REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-1248/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice mlt. DŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po majci GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonskoj zastupnici, protiv ovršenika TŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Brbić Valković, odvjetnici iz Pule, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, izvan ročišta, 1. travnja 2025.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka protiv ovrhovoditeljice mlt. DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po majci GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonskoj zastupnici, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga navedenih u prijedlogu ovršenika od 27. prosinca 2024.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe kojeg je ovršenik podnio 27. prosinca 2024., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 27. prosinca 2024. ovome sudu podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupka izravne naplate kojeg je pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: Agencija) pokrenula ovrhovoditeljica na temelju Rješenja ovoga suda poslovni broj R1 Ob-387/2023-2 od 29. studenog 2023. te za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u predmetnom postupku izravne naplate, ne navodeći rok odgode.

2. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi da je majka maloljetne orvhovoditeljice 28. listopada 2024. Agenciji podnijela zahtjev za izravnu naplatu temeljem gore navedenog rješenja ovoga suda (kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nad zajedničkim djetetom – ovdje ovrhovoditeljice, od 7. svibnja 2023.), kako bi se osiguralo izvršenje novčane tražbine ovrhovoditeljice na ime njenog zakonskog uzdržavanja od strane ovršenika kao oca ovrhovoditeljice i to u iznosu od 200,00 eur mjesečno i to na ruke majke ovrhovoditeljice, uz potvrdu o plaćanju. Ovršenik nadalje navodi da je i prije donošenja navedenog rješenja na ime uzdržavanja mlt. ovrhovoditeljice redovito vršio uplate majci i zz ovrhovoditeljice pa joj je tako dana 28. rujna 2023. godine dao na ruke iznos od 250,00 EUR, dana 13. listopada 2023. godine iznos od 150,00 EUR i dana 16. listopada 2023. godine iznos od 150,00 EUR. Osim navedenog, ovršenik je majci i zz ovrhovoditeljice platio i dopunsko zdravstveno osiguranje u iznosu od 76,20 EUR. Također, ovršenik navodi da je u listopadu 2023. godine platio majci i zz ovrhovoditeljice i dodatni iznos od 256,00 EUR i u prosincu 2023. godine iznos od 200,00 EUR. Od mjeseca veljače 2024. godine do mjeseca svibnja 2024. godine, a na traženje majke i s njom u dogovoru i zz ovrhovoditeljice, ovršenik je ovrhovoditeljici kupovao hranu i odjeću te joj davao i novčana sredstva na ruke. Nakon toga, kako majka nije plaćala vrtić za mlt. dijete te je nastao dug, dogovor između roditelja je promijenjen na način da ovršenik plaća mlt. ovrhovoditeljici vrtić, a ostatak do 200,00 EUR na ruke. Nakon toga, ovršenik je plaćao vrtić, a ostatak do iznosa od 200,00 EUR ovršenik je plaćao majci na ruke i putem Hrvatske pošte. Tako je ovršenik dana 08. travnja 2024. godine majci ovrhovoditeljice uplatio iznos od 162,90 EUR, u lipnju 2024. godine iznos od 81,65 EUR za vrtić za mjesec svibanj 2024., dana 26. srpnja 2024. godine putem Hrvatske pošte d.d. iznos od 120,00 EUR, 69,66 EUR i 75,65 EUR za vrtić za mjesec srpanj 2024., dana 08. listopada 2024. godine iznos od 162,90 EUR i dana 05. studenog 2024. godine iznos od 113,00 EUR. Osim navedenog, ovršenik je snosio i trošak vrtića mlt. ovrhovoditeljice za travanj, lipanj i kolovoz 2024. godinu u iznosu od ukupno 332,54 EUR, a majci ovrhovoditeljice i trošak A1 Hrvatska d.o.o. u iznosu od 291,57 EUR. Ovakav način plaćanja uzdržavanja izvršavan je na zahtjev majke i zz ovrhovoditeljice jer ista nije željela ovršeniku dati broj račun, odnosno otvoriti zaštićeni račun, a o čemu je upoznat i Zavod za socijalni rad. Unatoč tome što je ovršenik redovno doprinosio uzdržavanju mlt. ovrhovoditeljice, sukladno dogovoru s majkom, ovrhovoditeljica zahtjevom za izravnu naplatu zahtijeva naplatu tražbine temeljem navedenog rješenja u cijelosti prema ovršnoj ispravi, shodno čemu mlt. ovrhovoditeljica zapravo od ovršenika zahtijeva dvostruku naplatu uzdržavanja. Ovršenik ističe kako bi provedbom ovrhe trpio teško nadoknadivu štetu obzirom da tražbina ovrhovoditelja predstavlja veći novčani iznos kojim ovršenik ne raspolaže, a pogotovo s obzirom na činjenicu da je isti redovno izvršavao svoju obvezu uzdržavanja mlt. DŠ. Pritom se naglašava da je ostvarenje opće pretpostavke za odgodu ovrhe, odnosno vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenaknadivu ili teško naknadivu štetu, moguće utvrditi uvidom u očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate Financijske agencije koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Naime, uvidom u predmetnu javnu ispravu jasno proizlazi da su svi bankovni računi i oročena novčana sredstva ovršenika zaplijenjeni do konačnog namirenja ovrhovoditeljice, to ovršenik nema osnovna sredstva za vlastiti život, kao niti za život mlt. ovrhovoditeljice. Slijedom svega navedenog, ovršenik predlaže da sud proglasi pljenidbu i prijenos u ovoj pravnoj stvari nedopuštenim te da odgodi izdavanje naloga za prijenos zapijenjenih novčanih sredstava sa računa ovršenika u predmetnom postupku izravne naplate. Ovršenik potražuje i naknadu troškova ovoga postupka u iznosu od 125,00 eur.

3. Ovrhovoditeljica se na prijedlog ovršenika u ostavljenom roku (po zaključku suda od 8. siječnja 2025.), a ni naknadno do dana donošenja ove odluke, nije očitovala.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2., na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ).

4.1. Člankom 50. stavkom 1. točkom 9. OZ, propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Člankom 52. stavkom 1. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

5. Iz sadržaja prijedloga ovršenika proizlazi kako se isti poziva na razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkom 9. OZ.

6. Slijedom navedenog, a kako se ovrhovoditeljica u ostavljenom roku, a ni naknadno, nije očitovala na navode predlagatelja, temeljem odredbi članka 50. stavka 1. točke 9. i članka 52. stavka 1. i 3. OZ, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

7. Člankom 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ-a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci 1. do 11. narečene odredbe.

8. Svojim prijedlogom od 27. prosinca 2024., ovršenik je osim odgode predložio i proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa njegovih novčanih sredstava zaplijenjenih u gore navedenom postupku izravne naplate, čime je ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ.

9. Ispitujući postojanje drugog od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe, naime vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno vjerojatnost potrebe sprečavanja nasilja (pri čemu se na potonji razlog ovršenik ni ne poziva), sud ističe da se za odgodu ovrhe ne traži postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno takve štete koju ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se nastavno provela. Šteta koju ovršenik trpi kao nužnu posljedicu provedbe ovrhe, a koju ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati radi ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, ne može se smatrati nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom. U tom smislu, sud ukazuje i na mnogobrojnu sudsku praksu županijskih sudova, pa tako primjerice u presudama GŽ Ovr-199/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-1910/2019 ŽS Zagreb, GŽ Ovr-320/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-224/2019 ŽS Rijeka. Također, valja ukazati i na odredbe o ograničenju ovrhe iz članaka 173. OZ-a kojima se osigurava minimum stalnih novčanih primanja ovršenika po vrsti i po visini na kojima ovrha nije dopuštena, a kojima se ovršeniku osigurava egzistencijalni minimum. U tom smsilu, ovršenik ima i mogućnost u Fini zatražiti otvaranje zaštićenog računa na koji će mu se isplaćivati takva primanja odnosno primanja na kojima je mogućnost ovrhe ograničena. Nadalje, ovrhovoditeljica se nije suglasila sa prijedlogom za odgodu ovrhe pa nema mjesta ni primjeni odredbe članka 69. stavka 1. OZ kojom je propisano da ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovršenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj i ovršenik suglase s prijedlogom treće osobe o odgodi ovrhe, sud će odgodu odrediti ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

10. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

11. O troškovima ovoga postupka, po stavu ovoga suda, potrebno je odlučiti u parnici na koju je ovršenik upućen, a sukladno uspjehu stranaka u istoj.

U Puli-Pola, 1. travnja 2025.

Sudac

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka, osim ako se podnosi putem e-komunikacije.

Dna:

1. Ovrhovoditeljici po z.z.,

2. Ovršeniku po punomoćnici.