Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ovr-114/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Čačić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217, zastupanog po punomoćniku Juri Radelju, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika GH (nominativ: G) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na novčanim sredstvima po računima ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2808/2020-123 od 17. siječnja 2024., 1. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenika i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2808/2020-123 od 17. siječnja 2024.

II. Odbija se ovrhovoditelj sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim je rješenjem, na temelju ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-11553/2003 od 2. siječnja 2007., određena ovrha na novčanim sredstvima po računima ovršenika.

2. To je rješenje doneseno uz primjenu članka 5. stavka 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 57/1096., 29/1999., 42/2000., 173/2003., 194/2003., 151/2004., 88/2005., 121/2005., 67/2008., 139/2010. i 154/2011., dalje: OZ/1996) koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 369. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024.). To stoga što se pravomoćno rješenje o ovrsi na pokretninama ovršenika nije moglo provesti, a ovrhovoditelj je radi namirenja iste tražbine predložio ovrhu na računima ovršenika (novi predmet ovrhe). Pritom je povukao ovršni prijedlog u povodu kojeg je prijašnjim rješenjem određena ovrha na pokretninama te je ta ovrha obustavljena.

3. Navedeno rješenje o ovrsi pravodobno izjavljenom žalbom pobija ovršenik ne navodeći određeno zakonske žalbene razloge uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine. U žalbi tvrdi da su stope zateznih kamata iz ovršne isprave više od zakonske zatezne kamate, da je nastupila zastara potraživanja, da je pobijano rješenje doneseno isključivo na temelju neprovjerenih navoda ovrhovoditelja i da je naplata nemoguća.

4. Ovrhovoditelj je u očitovanju na žalbu predložio istu odbiti, tvrdeći da je žalba neargumentirana, činjenično i pravno neosnovana i usmjerena ka odugovlačenju postupka. Predlaže potvrditi prvostupanjsko rješenje i naknaditi ovrhovoditelju troškove sastava očitovanja na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može podnijeti žalbu iz razloga navedenih u članku 46. stavku 1. OZ/1996 i zbog povrede pravila o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti (članak 46. stavak 4. OZ/1996). Razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti navedeni su članku 46. stavku 5. OZ/1996.

7. U skladu s člankom 48. stavkom 1. OZ/1996, ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 46. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. toga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

7.1. Imajući na umu da ovršenik u žalbi tvrdi da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, riječ je o žalbenom razlogu iz članka 46. stavka 1. točke 11. OZ-a. S obzirom na to da je ovrhovoditelj u očitovanju na žalbu osporio postojanje tog zakonskog razloga, za odlučivanje o osnovanosti prigovora zastare tražbine nije mjerodavan drugostupanjski sud, nego je u toj situaciji sud prvog stupnja dužan bez odgode donijeti rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz članka 46. stavka 1. točke 11. OZ/1996. To je rješenje prvostupanjski sud donio 17. rujna 2024.

8. Nije počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., dalje: ZPP koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavaka 2. i 3. tog Zakona i u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/2022. s izuzecima iz članka 107. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona) na koju se ovršenik sadržajno poziva u žalbi kada tvrdi da je pobijano rješenje doneseno isključivo na prijedlog ovrhovoditelja. Posebno, ovršenik tvrdi da je na taj način bio onemogućen iznijeti tvrdnju da su kamate određene ovršnom ispravom nezakonite. Zahtjev za kontradiktornim postupkom u načelu podrazumijeva mogućnost da se u sudskom postupku znaju i komentiraju (osporavaju) navodi ili dokazi koje je iznijela druga strana. Međutim, ta mogućnost nije apsolutna, odnosno ona ovisi o tome koliko priroda postupka to dopušta. Osim toga, poštenost postupka treba gledati kao cjelinu, u skladu s njegovom prirodom i svrhom. Zbog toga se ovršni postupci ne mogu o pogledu procesnih jamstava jednakosti oružja i kontradiktornosti postupka poistovjećivati s parničnim postupcima. Nepostojanjem procesnih jamstava u ranijoj fazi postupka (prije odlučivanja o ovršnom prijedlogu) može se nadoknaditi mogućnošću ovršenika da svoja prava ostvare u kasnijoj, žalbenoj fazi. Imajući na umu da se, s jedne strane, u ovršnom postupku bez raspravljanja prisilno ostvaruju tražbine određene ovršnom ispravom koja se dostavlja uz ovršni prijedlog, te da je, s druge strane, sudjelovanje ovršenika u postupku zajamčeno njegovim pravom da podnese žalbu u kojoj je imao mogućnost iznijeti prigovor nezakonitosti zatezne kamate što je i učinio te su te i ostale tvrdnje žalitelja ispitane u žalbenom postupku, neosnovano žalitelj u žalbi tvrdi da mu sud prvog stupnja postupio nezakonito kada je pobijano rješenje donio (samo) na temelju prijedloga ovrhovoditelja.

9. Bespredmetni su žalbeni navodi kojima ovršenik u žalbi tvrdi da je pobijano rješenje u pogledu zateznih kamata doneseno na temelju neprovjerenih navoda podneska ovrhovoditelja. Suprotno tome, pobijano je rješenje doneseno na temelju ovršne isprave, a ne podneska ovrhovoditelja.

10. S obzirom na to da su zatezne kamate određene ovršnom ispravom (pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Općinskog suda u Zagrebu) protiv koje ovršenik nije podnio pravni lijek iako je bio upućen o pravu na podnošenje prigovora, neosnovano u žalbi protiv rješenja o ovrsi osporava tražbinu određenu tom ovršnom ispravom. To stoga što ovršni sud nije žalbeni sud u odnosu na zakonitost i pravilnost tražbine određene ovršnom ispravom koja je donesena u sudskom postupku.

11. Na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi ne utječu žalbeni navodi o tome da je ovrha na novčanim sredstvima po računima ovršenika nemoguća. Nemogućnost ovrhe je razlog za obustavu, a ne za odbijanje njezina provođenja.

12. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje o ovrsi pobija žalbom kao niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 19. stavkom 1. OZ/1996 odbijena je žalba ovršenika i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

13. Ovrhovoditelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sastava očitovanja na žalbu jer nije riječ o troškovima koji su bili potrebni za odlučivanje o žalbi.

U Varaždinu 1. travnja 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić