Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3572/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BISTRO&BAR ROSEMARIN 2 j. d. o. o. Selce, kao pravne osobe i BČ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/07, 98/19, 151/22) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju, poslovni broj: 26. Pp-1350/2021 od 26. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Na temelju članka 155. stavka 1 Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/21),obustavlja se prekršajni postupak protiv okrivljenika BISTRO&BAR ROSEMARIN 2 j. d. o. o. Selce, kao pravne osobe, zbog prekršaja činjenično opisanih u izreci prvostupanjske presude.

i

p r e s u d i o  j e

II. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki II. izreke, na način da se na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) protiv okrivljenika BČ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi

o d b i j a o p t u ž b a

da radnicu TČ nisu prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada 18. srpnja 2021.,

dakle, da su propustili imenovanu radnicu prijaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, odnosno najkasnije prije početka rada,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

III. Prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačuje se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se okrivljeniku SČ, kao odgovornoj osobi, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, za prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), činjenično opisan u točki I. izreke, na temelju iste odredbe, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 660,00 (šestošezdeset) eura, za prekršaj iz članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), činjenično opisan u točki III. izreke, na temelju iste odredbe, u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura, a za prekršaj iz članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 5. Zakona o strancima ("Narodne novine", broj: 133/20, 114/22, 151/22), činjenično opisan u točki IV. izreke, na temelju istog članka, u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura.

IV. Uslijed odluke iz točke III izreke preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni te se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenoj odgovornoj osobi izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 2.060,00 (dvijetisućešezdeset) eura, koju je dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude, s time da će se, ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom za plaćanje, smatrati da je novčana kazna u cjelini plaćena, sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici BISTRO&BAR ROSEMARIN 2 j. d. o. o. Selce, kao pravna osoba i LČ, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u točki I. izreke prvostupanjske presude, članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u točki II. izreke, članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, činjenično opisanog u točki III. izreke i članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 5. Zakona o strancima, činjenično opisanog u točki IV. izreke, za koje su prekršaje primjenom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobođeni od kazne.

1.1. Istom presudom okrivljenici su obvezani i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 eura, svaki.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2.1. U žalbi u bitnom ističe da je prvostupanjski sud previše cijenio utvrđene olakotne okolnosti te da ranija nekažnjavanost nije dovoljna za njihovo oslobađanje od kazne, kao i da uplatom iznosa od 20.000,00 kuna na ime prekršaja iz Zakona o mirovinskom osiguranju nisu u potpunosti otklonili utvrđene nedostatke, pa s obzirom na težinu prekršaja oslobađanjem okrivljenika od kazne neće biti postignuta svrha kažnjavanja.

2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, okrivljenike za počinjene prekršaje kazni primjerenim kaznama.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom osnovana.

4. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/21), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je uvidom u podatke Sudskog registra Trgovačkog suda u Rijeci da je okrivljena pravna osoba BISTRO&BAR ROSEMARIN 2 j. d. o. o. Zagreb za ugostiteljstvo u stečaju 10. travnja 2024. rješenjem istog suda Tt-24/2952-3 brisana, uslijed čega je prekršajni postupak protiv okrivljene pravne osobe koja je nakon započinjanja prekršajnog postupka prestala postojati, na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona, obustavljen.

5. Rješavajući dalje ovaj predmet u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu, uz ocjenu navoda žalbe tužitelja, ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona prekršajnog progona, međutim, da je u odnosu na prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisan u točki b) izreke, povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona u pitanju je li stvar već pravomoćno presuđena. Druge povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika nisu utvrđene.

6. Naime, usmenim rješenjem od 19. kolovoza 2021. poslodavcu je na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju zabranjeno obavljanje registrirane djelatnosti u poslovnom prostoru okrivljene pravne osobe na adresi [adresa], do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće na rok od 15 dana, do 7. rujna 2021., s time da se mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti neće izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ukoliko poslodavac u roku od tri dana od dana donošenja ovog rješenja, tj. do 23. kolovoza 2021. inspektoru rada dostavi dokaz da je otklonio utvrđene nedostatke i uplatio novčani iznos od 20.000,00 kuna iz članka 171. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju.

6.1. Iz rješenja Državnog inspektorata od 27. kolovoza 2021. vidljivo je da je usmeno rješenje ukinuto, jer je dostavljen dokaz o uplati iznosa od 20.000,00 kuna, kao i dokaz da je poslodavac otklonio utvrđene nedostatke u poslovanju, izjavu FČ da ne želi zasnovati radni odnos u okrivljenoj pravnoj osobi.

6.2. Slijedom navedenog, kako je poslodavac postupio po navedenom usmenom rješenju kojim mu je zabranjeno obavljanje djelatnosti do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće na rok od 15 dana, odnosno alternativno uplatom iznosa od 20.000,00 kuna za svakog radnika koji nije prijavljen tijelu mirovinskog osiguranja, koja je upravna mjera donijeta sukladno ovlaštenju iz članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju zbog toga što radnicu TČ nisu prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada 18. srpnja 2021., to su već kažnjeni za prekršaj činjenično i pravno opisan u točki II. izreke pobijane presude.

6.3. Naime, člankom 4. stavkom 1. Protokola br. 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava („Narodne novine“ broj 6/99), Pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, propisano je da se nikome ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku iste države za kazneno djelo za koje je već pravomoćno osuđen ili kažnjen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te države, cilj koje je odredbe zabraniti ponavljanje kaznenog postupka koji je završen pravomoćnom odlukom, a ista se primjenjuje u slučaju pokretanja postupka nakon što je prethodna odluka stekla učinak res iudicata.

6.4. Prema pravnom stajalištu sjednice Odjela gospodarstva i financija Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 19. svibnja 2016., načelo ne bis in idem primjenjuje se na prekršaje koji su obuhvaćeni rješenjem upravnog tijela, a iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da je usmenim rješenjem inspektora rada okrivljenoj pravnoj osobi zabranjeno obavljanje djelatnosti i da su se te mjere okrivljenici pridržavali, koja mjera po ocjeni ovog suda ima kao svrhu odvraćanje i kažnjavanje, što provedeni postupak stavlja u kazneni postupak u smislu članka 4. Protokola 7 Konvencije.

6.5. Nadalje, činjenice zbog kojih je poslodavcu izrečena i izvršena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, istovjetne su činjenicama zbog kojih je protiv okrivljenika podnijet optužni prijedlog, jer se radi o radu radnice FČ koja nije bila prijavljeni tijelu mirovinskog osiguranja.

6.6. Kako je predmetno usmeno rješenje izvršeno prije podnošenja optužnog prijedloga, u konkretnom slučaju radi se o presuđenoj stvari u smislu odredbe članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona, tako da je prvostupanjski sud pobijanom presudom u odnosu na taj prekršaj povrijedio materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika, uslijed čega je optužba protiv okrivljenika za taj prekršaj na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona odbijena. Pazeći na tu povredu po službenoj dužnosti, ovaj je sud istu otklonio na način kako je to navedeno u točki II izreke.

7. Ispitujući odluku o kazni u smislu žalbenih navoda, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pogrešno primjenom članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenu odgovornu osobu oslobodio od kazne, na što osnovano ukazuje žalitelj u svojoj žalbi.

7.1. Naime, odredbom članka 38. Prekršajnog zakona propisano je da će sud osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje (stavak 1.), a da može osloboditi od kazne počinitelja, kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja; kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak; kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu (stavak 2.).

7.2. Međutim, u konkretnom slučaju zakon izričito ne propisuje oslobađanje od kazne za terećene prekršaje, a uvjeti za fakultativno oslobađanje od kazne nisu ispunjeni, jer niti posljedice prekršaja okrivljenika tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, niti je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja

8. Prilikom odmjeravanja kazni, ovaj drugostupanjski sud uzeo je u obzir sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i koje okolnosti su po prvostupanjskom sudu pravilno utvrđene.

8.1. Cijeneći navedene okolnosti u granicama zakonom propisanih novčanih kazni za odgovornu osobu kao počinitelja terećenih prekršaja, ovaj sud smatra da utvrđene olakotne okolnosti, uz protek vremena od počinjenja prekršaja, daju dostatnu osnovu da se okrivljenoj odgovornoj osobi izreknu kazne primjenom odredbi o ublažavanju kazni.

8.2. Stoga je ovaj sud, prihvaćanjem žalbe tužitelja, a imajući na umu okolnosti počinjenja prekršaja i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni i okrivljenoj odgovornoj osobi, uz primjenu članka 37. stavka Prekršajnog zakona, za počinjene prekršaje odmjerio novčane kazne u iznosima ispod najnižih zapriječenih kazni za odnosne prekršaje, smatrajući da će se ovako ublaženim novčanim kaznama ostvariti opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona,

7.3. Nadalje, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

8. Kako su nakon počinjenja prekršaja opisanih u izreci izmijenjeni propisi o prekršaju te su 1. siječnja 2023. na snagu stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 151/22), 1. travnja 2023. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 33/23) te 1. siječnja 2023. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj: 151/22) koji za počinitelja prekršaja propisuje blaže novčane kazne, ovaj sud je, pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava i u smislu članka 3. Prekršajnog zakona na načelo primjene blažeg propisa, prema kojem se na počinitelja prekršaja primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jedan ili više puta, primjenjuje propis najblaži za počinitelja, djela okrivljenika pravno označio u smislu tih izmjena, kako je to navedeno u točki III izreke.

9. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 1. travnja 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenu odgovornu osobu i tužitelja.