Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-538/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivice Veselića kao predsjednika vijeća, Vlatke Paškvalin Bošković kao člana vijeća i izvjestitelja te Tihane Marije Miladin, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tatjana Šijan Mrzljak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje mlt. djece SJ, rođenog **.**.2012. i MJ rođenog **.**.2018., zastupanih po posebnoj skrbnici FJ, iz Centra za posebno skrbništvo, radi odluke o roditeljskoj skrbi nad zajedničkom maloljetnom djecom, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-327/2022-41 od 13. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-327/2022-41 od 13. rujna 2024., u dijelu pod točkom I., III., IV. i V. izreke.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob- 327/2022-41 od 13. rujna 2024. u dijelu pod točkom II. izreke i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Zajednička maloljetna djeca stranaka SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2012. u [adresa], te MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2018. u [adresa], stanovati će s majkom AJ.

II. Majka AJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivati će djelomičnu roditeljsku skrb nad mlt. SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], te ih samostalno zastupati u pogledu školovanja i zdravstvene skrbi djece, dok će u preostalom dijelu roditelji zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb.

III. Osobni odnosi između oca NJ sa zajedničkom maloljetnom djecom SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], te MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvijati će se:

- utorkom i četvrtkom od 16,00 do 19,00 sati na adresi prebivališta oca [adresa], na način da će majka dovesti djecu na adresu gdje te će ih preuzeti stariji Draganov sin OJ te će po isteku susreta majka preuzeti djecu na istoj adresi;

- svaki drugi vikend od petka do nedjelje, na način da otac djecu preuzme nakon škole te ih vrati na adresu majke u nedjelju do 17,00 gdje će ih preuzeti GJ, Boženina majka;

- svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan u RH;

- polovicu svih školskih praznika.

IV. Nalaže se tuženom NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da po osnovi zakonskog uzdržavanja mlt. SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinosi mjesečnim iznosom od 250,00 eura (dvjesto pedeseteura), a po osnovi zakonskog uzdržavanja mlt. MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečnim iznosom od 200,00 eura (dvjesto eura), počevši od dana donošenja prvostupanjske presude od 13. rujna 2024. pa nadalje, dok za to budu ispunjene zakonske pretpostavke, najkasnije do svakog 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskim zateznim kamatama po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, putem tekućeg računa majke AJ.

V. Odbijaju se zahtjevi tužitelja za donošenje odluke o stanovanju zajedničke mlt. djece, osobnim odnosima, te uzdržavanju.

VI. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

2. Navedenu presudu u cijelosti žalbom pobija tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sa prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Žalba tužitelja je djelomično osnovana.

4. Nije sporno da je tužitelj dana 27. listopada 2022. podnio tužbu protiv tuženice radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanju zajedničke maloljetne djece, a da je tužena 12. rujna 2022. podnijela sudu prijedlog za određivanje privremene mjere radi odluke o stanovanju i osobnim odnosima sa zajedničkom maloljetnom djecom, povodom kojeg prijedloga je formiran predmet poslovni broj R1 Ob-645/22, te je na ročištu 15. prosinca 2022. doneseno rješenje o spajanju ovosudnih predmeta P Ob-327/22 i R1 Ob-645/22. Na istom ročištu su se stranke suglasile o privremenom uređenju osobnih odnosa, slijedom čega je dana 23. prosinca 2022., sud donio rješenje kojim je uredio osobne odnose privremenom mjerom do pravomoćnosti odluke o glavnoj stvari ili drugačije odluke suda.

5. Po provedenom dokaznom postupku sud prvog stupnja je imajući u vidu da su za trajanja ovog postupka, osobni odnosi bili uređeni privremenom mjerom od 23. prosinca 2022. koja i dalje traje, da su isti bili u praćenju voditeljice mjere stručne pomoći i potpore, a potom intenzivne stručne pomoći i nadzora od 1. ožujka 2023.pa nadalje, utvrdio da je zaključno mišljenje Hrvatskog Zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb (dalje: Zavod) od 14. lipnja 2024. sukladno najboljem interesu djece te je stoga odlučio kao u točki I. do III. izreke presude te je nadalje odlučio o visini uzdržavanja i troškovima postupka (toč. IV. i VI. izreke).

6. Iz tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom dostavljenog mišljenja Zavoda od 14. lipnja 2024. u bitnom proizlazi da je iz cjelokupne socio-ekonomske analize i psihologijske obrade razvidno kako je riječ o visoko konfliktnom odnosu roditelja te se procjenom obiteljske dinamike zaključuje kako nije moguće kroz skorije vrijeme postići adekvatan stupanj roditeljske suradnje i međusobnog uvažavanja, a da je kroz cjelokupan rad stručnog tima s roditeljima, temeljem neposrednih razgovora s njima, njihove psihologijske obrade te praćenja putem mjera obiteljsko-pravne zaštite, majka procijenjena kao roditelj s bolje razvijenim roditeljskim kompetencijama i vještinama te uvidom u razvojne i emocionalne potrebe mlt. djece te je unatoč pretrpljenom obiteljskom nasilju i narušavanju bračnih odnosa, po odvajanju od oca pokazala veći senzibilitet prema potrebama djece, a nesporno je da otac pokazuje motivaciju za ostvarivanje roditeljske skrbi te je neupitan očev emocionalni angažman oko djece, no unatoč tome, ostaje sumnja u motiviranost oca za daljnju suradnju s majkom u svrhu postizanja kvalitetnog roditeljskog odnosa. Nadalje iz mišljenja proizlazi da trenutna obiteljska dinamika ukazuje kako dugotrajno zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može samo dodatno narušiti ionako već narušene roditeljske odnose, stoga je djelomično samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi jednog roditelja u najboljem interesu djece. Za dobrobit djeteta, njegov zdravi razvoj i zdravlje važno je da je ono zaštićeno od roditeljskog konflikta jer konflikt uzrokuje niz negativnih psihosocijalnih posljedica na dijete. Stoga Zavod predlaže da mlt. SJ i MJ žive s majkom, koja će u odnosu na djecu djelomično samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u pogledu školovanja i zdravstvene skrbi djece. Obzirom na kronološku dob djece te navedene argumente, predlaže se da otac osobne odnose s djecom ostvaruje na sljedeći način: utorkom i četvrtkom od 16:00h do 19:00h sati na adresi prebivališta oca [adresa], na način da će majka dovesti djecu na adresu gdje te će ih preuzeti stariji Draganov sin OJ te će po isteku susreta majka preuzeti djecu na istoj adresi; svaki drugi vikend od petka do nedjelje, na način da otac djecu preuzme nakon škole te ih vrati na adresu majke u nedjelju do 17:00h gdje će ih preuzeti GJ, Boženina majka; svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan u RH; polovicu svih školskih praznika; otac je također dužan pridonositi za uzdržavanje djece sukladno Odluci o tablici o prosječnim potrebama mlt. djeteta.

7. Suprotno žalbenim navodima, u okolnostima konkretnog slučaja, sud prvog stupnja je prema shvaćanju ovog suda, rukovodeći se najboljim interesima djece, iznio valjane razloge za odluku o tome da će maloljetna zajednička djeca stanovati s majkom.

8. Naime, iz mišljenja Zavoda od 14. lipnja 2024. u bitnom proizlazi da je kroz cjelokupan rad stručnog tima s roditeljima, temeljem neposrednih razgovora s njima, njihove psihologijske obrade te praćenja putem mjera obiteljsko-pravne zaštite, majka procijenjena kao roditelj s bolje razvijenim roditeljskim kompetencijama i vještinama te uvidom u razvojne i emocionalne potrebe mlt. djece te je unatoč pretrpljenom obiteljskom nasilju i narušavanju bračnih odnosa, po odvajanju od oca pokazala veći senzibilitet prema potrebama djece. Pored toga valja istaknuti da iz očitovanja posebne skrbnice proizlazi da dječaci jednako vole svoje roditelje, vole biti i sa mamom i sa tatom, no oboje navode da im mama nedostaje. Nadalje saslušanjem ĆJ, voditeljice mjere sud prvog stupnja je nedvojbeno utvrdio da tužena stanuje na adresi u [adresa], u stanu sa svojom majkom i zajedničkom maloljetnom djecom stranaka te da se radi o stambenom prostoru čija adekvatnost ni u kojoj mjeri nije dovedena u pitanje, a da su okolnosti stanovanja utvrđene najavljenima i nenajavljenim dolascima na tu adresu.

9. Žalbeni navodi tužitelja svode se na drugačiju ocjenu provedenih dokaza od one ocjene dokaza suda prvog stupnja, a koji navodi nisu doveli u sumnju pravilnost zaključka suda prvog stupnja u pogledu odluke da će zajednička maloljetna djeca stanovati sa majkom. Stoga je sud na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je na tako pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Zbog navedenog je prvostupanjska odluka u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke potvrđena kao u izreci ove drugostupanjske presude (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

10. No u pogledu odluke o određivanju djelomično samostalne roditeljske skrbi u odnosu na maloljetnu djecu stranaka, osnovano tužitelj ukazuje da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno te da su izostali razlozi o odlučnim činjenicama te se odluka suda prvog stupnja u tom dijelu, za sada, ne može ispitati.

11. Točni su žalbeni navodi tužitelja da je tijekom cijelog postupka inzistirao i predlagao da roditelji zajednički i sporazumno ostvaruju roditeljsku te da i tužena niti u jednom trenutku nije predlagala niti potpunu niti djelomično samostalnu roditeljsku skrb.

12. Prema odredbi čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje: ObZ) roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Odredbom čl. 5. st. 1. ObZ-a propisano je da sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit.

13. Odredbom čl. 105. st. 1. ObZ-a propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na određeno bitno pitanje u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti.

14. Obrazlažući odluku o tome da će majka, tužena ostvarivati djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. SJ i mlt. MJ te ih samostalno zastupati u pogledu njihova školovanja i zdravstvene skrbi, sud prvog stupnja se samo pozvao na mišljenje Zavoda od 14. lipnja 2024.g., propuštajući pritom cijeniti odredbu čl. 105. st. 1. ObZ-a te je posljedično tome u potpunosti propustio dati razloge o odlučnim činjenicama u pogledu te odluke, priklanjajući se mišljenju Zavoda bez kritičkog ispitivanja cjelokupne životne situacije, koja je kompleksna.

15. Po stavu ovog suda činjenica je, a kako to proizlazi iz mišljenja Zavoda iz lipnja 2024. da između stranka ne postoji kvalitetna roditeljska komunikacija i da je njihov odnos konfliktan, no sama ta činjenica ne predstavlja automatski razlog radi kojeg bi se oca ograničilo u sudjelovanju kod donošenja bitnih odluka za djecu. Prema mišljenju ovog suda da bi se jednog od roditelja ograničilo u sudjelovanju kod donošenja bitnih odluka za djecu, ovdje konkretno odluka o školovanju i zdravstvenoj skrbi potrebno je procijeniti (utvrditi, dokazati) je li taj roditelj svojim ponašanjem šteti zdravlju djece ili bitno otežava ostvarivanje potpune zdravstvene skrbi djece odnosno otežava odluke vezane za školovanje djece, a pobijana presuda o ovim odlučnim činjenicama nema nikakvih razloga. Nadalje, odluka suda kojom se jednog od roditelja ograničava u sudjelovanju kod donošenja bitnih odluka za djecu može biti temeljena i na praktičnim razlozima, primjerice udaljenosti roditelja, ali i kvaliteti njihove suradnje, koja u ovom konkretnom slučaju nije adekvatna, no sud prvog stupnja u potpunosti propušta dati razloge o ovoj odluci pozivajući se samo na mišljenje zavoda, koje da je u interesu djece.

16. Procjena svrsishodnosti odluke da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na određeno bitno pitanje u vezi s djetetom u pojedinom slučaju je ovlast suda koji mora odlučiti uvažavajući najbolji interes djeteta, sve u smislu načela propisanog odredbom čl. 5. st. 1. ObZ-a te odredbom čl. 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine" Međunarodni ugovori 12/93 i 20/97).

17. Stoga kako sud prvog stupnja ne utvrđuje i ne obrazlaže jesu li za odluku kakva je donesena bile ispunjene pretpostavke iz čl. 105. st. 3. u vezi s čl. 416. st. 2. i 3. ObZ-a, unatoč tome što su stranke cijelo vrijeme predlagale zajedničku roditeljski skrb, a što tužitelj ponavlja i u žalbi, time je sud počinio povrede iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. i čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, pa je na temelju čl. 369. st. 1. istog Zakona odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

18. Nadalje pravilno je sud prvog stupnja odlučio da obveza uzdržavanja počinje teći od dana donošenja presude prvog stupnja, jer je istom odlukom odlučeno o tome da će maloljetna zajednička djeca živjeti sa majkom, čime nastaje i obveza tužitelja za uzdržavanje.

19. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će otkloniti navedene nedostatke na koje je ukazano ovom odlukom, tako što će raspraviti i utvrditi relevantne činjenice na koje je ukazano te ponovo odlučiti o tužbenom zahtjevu za koji je ponovljeno suđenje i odluku obrazložiti na način određen člankom 338. st. 4. ZPP-a.

20. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 1. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić