REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4766/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Atlantic grupa d.d., OIB 71149912416, sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska 23, zastupanog po punomoćniku Borisu Šavoriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Šavorić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženice ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Jasni Matičević, odvjetnici u Zagrebu, radi stjecanja bez osnove, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4132/2022-3 od 10. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-965/21 od 5. srpnja 2022., u sjednici održanoj 1. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I Prijedlog tuženice u odnosu na postavljena pitanja se odbija.
II Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4132/2022-3 od 10. lipnja 2024. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 965/21 od 5. srpnja 2022.
2. Tužitelj u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predlaže odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP), prema ocjeni revizijskog suda, postavljena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
3.1. Naime, u ovoj pravnoj stvari sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 8.932,00 kn / 1.185,48 eura, na temelju stečenog bez osnove, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. lipnja 2020. do isplate, kada je tužitelj pozvao tuženicu na povrat spornog iznosa, uz koji poziv je tuženici dostavljeno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj U-zpz-4/14 od 9. srpnja 2019., kojim rješenjem je poništeno rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od 14. srpnja 2011. Klasa: UP/I-451-04/10-10/25, Ur.broj: 326-321-11-119, na temelju kojeg je tužitelj tuženici isplatio sporni iznos. Dakle, otpala je osnova po kojoj je tuženici isplaćen navedeni iznos, stoga su sudovi naložili vraćanje tog iznosa, na temelju odredbe čl. 1111., 1115. te čl. 1117. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22).
3.2. Stoga, vodeći računa da se radi o tražbini radi povrata isplaćenog na temelju osnove koja je naknadno otpala, prema ocjeni ovog suda odgovor na postavljena materijalnopravna pitanja leži u specifičnim okolnostima svakog konkretnog slučaja pa pitanja nemaju onaj stupanj univerzalnosti koji je nužan u smislu odredbe čl. 385.a ZPP koji bi doveo do dopuštanja podnošenja revizije i odluke ovog suda koja bi povodom dopuštenog pitanja dovela do pravnog shvaćanja kojim bi se ujednačila sudska praksa, osigurala jedinstvena primjena prava ili razvilo pravo kroz sudsku praksu.
3.3. Nadalje, postavljena pitanja koja se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka, nisu sama po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe članka 385.a ZPP, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Tuženica postavljenim pitanjima izražava nezadovoljstvo pobijanom presudom i ocjenom izvedenih dokaza pri čemu polazi od pogrešnih pretpostavki koje su suprotne utvrđenim činjenicama u postupku pred nižestupanjskim sudovima.
4. Prema odredbi članka 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
4.1. Vezano uz povredu prava na pravično suđenje (povrede prava na obrazloženu sudsku odluku), tuženici valja odgovoriti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97.) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, 85/10 - službeni pročišćeni tekst - dalje u tekstu: Ustav RH) sadrže samo određena procesna jamstva. Po ocjeni ovog suda, nižestupanjske presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženica nije imala pravično suđenje.
5. Obzirom u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda po prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice sukladno odredbi čl. 385.a ZPP, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci pod točkom I. te na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP kao u izreci pod točkom II.
Zagreb, 1. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
