Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1238/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice člana vijeća i suca izvjestitelja te Vlaste Feuš, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3692/2021-27 od 15. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 1. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3692/2021-27 od 15. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, u roku od 15 (petnaest) dana isplati iznos od 5.618,26 eura (pettisućašestoosamnaest eura i devedesetšest centi) sa zateznim kamatama počev od 4. svibnja 2021. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."
II. Nalaže se tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, da tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, u roku od 15 (petnaest) dana, naknadi parnični trošak u iznosu od 199,08 eura (stodevedesetdevet eura i osam centi)."
2. Protiv te presude žali se tužitelj zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 1.
- 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22- dalje: ZPP) i bez određenog prijedloga o sadržaju odluke ovog suda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet prijepora je zahtjev tužitelja za isplatu odnosno, naknadu štete povodom prometne nesreće koja se dogodila 28. veljače 1986. na ime polovice dijela isplaćene invalidske mirovine, s time da je invalidnost uzrokovana štetnim događajem (prometna nezgoda) priznata kao ozljeda na radu u omjeru od 50%.
5. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev ocjenjujući kako je tuženik dužan naknaditi štetu umjesto štetnika, u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju- ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti zbog čega se primjenjuju odredbe Zakona koji je važio u vrijeme kada su izvršene isplate predmetne mirovine osiguraniku tužitelja što u ovom slučaju predstavlja Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13. i 152/14. - dalje ZOOP). Budući da je prema odredbi čl. 27. st. 1. ZOOP društvo za osiguranje obvezno zavodima naknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika a prema stavku 3. istog članka ZOOP se šteta određuje tako, da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu a sud je utvrdio razliku između stvarno isplaćene invalidske mirovine i starosne mirovine koju bi po redovnom tijeku stvari isplaćivao svojoj osiguranici, da nije bilo štetnog događaja i to da bi potencijalna starosna mirovina (utvrđena kao minimalna za 40 godina života sa uračunatim dodatkom za iznos mirovine sa 1. travnjem 2004.) bila veća od invalidske mirovine. U nalazu je primijenjena metoda izračuna starosne mirovine sukladno propisima koji su vrijedili na dan kada bi oštećena stekla pravo na starosnu mirovinu i isključivo na temelju podataka o ostvarenim plaćama. Tužitelj već u tužbi naznačuje da potražuje samo polovicu isplaćenog iznosa, a sud prvog stupnja ocjenjuje da navedeni iznos koji predstavlja 50% cjelokupnog iznosa ne predstavlja stvarnu štetu, obzirom da je invalidnost osiguranika tužitelja u ovom predmetu priznata kao ozljeda na radu upravo u omjeru od 50% pa stoga nema razlike koja bi predstavljala stvarnu štetu u smislu čl. 27. ZOOP-a.
6. Suprotno navodima žalbe tužitelja, pobijana prvostupanjska odluka donijeta je sukladno odredbi čl. 221.a ZPP u svezi čl. 219. st. 1. ZPP budući da je teret dokaza osnove i visine zahtjeva na tužitelju koji je bio dužan dokazati kako je u smislu odredbe čl. 27. ZOOP tuženik obvezan naknaditi mu stvarnu štetu u okviru odgovornosti svojega osiguranika, u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju i to tako da se razmjerni iznos mirovine određuje u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu.
7. Prvostupanjski sud je nadalje pravilno primijenio materijalno pravo propisano odredbama ZOOP koji je važio u vrijeme izvršenih isplata kojima je nastupila možebitna šteta na što ukazuju i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske primjerice odluke poslovni broj: Rev 909/2021-3 od 8. rujna 2021., Rev 5292/2019-2, Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022. sukladno kojima je izraženo pravno shvaćanje da se u postupcima kakav je i predmetni, ima primijeniti ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme kada su izvršene isplate odnosno, za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnove mirovine su mjerodavne odredbe ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete dakle, u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine.
8. Pobijana je prvostupanjska presuda tako, u dijelu pod točkom I izreke, donijeta pravilnom primjenom materijalnog prava pa nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja a pogrešno ukazivanje tužitelja o tome da je dokazao osnovu i visinu zahtjeva upućujući na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) i to njegove odredbe čl. 161., ne dovode u sumnju, pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske odluke.
9. Slijedom iznijetog je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.
10. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju pravilne primjene odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, time da žalitelj određeno niti ne prigovara broju i vrstama radnji za koje je dosuđen parnični trošak, a ovaj sud na pravilnost iste ne pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
Zagreb, 1. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Vlatka Fresl Tomašević
