REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-720/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice HI OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II-tužiteljice ĐI OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Vjekoslavu Bobanu, odvjetniku u Splitu i III-tužiteljice HIN OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnicima CI OIB [osobni identifikacijski broj], suprugu iz Sjedinjenih Američkih Država, [adresa] i Vjekoslavu Bobanu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu I. – III. tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-4463/2024-2 od 29. listopada 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3467/2022-38 od 5. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2025.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se I. – III. tužiteljicama podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-4463/2024-2 od 29. listopada 2024. pod točkama I. i III. izreke, zbog pravnog pitanja:
„Može li sud u parničnom postupku radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, u slučaju da nadležno tijelo iz čl. 20. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 83/23) nije svojim rješenjem odredilo granice pomorskog dobra na spornoj nekretnini, sam riješiti kao prethodno pitanje određivanje granice pomorskog dobra?“
Obrazloženje
1.1. I. – III. tužiteljice (dalje: tužiteljice) su ovom sudu podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-4463/2024-2 od 29. listopada 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3467/2022-38 od 5. srpnja 2024., zbog pet pravnih pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Pitanja glase:
"1. Je li sud koji u parničnom postupku riješava o granici pomorskog dobra kao prethodnom pitanju radi utvrđenja odlučne činjenice iz članka 3. stavka 2. ZV-a, dužan voditi računa o povijesnim, katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima o nekretninama, kao i podacima o nekretninima čijim cijepanjem su one nastale, te utvrdiiti izvorni status predmetne nekretnine, sukladno članku 22. stavak 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narovne novine” br. 83/23) – koji je vrijedio u vrijeme donošenja prvostupanjske presude?
2. Je li pravilno utvrđenje suda da nekretnina, odnosno njezin dio predstavlja pomorsko dobro, kad je takav zaključak izveden na temelju mišljenja sudskog vještaka geometra o granici pomorskog dobra, izrađenog isključivo temeljem podataka Hrvatskog hidrografskog instituta o crti srednjih viših visokih voda, pri čemu se nije utvrđivao izvorni status nekretnine niti se vodilo računa o odredbama članka 22. stavka 2. i 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narovne novine” br. 83/23) – koji je vrijedio u vrijeme donošenja prvostupanjske presude?
3. Može li sud, obzirom na članak 22. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine” br. 83/2023) – zakon koji je vrijedio u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, u parničnom postupku radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini na kojoj je sagrađena građevina vidljiva iz državnih snimki iz 1968. godine, sam riješiti prethodno pitanje određivanja granice pomorskog dobra, ili je o tome dužan odlučiti primjenom pravila o teretu dokazivanja?
4. Obzirom na članak 22. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine” br. 83/2023) – zakon koji je vrijedio u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, ima li rješenje nadležnog tijela o određivanju granice pomorskog dobra na nekretnini unutar pojasa kopna od 6 metara mjereno od srednjihi viših visokih voda vodoravno, u kojem je sagrađena građevina vidljiva iz državnih snimaka iz 1968. godine, deklaratorni ili konstitutivni učinak?
5. Je li u parničnom postupku tužitelja privatnih osoba i tužene republike hrvatske, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine za koju nije određena granica pomorskog dobra i koja prema katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima nikad nije imala status pomorskog dobra, teret dokazivanja činjenice pomorskog dobra na Republici Hrvatskoj?"
1.2. Ukazujući opširno na razloge važnosti postavljenog pitanja za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, predlagateljice ukazuju da o istima nema prakse revizijskog suda, a da se navedena pitanja ukazuju posebno važnima za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da se radi o pitanju koje je posebno regulirano odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (čl. 14. i dr.) te da važno da Vrhovni sud RH zauzme shvaćanje o načinu postupanja sudova u podudarnim činjeničnim i pravnim situacijama.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su u pogledu pitanja navedenog u izreci ovog rješenja ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP, budući da se radi o pitanju važnom za razvoj prava u sudskoj praksi, pri čemu se napominje da je ovaj sud u svojoj presudi poslovni broj Rev-1453/2021 od 13. prosinca 2022. donesenoj u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16) u vezi s primjenom Uredbom Vlade Republike Hrvatske o određivanju pomorskog dobra, zauzeo pravno shvaćanje o djelomično podudarnom pravnom pitanju.
4. Na temelju navedenog riješeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 1. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
