Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-5271/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, Gordane Bošković Majerović, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DP [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mate – Tomislav Peroš odvjetnik u Splitu, protiv tuženika ad.1 TP, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2 EP OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.3 VP OIB: [osobni identifikacijski broj], svi na adresi [adresa], svi zastupani po punomoćniku Ivici Parlovu odvjetniku u Splitu, radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude bez održavanja rasprave Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-78/2022. od 27. rujna 2024., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj Ps-78/2022. od 27. rujna 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 1. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda bez održavanja rasprave Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-78/2022. od 27. rujna 2024., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Ps-78/2022. od 27. rujna 2024. godine, i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom bez održavanja rasprave citiranom u izreci odlučeno je:
I . " Nalaže se tuženicima od 1) do 3) u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iseliti iz jednosobnog stana na I. (prvom) katu zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisano kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), te istog slobodnog od osoba i stvari predati u posjed tužitelju".
II. "Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi troškove ovog parničnog postupka tužitelju u iznosu od 381,98 Eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja 27. rujna 2024 g pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koja prethodi tekućem polugodištvu za tri postotna poena".
2. Navedena presuda ispravljena je rješenjem od 27. rujna 2024. na način da u uvodu redak treći umjesto UP treba pisati TP.
3. Protiv navedene presude bez održavanja rasprave tuženici su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
4. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
6. U obrazloženju pobijane presude navodi se, da je predmet postupka zahtjev tužitelja radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine pobliže opisane u izreci. Sukladno čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., dalje ZV ) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu preda svoj posjed te stvari st. 1 Čl. 162 ZV propisano je da bi vlasnik u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.
6.1. Tužitelj je dostavom ZK izvatka dokazao da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvo, tuženi ne spore, da se nalazi u posjedu iste.
7. Radi toga sud zaključuje, da u odnosu na tužbeni zahtjev tuženi u odgovoru na tužbu nisu učinili spornim činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno da nisu dokazali osnovu za stanovanje u predmetnoj nekretnini.
8. Prema odredbi čl. 332 –a ZPP-a u slučaju ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odlučne činjenice, neovisno o tome što je osporio tužbeni zahtjev sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća, može donijeti presudu sukladno čl. 325. i 329. ZPP-a ako ne postoje druge smetnje za njeno donošenje.
8.1. Smatrajući da tuženici u odgovoru na tužbu nisu osporili činjenične navode tužbe sud je zaključio, da su ispunjene pretpostavke za donošenje presude bez održavanja rasprave, jer iz navoda tužbe i odgovora na tužbu proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.
9. Nadalje se obrazlaže da pravom vlasničkom ili revindikacijskom tužbom vlasnik- neposjednik (tužitelj) od posjednika – nevlasnika tuženika zahtjeva predaju u posjed predmeta na kojima ima pravo vlasništva, da se podiže zbog toga što je vlasniku uskraćena ovlast posjedovati spornu stvar, stoga predmet spora nije utvrđenje prava vlasništva već povrat predmeta vlasništva u posjed tužitelja koji su dužni dokazati 1/svoje pravo vlasništva na stvari 2/ da se stvar koju traži nalazi u posjedu tuženika i 3/ identitet stvari – što sve nije niti sporno, ali sud zanemaruje da prema čl. 163. st. 1. ZV, posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari, a što su tuženici u odgovoru na tužbu istaknuli.
10. Tuženici u odgovoru na tužbu navode pravni slijed posjeda nekretnine od strane prednika tuženika, a prvostupanjski sud zaključuje da posjed njihovih prednika nema kvalitete za stjecaje vlasništva dosjelošću, nadalje navodeći da se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju prema pravnim pravilima važećim u trenutku stjecanja (članak 388. stavak 2. ZV), da je posjed pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Nepošteno je stekao posjed dakle, onaj tko je prigodom stjecanja znao da mu ne pripada pravo na posjed, kao i onaj koji je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da mu pripada pravo na posjed. Njegov će posjed naknadno postati nepošten samo ako stvarno sazna da mu taj posjed ne pripada, ali ne i ako se samo otvori mogućnost naknadnog saznanja, a on to ipak ne sazna.
10.1. Dakle, posjednik treba vjerovati (živjeti u uvjerenju) da je vlasnik stvari da bi ga se moglo smatrati poštenim posjednikom. Poštenje je subjektivno obilježje posjeda, pa prvostupanjski sud nadalje zaključuje da ono nikad ne prelazi s prednika na slijednika u posjedovanju-poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Ostaviteljevi posjedi, stvari i prava prelaze na njegove nasljednike zbog ostaviteljeve smrti u času njegove smrti onakve kakvi u tom času i jesu u ostavitelja (članak 17 st.1 ZV-a).
11. Osnovano tuženici prigovaraju, da nisu ispunjene pretpostavke za donošenje presude bez održavanja rasprave iz čl. 332. ZPP, jer su oni osporili ne samo tužbeni zahtjev, nego i činjenice na kojima se isti temelji.
12. Tužitelj naime tvrdi da tuženici u spornom stanu stanuju bez pravne osnove, dok tuženici ističu da je njihova pravna osnova pravo vlasništva stečeno dosjelošću, da imaju ugovor na kojem isto temelje, te da je njihov dugogodišnji posjed, osobno i po prednicima, kvalificirani posjed na temelju kojeg su mogli steći pravo vlasništva.
13. Već iz same činjenice, da sud ocjenjuje poštenje posjeda tuženika, proizlazi da je ocjenjivao navode odgovora na tužbu, odnosno da nije osnovan zaključak da bi tuženici priznali odlučne činjenice. Tuženici jesu priznali svoj posjed, ali ne i valjanost stjecanja vlasništva tužitelja, budući da smatraju da su oni stekli vlasništvo spornog stana na temelju dosjelosti.
14. Pri tom sud ocjenjuje takve navode odgovora na tužbu, ne iznoseći na kraju zaključak o tome je li do takvog stjecanja vlasništva došlo, te zanemarujući da se poštenje nasljednika pretpostavlja.
15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će provesti dokaze predložene po strankama i o predmetu spora donijeti zakonitu odluku, ocjenjujući navode tužbe i protutužbe.
16. Na temelju čl. 369. st. 1. u vezi čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 1. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Milena Frankić
