. [katastarska čestica] na kojem je izgrađena nadstrešnica, prizemne građevine - vanjsko otvoreno ognjište s dva spremišta (oznaka "C" na situaciji) na južnoj strani k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dva betonska platoa, oba na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (južni oznake "D" na situaciji i sjeverni oznake "E" na situaciji), koji su međusobno spojeni stepenicama na tlu izvedenim u sklopu južnog platoa, sve na način i pod uvjetima iz tog rješenja.

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom zakonitost iste pobija zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, navodi kako je sud odbio dokazne prijedloge da se pribavi i izvrši uvid u spise Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Zadarske županije, čime je narušeno načelo uvažavanja jednakosti stranaka, odnosno načelo procesne ravnopravnosti stranaka, a koje obuhvaća razumnu mogućnost svake stranke izložiti činjenice i poduprijeti ih svojim dokazima u takvim uvjetima koji ni jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, te s tim u vezi upire na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske. Smatra da je prvostupanjski sud bio dužan provesti ove dokaze, jer tužitelj osporava činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, a ova dokazna sredstva su podobna da se njima utvrdi sporna i odlučna činjenica da se radi o objektima na koje se ima primijeniti Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22. - dalje u tekstu: Pravilnik), prema kojem za iste nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Ponavlja da za nadstrešnicu Pravilnik koristi termin vrtna sjenica, ako se koristi za dnevni boravak, a nadstrešnica služi za parkiranje vozila, te niti za jedno nije potrebna dozvola. Nema razlike je li konstruktivno povezana sa zgradom ili nije, bitno je da su pomoćni objekti glavnoj građevini (članak 3. Pravilnika). U odnosu na radove građenja otvorenog ognjišta - kamina, tužitelj upire na članak 3. točku 4. Pravilnika, prema kojem se isti može graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Smatra da kod donošenja rješenja o odbijanju predloženih dokaza, prvostupanjski sud nije iznio dostatne i obrazložene razloge o odbijanju, čime je počinio bitnu povredu odredaba sudskog postupka, a što je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude u smislu članka 66. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje u tekstu: ZUS). Drži da je razlika između upravnog tijela koje je donijelo sporno rješenje i upravnog suda u tome što je upravno tijelo vezano pravnom normom kojom je propisano koja konkretna dokazna sredstva treba koristiti za utvrđivanje konkretnih relevantnih činjenica, dok je upravni sud slobodan u ocijeni dokaza i utvrđivanju činjenica kako bi mogao potpuno i točno utvrditi činjenično stanje prema odredbi članka 33. ZUS-a. U ovom postupku sud nije postupio na takav način, čime je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenične stanje, na koje je pogrešno primijenio i materijalno pravo, što je također razlog za pobijanje presude. Nastavno ističe da se nekretnine nalaze u mjestu [adresa], unutar građevinskog područja naselja - gusto izgrađeni dio i sukladno Prostornom planu uređenja Općine Ražanac i izmjenama i dopunama vrijede liberalnije odredbe od općih, jer se radi o kontaktnoj zoni gusto izgrađenog naselja, a koju činjenicu je ovlaštena osoba zanemarila odnosno nije provjerila stanje u odnosu na Prostorni plan. Dodaje da nije vlasnik nekretnina na kojoj su sporni objekti, već je to njegova supruga, a koja ne može sredi zemljišnoknjižno stanje dok Općinski sud u Zadru ne riješi podnesene prigovore u postupku obnove zemljišne knjige. Na kraju, tužitelj pobija i odluku o trošku te, na temelju svega izloženog, predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu i poništiti prvostupanjsku presudu.

3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.

6. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 66. stavak 2.), čemu ovdje nije udovoljeno, jer je prvostupanjski sud tijekom upravnog spora održao raspravu (zapisnik od 14. ožujka 2024.) na kojoj je tužitelju omogućeno očitovati se o svim okolnostima i činjenicama relevantnim za rješavanje predmetne stvari te mu je pružena mogućnost iznositi navode i predlagati dokaze s tim u vezi.

7.1. Time pak što prvostupanjski sud nije proveo dokaze predložene po tužitelju na raspravi (uvid u spise upravnog odjela Zadarske županije radi utvrđenja da za gradnju predmetnih građevina nije potrebna građevinska dozvola, dok je odustao od izvođenja ostalih dokaza preciziranih u tužbi), u konkretnom slučaju nije počinjena bitna povreda pravila sudskog postupka kakvu ima u vidu članak 66. stavak 2. ZUS-a. Ovo iz razloga jer, sukladno članku 33. stavku 3. ZUS-a, sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi, međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio (već rješenjem na raspravi, a ponovio u obrazloženju presude), osnovano ocjenjujući da je izvođenje tih dokaza nepotrebno i suvišno, jer se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja na raspravi predloženih dokaza, imajući u vidu dokaze koji prileže spisu upravnog tijela i upravnog spora, a radi čega, i po ocjeni ovoga Suda, njihovo izvođenje ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari.

7.2. S tim u vezi, neprovođenje dokaza predloženih po tužitelju nema za posljedicu ni povredu načela pravičnog suđenja (načelo jednakosti oružja) na koje tužitelj upire u žalbi pozivajući se na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske, koje, međutim, pogrešno tumači. Naime, zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Pritom, a suprotno žalbenim navodima, ni ustavne ni konvencijske odredbe na jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određeni svjedok ili izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno.

8. Nadalje, iz podataka sveza spisa, osobito zapisnika o inspekcijskom pregledu od 6. srpnja 2023. (sa skicom i fotografijama izvedenog stanja, kopijom katastarskog plana i dr.) i zapisnika od saslušanju tužitelja od 13. srpnja 2023., proizlazi da je tužitelj, u svojstvu investitora, na predmetnoj lokaciji (na više katastarskih čestica) uz postojeću stambenu građevinu (ozakonjenu rješenjem o izvedenom stanju na k. č. br. [katastarska čestica]) izveo rekonstrukciju - dogradnju (kuhinja) funkcionalno povezanu s prizemljem stambene zgrade protupravno probijenim vratima (na k. č. [katastarska čestica]), te nadstrešnicu, prizemnu građevinu (otvoreno ognjište s dva spremišta) i platoe (na dijelovima k. č. br. [katastarska čestica]), sve bez izvršne građevinske dozvole, slijedom čega su, i po ocjeni ovog Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21.), kojom je građenje građevine, odnosno njezina dijela bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izgrađene građevine, odnosno njezinih dijelova.

9. Na drukčiji zaključak ne ukazuju ni navodi žalbe, kojima tužitelj niti ne osporava navedene pravno odlučne činjenice, već ističe da nije vlasnik predmetnih građevina, te da za iste, sukladno članku 3. Pravilnika, nije trebalo ishoditi građevinsku dozvolu, pri čemu upire i na važeću prostorno-plansku dokumentaciju za navedeno područje.

10. Naime, osim što je tužitelj na zapisnik o saslušanju izjavio da je upravo on investitor predmetne bespravne gradnje, napominje se da, sukladno članku 49. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), kod utvrđenja osobe investitora nije relevantno da li je netko ujedno i vlasnik bespravne građevine, jer u inspekcijskom postupku, koji se vodi zbog gradnje građevine protivno ili bez valjanog odobrenja, graditelj može biti investitor i građenjem na tuđem zemljištu, odnosno rekonstrukcijom građevine koja nije u njegovom vlasništvu.

11. Nije pravno odlučan ni prigovor tužitelja da se prizemne pomoćne građevine (nadstrešnica, otvoreno ognjište), u smislu članka 3. Pravilnika, mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, jer u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba citiranog Pravilnika. Ovo iz razloga jer se gradnja nadstrešnice (članak 2. stavak 1. točka c) Pravilnika), kao i otvorenog ognjišta, platoa, stuba i sl. (članak 3. točka 4. Pravilnika), može izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta samo pod uvjetom da je za postojeću građevinu utvrđena građevna čestica, što ovdje nije slučaj, jer za postojeću (ozakonjenu) stambenu građevinu nije utvrđena građevna čestica, na koju okolnost se osvrnuo i prvostupanjski sud osnovano otklanjajući prigovore tužitelja s tim u vezi (točka 19. obrazloženja presude). U konkretnom slučaju, naime, bespravna gradnja izvedena je na više katastarskih čestica, od kojih je trebalo utvrditi građevnu česticu (rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili građevinskom dozvolom), a u kojem postupku su tek mjerodavne odredbe prostornog plana na koji tužitelj ukazuje u žalbi, dok je u inspekcijskom postupku relevantno utvrditi samo da li je investitor za gradnju pribavio propisano odobrenje, koju činjenica je građevinski inspektor pravilno utvrdio.

12. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpunog utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari.

13. S obzirom na navedeno, Sud nalazi pravilnom i odluku o trošku jer, osim što tužitelj određeno niti ne obrazlaže u čemu bi se sastojala povreda zakona s tim u vezi, sukladno članku 79. stavku 4. ZUS-a, stranka nema pravo na naknadu troška ako izgubi upravni spor u cijelosti, što je ovdje slučaj, radi čega niti po toj osnovi nije bilo mjesta usvajanju žalbe.

14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a , a ovlaštenom ovlašteniku iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) , žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu , 1. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović