Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Šibeniku

    Gž-659/2022-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A I R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marte Plančić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Maje Skorić i Tonija Šantića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Bogdanu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika OTP banka d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB 52508873833, zastupanog po punomoćniku Belizaru Tomaiću, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja ništetnosti dijela ugovornih odredbi i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu pod brojem P- 1673/2019 od dana 28. travnja 2022. godine, u sjednici održanoj dana 1. travnja 2025. godine

    p r e s u d i o i r i j e š i o j e

    I. Odbija se djelomično žalba tuženika kao neosnovana i u dijelu pod točkom I. izreke, u kojoj je prihvaćen tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnim odredbi Ugovora o kreditu broj 17945/06, sa sporazumom o osiguranju prijenosom prava vlasništva sklopljenog dana 27. ožujka 2006. godine između tužitelja i HVB Splitske banke d.d. Split, pravnog prednika tuženika koji je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić pod brojem OU-258/06 dana 27. ožujka 2006. godine, potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu pod brojem P-1673/2019 od dana 28. travnja 2022. godine, osim u dijelu pod točkom I. izreke za utvrđenje ništetnim citiranog dijela odredbe članka 2. točka 1., odredbe članka 2. točka 2. i odredbe članka 18. točka 1. tog Ugovora, a u odnosu na koji dio, kao i točku II. izreke, te dosuđujući dio odluke o parničnom trošku pod točkom III. izreke, djelomično se uvažava žalba tuženika i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    II. Odluku o parničnom trošku žalbenog postupka donijet će prvostupanjski sud.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom utvrđene su ništetnim odredbe Ugovora o kreditu broj 17945/06, sa sporazumom o osiguranju prijenosom prava vlasništva sklopljenog dana 27. ožujka 2006. godine između tužitelja i HVB Splitske banke d.d. Split, pravnog prednika tuženika koji je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić pod brojem OU-258/06 dana 27. ožujka 2006. godine i to u:

    - članku 2. točki 1. koja glasi: "… u kunskoj protuvrijednosti od CHF…";

    - članku 2. točki 2. koja glasi: "Kredit se isplaćuje po prodajnom deviznom tečaju Kreditora vrijedećem za CHF na dan korištenja kredita.";

    - članku 2. točka 3. koja glasi: "Sve obveze iz Ugovora obračunavaju se i iskazuju ne istovjetan način - u izabranoj stranoj valuti (CHF - kao valuta Ugovora), ako Ugovorom nije određeno drugačije.";

    - članku 2. točka 4. koja glasi: "Sva plaćanja novčanih obveza zasnovanih na Ugovoru (otplata glavnice i kamata, naknada, troškova i drugo) izvršit će se u kunskoj protuvrijednosti izabrane valute Ugovora, izračunato korištenjem prodajnog tečaja Kreditora (prodajni tečaj kune u odnosu na CHF), vrijedećeg na dan plaćanja, ako Ugovorom nije drugačije određeno.";

    - članku 2. točka 5. koja glasi: "Korisnik kredita samostalno i isključivo odgovara za izbor valute Ugovora.";

    - članku 2. točka 6. koja glasi: "Korisnik kredita i ostali sudionici potvrđuju upoznatost sa mogućom promjenljivošću tečaja izabrane valute Ugovora, koja se primjenjuje za izračun kunske protuvrijednosti novčanih obveza po Ugovoru i pristaju na moguće posljedice izbora valute Ugovora, neovisno o veličini tih promjena u odnosu na HRK.";

    - članku 5. točka 1. koja glasi: "… promjenjiva.";

    - članku 10 d) točka 1. koja glasi: "… po prodajnom tečaju prema tečajnoj listi Kreditora na dan dospijeća.";

    - članku 10 d) točka 2. koja glasi: "Ukoliko Korisnik kredita zakasni sa uplatom mjesečnog anuiteta, Kreditor će na uplatu primijeniti prodajni devizni tečaj, vrijedeći na dan kada mu je omogućeno raspolaganje uplaćenim novčanim sredstvima.";

    - članku 10 d) točka 3. koja glasi: "Prijevremene uplate, …., prihvatit će se po tečaju koji vrijedi na dan redovnog dospijeća..";

    - članku 11. točka 1. koja glasi: "Redovna kamatna stopa je promjenljiva, a utvrđuje se odlukom Kreditora.";

    - članku 18. točka 1. koja glasi: "Prihvat primjene naznačenih akata obuhvaća i njihove izmjene i dopune ( točka I. izreke), te je naloženo tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 77.859,86 kuna zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana 1. listopada 2015. godine pa do isplate (točka II. izreke), kao i parnični trošak u iznosu od 13.503,00 kune sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude 28. travnja 2022. godine do isplate, a sve u roku od 15 dana, dok je odbijen tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 937,50 kuna.

    2. Protiv te presude, u dijelu pod točkom I. i II. izreke, kao i dosuđujućem dijelu odluke o parničnom trošku pod točkom III. izreke, žalbu je podnio tuženik pobijajući je zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sa prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, pobijanu presudu preinači u skladu sa navodima žalbe, podredno, da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, uz zahtjev za naknadu parničnog troška žalbenog postupka.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba je djelomično osnovana.

    5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi Ugovora o kreditu broj 17945/06, sa sporazumom o osiguranju prijenosom prava vlasništva sklopljenog dana 27. ožujka 2006. godine između tužitelja i HVB Splitske banke d.d. Split, pravnog prednika tuženika koji je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić pod brojem OU-258/06 dana 27. ožujka 2006. godine (dalje: Ugovor o kreditu) i zahtjev za isplatu preplaćenih iznosa po osnovi ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli vezanoj uz tečaj CHF.

    6. Nije osnovana žalba tuženika u dijelu kojom osporava prvostupanjsku presudu pod točkom I. izreke, osim u odnosu na zahtjev za utvrđenje ništetnom dijela odredbe članka 2. točka 1., odredbe članka 2. točka 2. i odredbe članka 18. točka 1. Ugovora o kreditu, a to stoga jer se preostale odredbe odnose na odredbe Ugovora kojim je ugovorena jednostrano promjenjiva kamata stopa prema odluci kreditora i valutna klauzula kojom se isplata glavnice veže za tečaj CHF, a u odnosu na koje se tužitelj pozvao na pravne učinke presude Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem P- 1401/12 od dana 4. srpnja 2013. godine donesene u kolektivnom sporu za zaštitu potrošača, te je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se o istim nije pregovaralo i da tužitelj nije bio informiran o odlučnim parametrima vezanim za promjenu kamatne stope i valutnog tečaja vezanog za CHF.

    6.1. Nije u pravu tuženik, kada u žalbi ističe da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, iz razloga što prvostupanjski sud nije naveo razloge iz kojih je odbio provođenje dokaza saslušanjem tužitelja i javnog bilježnika, kao ni odlučio o dokaznom prijedlogu da službenim putem pribavi podatak o kretanju kamatne stope banaka na kunske depozite s valutnom klauzulom, budući da su razlozi zbog kojih nisu izvedeni dokazi saslušanjem tužitelja i javnog bilježnika sadržani u točki 33. obrazloženja presude u kojoj je prvostupanjski sud naveo da isti dokazi nisu bili nužni, te se pozvao na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Rev-31242/18 od dana 19. ožujka 2019. godine, pa se može postaviti samo pitanje pravilnosti tih razloga s obzirom na daljnji žalbeni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

    6.2. Iz zapisnika glavne rasprave održane dana 24. ožujka 2022. godine proizlazi da je u prisutnosti punomoćnika stranka proveden dokazni postupak i utvrđeno da se vrši uvid u materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, te nakon toga konstatirano da nitko od prisutnih nema daljnjih dokaznih prijedloga.

    7. Ocjenjujući u ukupnosti razloge prvostupanjske presude, navedeni dokazi su bili suvišni, a dijelom i neodgovarajući za utvrđivanje odlučnih činjenica, jer javni bilježnik nema potrebna stručna znanja na temelju kojih bi se mogla prosuđivati obaviještenost tužitelja o svim potrebnim parametrima vezanim za sporne odredbe Ugovora o kreditu, a tužitelj se glede pojedinačnog pregovaranja i informiranosti o bitnom parametrima, jasno pozvao na utvrđenja iz presude Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem P-1401/12 od dana 4. srpnja 2013. godine, dok tuženik nije predložio dokaz saslušanjem zaposlenika koji je sudjelovao u postupku dogovaranja i sklapanja ugovora, a dokazni prijedlog vezan za kretanje kamatnih stopa nema značaja za utvrđivanje odlučne činjenice pregovaranja i adekvatnog informiranja tužitelja prije sklapanja ugovora o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke o kreditu sa odredbama o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

    7.1. Činjenica da je između stranaka sklopljen Dodatak ugovoru o kreditu dana 1. ožujka 2016. godine, po naravi sporazum stranaka o konverziji, a temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15, dalje: ZID ZPK/15) nije zapreka da bi se mogle utvrđivati ništetnim pojedine odredbe osnovnog Ugovora o kreditu koje bi bile ujedno i nepoštene ugovorne odredbe sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/03 – dalje ZZP/03), koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, te se prvostupanjski sud pravilno pozvao i na pravno stanovište sadržano u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Rev-18/2020 od dana 26. svibnja 2020. godine.

    7.2. Kod takvog stanja stvari, žalbu tuženika trebalo je djelomično odbiti i pod točkom I. izreke, osim u dijelu koji se odnosi na utvrđenje ništetnim dijela odredbe članka 2. točka 1., odredbe članka 2. točka 2., te odredbe članka 18. točka 1. Ugovora o kreditu, potvrditi prvostupanjsku presudu.

    8. U pravu je tuženik kada prvostupanjsku presudu pobija zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, budući da je pobijana presuda u dijelu pod točkom I. izreke koji se odnosi na utvrđenje ništetnim dijela odredbe članka 2. točka 1., odredbe članka 2. točka 2. i dijela odredbe članka 18. točka 1. Ugovora o kreditu, te u dijelu pod točkom II. izreke, donesena uz bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju, u postupku pokrenutom tužbom dana 10. lipnja 2019. godine, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    8.1. Naime, u odnosu na točku I. izreke koja se odnosi na utvrđenje ništetnim dijela odredbe članka 2. točka 1. i odredbe članka 2. točka 2. Ugovora o kreditu, a kojom je definirana glavna obveza kreditora – isplata kredita u kunskoj protuvrijednosti 79.300,00 CHF prema prodajnom deviznom tečaju kreditora vrijedećem za CHF na dan korištenja kredita, kao i u odnosu na odredbu članka 18. točka 1. kojom je propisano da prihvat "naznačenih akata" obuhvaća i njihove izmjene i dopune, pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, kao što ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama u odnosu na točku II. izreke u kojoj je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 77.859,86 kuna koji bi se, prema razlozima presude utemeljenim na nalazu i mišljenju vještaka, sastojao od zbroja razlike anuiteta od 71.222,16 kuna (između izračunate obveze anuiteta sa početnom kamatnom stopom od 4,30% godišnje i početnim tečajem za CHF od 4,6789 kuna, te stvarno plaćenih iznosa anuiteta), te "manjka" u visini od 867,11 eura, odnosno 6.637,70 kuna, pri čemu se vještak glede iznosa "manjka" pozvao na Izračun konverzija na listu 148. spisa koji predstavlja ponudu tuženika za sklapanje Sporazuma o konverziji prema odredbama ZID ZPK/15.

    8.2. U odnosu na disponiranje tužitelja zahtjevom tužbe, te odgovarajući na prigovore žalbe, treba reći da se tuženik u podnesku od dana 15. ožujka 2022. godine izjasnio da se ne protivi smanjenju zahtjeva sa iznosa od 82.652,85 kuna na iznos od 77.859,86 kuna, odnosno time ni djelomičnom povlačenju tužbe, te da se ne radi o preinaci tužbe, slijedom čega u tom dijelu nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u vezi članka 190. ZPP, na koju se referira tuženik.

    9. Nije u pravu tuženik kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pogrešno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio neosnovanim istaknuti prigovor zastare – s tvrdnjom da podnošenje kolektivne tužbe ne dovodi do prekida zastare.

    9.1. Izloženo stajalište žalitelja nije pravilno, jer je glede početka tijeka zastarnog roka na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 30. siječnja 2020. godine zauzeto pravno shvaćanje koje glasi: „Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora." Navedeno shvaćanje dopunjeno je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 31. siječnja 2022. godine: „Ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok, sukladno tekstu oba pravna shvaćanja, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite.“ Budući da je, dakle, ništetnost odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u kolektivnom sporu utvrđena pravomoćnom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/13 od dana 13. lipnja 2014. godine, a ništetnost ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF presudom istog suda broj Pž-6632/17 od dana 14. lipnja 2018. godine, te kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 10. lipnja 2019. godine – do podnošenja tužbe nije protekao zastarni rok od pet godina.

    10. Međutim, polazeći od toga da u postupku nije sporno da je sklopljen Dodatak Ugovora o konverziji u kojem su se stranke pozvale na odredbe ZPK/15, izostali su razlozi zbog kojih prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj ima pravo na obeštećenje u navedenom iznosu, ovo pogotovo kada iz samog Dodatka proizlazi da je na temelju članka 19. c ZID ZPK izvršena konverzija kredita, a u odnosu na koji Dodatak, presuda ne sadrži bilo kakve razloge, te se slijedom toga u tom dijelu, ne može ispitati.

    10.1. Naime, sama činjenica da su sporne odredbe ugovora utvrđene ništetnim, ne daje pravo tužitelju i na isplatu, s obzirom na činjenicu da su stranke sklopile Dodatak Ugovora o kreditu u kojem su se pozvale na odredbe ZID ZPK/15, te je u postupku trebalo utvrditi da li je obveza kreditora na povrat više plaćenih iznosa (utužene glavnice) prestala sklapanjem sporazuma o konverziji kredita iz članka 19. c stavak 1. točka 6. ZID ZPK/15, imajući u vidu da bi potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19. c stavak 1. točka 6. ZID ZPK/15 nakon sklapanja sporazuma, imao pravo u skladu sa općim propisima iz članka 1111. stavak 1. ZOO na isplatu pripadajućih zateznih kamata samo na više plaćene iznose (pretplatu) koje je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19. c ZID ZPK/15 obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije.

    11. Iz tih razloga, žalbu tuženika trebalo je uvažiti i pobijanu presudu ukinuti i u daljnjem dijelu pod točkom II. izreke (članak 369. ZPP), posljedično tome i u dosuđujućem dijelu odluke o parničnom trošku pod točkom III. izreke, te predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, da bi uklonio bitne povrede odredaba parničnog postupka, u tom pravcu, imajući u vidu naprijed navedene primjedbe ovog ukidnog rješenja i potom pravilnom primjenom materijalnog prava, bio u mogućnosti i u ukinutom dijelu donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

    12. Odluka o parničnom trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 4. ZPP.

    13. U odbijajućem dijelu odluke o parničnom trošku za iznos od 937,50 kuna, jer nije pobijana žalbom, prvostupanjska presuda ostala je neizmijenjena.

    U Šibeniku, 1. travnja 2025. godine

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

    Marta Plančić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.