Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-498/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Ani Gradišek, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Hrvatske vode, OIB: 28921383001, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 220, protiv protivnika osiguranja ČM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj Ovr- 683/2024-2 od 23. listopada 2024., dana 1. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini, poslovni broj Ovr- 683/2024-2 od 23. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem, „na temelju ovršne isprave - ovršnih rješenja predlagatelja osiguranja i to: [broj], [broj] od 16.02.2018., [broj], [broj] od 03.11.2022., [broj], [broj] od 25.10.2023., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 164,90 EUR, koji se sastoji od glavnice u iznosu od 137,35 EUR i zakonske zatezne kamate na dan 24. rujna 2024. u iznosu od 27,55 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 137,35 EUR teče od 25.09.2024. pa sve do namirenja predlagatelja osiguranja u cijelosti po stopi propisanoj čl.29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.) koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, određuje se uknjižba založnog prava na nekretnini upisanoj u vlasništvu protivnika osiguranja u zemljišne knjige Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel [adresa] i to u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao k. č. br. [katastarska čestica], Oranica na [adresa] površine 676 m2 za korist predlagatelja osiguranja Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, OIB: 28921383001, uz zabilježbu ovršnosti tražbine za korist Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, OIB: 28921383001. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu [adresa] izvršiti uknjižbu založnog prava i zabilježbu ovršnosti tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena (čl. 297. st. 2 OZ-a).
Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.“
2. Rješenje pobija protivnik osiguranja, navodeći kako nije niti vlasnik niti korisnik predmetne nekretnine, te da je 2017. prijavio nadležnoj policijskoj postaji svoje privremeni odlazak s adrese [adresa]. Navodi kako mu nisu dostavljena rješenja za koja se navodi da predstavljaju ovršnu ispravu. Predlaže, ukinuti pobijano rješenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja osiguranja, protiv protivnika osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, temeljem ovršnih isprava-konačnog i ovršnog rješenja predlagatelja osiguranja [broj], [broj]
[broj] od 16.02.2018., [broj], [broj]
[broj] od 03.11.2022., [broj], [broj] od 25.10.2023.
5. Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, reguliran je odredbama članaka 295. - 298. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. i 73/2017. - dalje: OZ).
6. Odredbom čl. 296. propisano je da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja, a odredbom čl. 297. stavak 1. OZ propisan je način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom.
7. Spisu prileži zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu na kojoj je određeno predloženo osiguranje, iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik iste za cijelo. S tim u vezi, neosnovan je žalbeni navod kako protivnik osiguranja nije vlasnik predmetne nekretnine.
8. Iz prednjeg slijedi da u postupku osiguranja ovršni sud donosi rješenje o osiguranju kojim, pod uvodno navedenim pretpostavkama, određuje zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja uknjižbom tog prava u zemljišne knjige.
9. Prvostupanjski sud je utvrdio da su za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama navedenima u prijedlogu ostvarene propisane zakonske pretpostavke jer je prijedlog sukladan i utemeljen na ovršnoj ispravi, a nekretnina predstavlja vlasništvo protivnika osiguranja.
10. Dakle, temeljna pretpostavka za donošenje takvog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja koja se osigurava. Ovršna isprava je, među ostalim, ovršna odluka donesena u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane tražbine, ako zakonom nije drugačije određeno (članak 23. točka 3. u vezi članka 24. stavak 2. OZ) a ista stječe svojstvo ovršnosti pod pretpostavkama iz članka 25. OZ.
11. Pri tome nisu odlučne tvrdnje protivnika osiguranja da rješenja predlagatelja osiguranja imaju nedostataka koji im osporavaju svojstvo ovršne isprave i da on ta rješenja nikad nije primio. Temeljem odredbe čl. 36. st. 2. i 3. OZ potvrdu o ovršnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odlučivalo o tražbini u prvom stupnju, a potvrdu o ovršnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinut će rješenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po službenoj dužnosti. Dakle, iz navedenih zakonskih odredbi jasno proizlazi da ovršni sud nije ovlašten odlučivati o klauzuli ovršnosti koju je stavio upravni organ koji je donio rješenje već o valjanosti potvrde o ovršnosti odlučuje isključivo taj upravni organ. Kako su rješenja predlagatelja osiguranja opremljena klauzulom ovršnosti, ta rješenja predstavljaju ovršnu ispravu na temelju koje se može izdati mjera osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava zbog čega navodi žalbe protivnika osiguranja u tom pravcu nisu osnovani.
12. U izloženim okolnostima, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da nije bilo pravno odlučnih zapreka za donošenje pobijanog rješenja, te je pravilno primijenio naprijed citirane zakonske odredbe donoseći pobijano rješenje.
13. Žalbenim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
14. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu, pobijano rješenje potvrditi te riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 1. travnja 2025.
Sudac
Ana Gradišek