Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj Gž-3298/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao članice vijeća i suca izvjestitelja i Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ANLIM INVESTMENTS d.o.o., Split, Držićeva 16, OIB 32353434329, zastupanog po punomoćniku Borisu Bulju, odvjetniku u Splitu, protiv 1. tuženika DE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku u Splitu, 2. tuženika ŽE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Edvardu Sušcu, odvjetniku u Splitu, 3. tuženika ŠE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. tuženika VE, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici BE, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5092/2019-47 od 9. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5092/2019-47 od 9. travnja 2024.

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbe kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

    "I - Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "1.Utvrđuje se postojanje služnosti prolaza i provoza u korist svakodobnih suvlasnika 147/369 dijela nekretnine označene kao zk.č.br. ..., zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji suvlasnički dio je povezan s Etažnim vlasništvom (E-5), STAN 4 - na etaži II. kata, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, stubišta, podesta, hodnika, praonice, WC-a, ostave, te galerijski prostor u kojem je smješteno: hodnik, stubište, tri sobe i dvije kupaonice, ukupne površine 119,65 m2, te pripadajući sporedni dijelovi, jedna natkrivena terasa površine 39,45 m2, te jedna nenatkrivena terasa površine 19,28 m2, te dva parkirna mjesta, parkirno mjesto br.5, površine 27,70 m2 i parkirno mjesto br.6, površine 12,50 m2, kao povlasne nekretnine prema svakodobnim vlasnicima nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a s kojom nekretninom je povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, i to:

    -1.Suvlasnički dio: 180/636 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) 1. dijela, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana oznake STAN 1 - dvoetažni stan koji se proteže u prizemlju i na I katu, a sastoji se od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, unutarnjeg stubišta, WC-a, ostave, dvije sobe i kupaonice korisne površine 74,48 m2. Stanu pripadaju i parking 1 površine 12,10 m2, popločani vrt br. 2 površine 36,48 m2, vrt zelenilo br. 1 površine 35,29 m2 i vrt zelenilo br. 2 površine 7,04 m2, ukupno vrt 42,33 m2,

    -2.Suvlasnički dio: 168/636 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) 1. dijela, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana oznake STAN 2 - dvoetažni stan koji se proteže u prizemlju i na I katu, a sastoji se od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, unutarnjeg stubišta, WC-a, ostave, dvije sobe i kupaonice korisne površine 75,41m2. Stanu pripadaju i parking mjesto br. 3, površine 11,59 m2, popločani vrt br. 1 površine 18,31 m2, zelena površina br. 1 površine 18,05 m2,

    -3.Suvlasnički dio: 146/636 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) 1. dijela, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana oznake STAN 3 - dvoetažni stan koji se proteže na etaži II kata i na galerijski prostor, a sastoji se od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, stubišta, WC-a, ostave, loggie, te dvije sobe, stubišta i kupaone u galerijskom prostoru ukupne korisne površine 74,31m2. Stanu pripada i parking mjesto br. 2, površine 11,72 m2,

    -4.Suvlasnički dio: 142/636 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) 1. dijela, koji je suvlasnički dio povezan sa cjelinom stana oznake STAN 4 - dvoetažni stan koji se proteže na etaži II kata i na galerijski prostor, a sastoji se od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, stubišta, sobe, kupaonice, loggie te dvije sobe, stubišta i kupaone u galerijskom prostoru ukupne korisne površine 72,74m2. Stanu pripada i parking mjesto br. 4, površine 10,63 m2,

    kao poslužne nekretnine i to baš zapadnim dijelom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini 3 (tri) metra i dužine 17 (sedamnaest) metara označeno u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju ..., “interna oznaka predmeta V-17/2022, u Splitu, travanj 2022.“ označen točkama A, B, C, D, E, F, A, površine 51 m2, koje vještvo predstavlja sastavni dio izreke ove presude pa se tužitelj ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu služnosti prolaza i provoza što su tuženici dužni trpjeti, sve u roku 15 dana.

    2.Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana solidarno i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju prouzročeni trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno članku 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima."

    II - Nalaže se tužitelju da tuženiku pod 1) u roku od 15 dana naknadi parnične troškove u iznosu od 1.875,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 9.travnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

    III - Nalaže se tužitelju da tuženiku pod 2) u roku od 15 dana naknadi parnične troškove u iznosu od 1.375,00 EUR."

    2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

    3. Žalba nije osnovana.

    4. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje žalitelj jer pobijana presuda ne proturječi sama sebi i iznesenim razlozima već sadrži razloge o odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su potpuni, jasni i neproturječni tako da je presudu moguće ispitati, a u postupku suda prvog stupnja nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud, temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pazi po službenoj dužnosti, to nije osnovan taj žalbeni razlog.

    5. Pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama. Zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Žalitelj, vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nije doveo u sumnju pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist svakodobnih suvlasnika povlasne nekretnine prema svakodobnim vlasnicima poslužne nekretnine pobliže navedenih u izreci pobijane presude koji je specificiran na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju ..., kao zapadni dio č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]:

    - na Skici vještva označen točkama A, B, C, D, E, F, A, površine 51 m2, u korist č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],

    - na Skici vještva prikazani su također, plavom šrafurom i označeni točkama O, I, M, N, O, položaj parkirnih mjesta, linijom I-O-M-K, položaj rubnjaka, linijom H-G, položaj metalne ograde, točkom VO vatrogasni ormar, točkom RO, razvodni ormar i hidrant sa zatvaračem označen točkom Z,

    koje vještvo predstavlja sastavni dio izreke presude uz ovlaštenje da se temeljem presude zatraži i ostvari uknjižba služnosti prolaza i provoza što su tuženici kao vlasnici poslužne nekretnine dužni trpjeti.

    7. Iz činjeničnih navoda u tužbi proizlazi da je tužitelj bio investitor izgradnje zgrade na nekretnini u suvlasništvu tuženika č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je u projektnoj dokumentaciji bilo predviđeno da se parkirnim mjestima br. 5. i 6. pristupa preko dijela nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika, koja veza između javnog puta i parkirnih mjesta nije otegotna za tuženike, a da tuženici nisu prigovarali projektnoj dokumentaciji u postupku izdavanja građevinske dozvole.

    8. Polazeći od utvrđenja:

    - da je tužitelj vlasnik stana u zgradi sagrađenoj na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojem pripadaju dva parkirna mjesta br. 5. i 6.,

    - da su tuženici suvlasnici č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te isključivi vlasnici stanova u zgradi izgrađenoj na toj nekretnini koju tužitelj smatra poslužnom nekretninom,

    - da iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 31.12.2014. (list 37-41), temeljem kojeg je 1. tuženik DE kupio stan od ovdje tužitelja kao prodavatelja u zgradi č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne proizlazi da je na teret kupljene nekretnine ustanovljena odnosno da postoji bilo kakva služnost u korist tužiteljeve nekretnine,

    - da je Građevinska dozvola za zgradu sagrađenu na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 13-17) izdana 18.5.2016., a postala je pravomoćna 20.6.2016. te prema dostavnoj naredbi nije bila dostavljena tuženicima, što je vidljivo iz sadržaja iste,

    - da je Građevinska dozvola ponovno izdana 7.12.2017. što je vidljivo iz izreke potvrde Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje od 11.4.2018. (list 18- 20) kojom potvrdom je utvrđeno postojanje samostalnih uporabnih cjelina,

    - da je Uporabna dozvola izdana 7.3.2018. (list 21-22),

    prvostupanjski je sud poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka i stranaka u dijelu u kojem su iskazivali suglasno dostavljenim ispravama u spisu s obzirom da su svjedoci u bliskim odnosima sa strankama (zbog radnog ili obiteljskog odnosa) i imaju interesa iskazivati onako kako bi njima odgovaralo za uspjeh u parnici, te je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka geodeta kao stručan i obrazložen, a kojem nijedna od stranka nije prigovarala, pa kako tužitelj osnov za utvrđenje postojanje prava služnosti prolaza i provoza u korist njegove nekretnine temelji na planovima i projektima (sačinjenim prije izgradnje stambenih objekata) prema kojima se parking mjestima tužitelja pristupa na način kako je to tužitelj zatražio u tužbi i tijekom postupka, što nije zakonom predviđen temelj stjecanja služnosti, a tuženici su kupili svoje stanove bez prethodno upisane služnost na teret njihovih nekretnina, odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    9. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan. Takva utvrđenja suda prvoga stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj viši sud.

    10. Ustav RH određuje nepovredivost vlasništva kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka i temeljno pravo čovjeka i građanina, socijalnu vezanost vlasništva te podvrgnutost ograničenjima i mogućnostima oduzimanja u općem interesu. Ustav propisuje da vlasništvo obvezuje te da su nositelji vlasništva i njihovi korisnici dužni pridonositi općem dobru kao i da se vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom. Ustavne odredbe o vlasništvu i ograničenjima prava vlasništva, pretočene su u Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV).

    11. Pravo stvarne (zemljišne) služnosti ograničeno je stvarno pravo na tuđoj (nečijoj) nekretnini, koje izvire iz vlasništva povlasne nekretnine i njezina stvarnopravnog odnosa spram poslužne nekretnine. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stvarnu služnost definira kao stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Na pasivnoj strani, stvarna služnost je stvarnopravni teret, koji se sastoji od dužnosti svakodobnog vlasnika poslužne nekretnine da trpi izvršavanje stvarne služnosti na svojoj nekretnini ili da propušta neke radnje kojima bi u određenom smjeru promijenio postojeće stanje svoje nekretnine.

    12. Stvarne služnosti, kao i druga stvarna prava mogu se steći izvorno (originarno) i izvedeno (derivativno). Izvorno stjecanje služnosti je stjecanje bez suglasnosti i volje vlasnika poslužne nekretnine ili mimo njegove volje, dok je izvedeno stjecanje uz suglasnost i volju vlasnika poslužne nekretnine, u pravilu na temelju pravnog posla usmjerenog stjecanju stvarnih služnosti.

    13. Vlasnik poslužne nekretnine može osnovati pravnim poslom (u pravilu, ugovorom, ali i jednostranim pravnim poslom, oporukom) stvarne služnosti, u korist određene nekretnine kao povlasne, te odrediti sadržaj i opseg služnosti, što znači da isključivo o volji vlasnika poslužne nekretnine ovisi hoće li osnovati stvarnu služnost kao teret svoje nekretnine te kakav će sadržaj i opseg služnosti odrediti u korist povlasne nekretnine.

    14. Stvarna služnost može se osnovati i odlukom suda ili drugog tijela u zakonom propisanim slučajevima, a riječ je o osnivanju stvarne služnost vodova ili drugih uređaja na poslužnoj nekretnini (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.). Služnost vodova ili drugih uređaja na tuđoj nekretnini kao poslužnoj može se osnovati odlukom suda na zahtjev vlasnika povlasne nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini. Pritom se na nužno osnivanje služnosti vodova ili drugih uređaja na odgovarajući način primjenjuju pravila o nužnim prolazima (čl. 225. st. 2. ZV-a). Služnost se stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama, bez obzira na to što je o osnivanju služnosti donesena sudska odluka ili odluka nadležnog upravnog tijela (čl. 226. st. 3. ZV-a).

    15. Stvarne služnosti mogu se steći i originarno, bez suglasnosti i volje vlasnika poslužne nekretnine, odnosno na temelju dosjelosti, kada se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću (čl. 228. st. 1. ZV- a). Pretpostavka za stjecanje prava stvarnih služnosti dosjelošću je izvršavanje sadržaja prava služnosti kroz određeno zakonom propisano vrijeme od 20 godina, bez obzira na to o kakvoj je stvarnoj služnosti riječ, ali samo ako je posjed prava služnosti pošten i istinit istovremeno, kroz cijelo vrijeme posjedovanja prava stvarne služnosti.

    16. Slijedom izloženog, pravilna je odluka prvostupanjskog suda da planovi i projekti (sačinjeni prije izgradnje stambenih objekata) prema kojima se parking mjestima tužitelja pristupa na način kako je to tužitelj zatražio u ovom postupku, ne predstavljaju zakonom predviđen temelj stjecanja prava stvarne služnosti, a osim toga, tuženici su svoje nekretnine kupili temeljem kupoprodajnih ugovora u kojima nije ugovoreno postojanje služnosti na teret njihovih nekretnina, dakle, stekli su ih u skladu s načelom zaštite povjerenja u zemljišne knjige.

    17. Na žalbene navode da je sud prvog stupnja ako je smatrao da tužitelj ima osnovu za nužni prolaz trebao sukladno čl. 19. ZPP obustaviti ovaj parnični postupak i provesti ga po pravilima izvanparničnog postupka valja odgovoriti da tužitelj ni u tužbi ni tijekom postupka nije ni tvrdio niti dokazivao da bi postojali materijalno pravni uvjeti iz čl. 224. ZV za donošenje odluke o nužnom prolazu.

    18. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja na utvrđeno činjenično stanje primijenio materijalno pravo pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a),

    19. I odluka o troškovima parničnog postupka je pravilna i zakonita jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi sa čl. 155. ZPP-a, a na ročištima održanim dana 7. rujna 2021. i 20. siječnja 2024. se, prema stanju spisa, suprotno žalbenim navodima, raspravljalo o glavnoj stvari te je 1. i 2. tuženicima za sudjelovanje na istima pravilno priznata nagrada u visini od 100 bodova temeljem Tbr.9/1 Tarife, a za pristup na ročišta dana 13. ožujka 2020. i 29. studenog 2023. im je pravilno priznata nagrada u visini od 25 bodova temeljem Tbr. 9/5 Tarife jer iz stanja spisa proizlazi da su njihovi punomoćnici pristupili sudu na ta zakazana ročišta.

    20. Zbog navedenog, žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP-a) kao pravilnu i zakonitu.

    21. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbe jer je podnesena žalba odbijena kao neosnovana (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

    U Zagrebu, 1. travnja 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Jadranka Matić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.