Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž Ob 21/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja PČPL, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Zvjezdani Zdjelar Lalović odvjetnici iz Pule, protiv protustranke PČP, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Antoniu Volarević odvjetniku iz Zagreba, uz sudjelovanje mlt. ŽČPL, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ,lt. ŽČP [adresa] P, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa]., zastupane po posebnoj skrbnici TČP iz Centra za posebno skrbništvo Podružnica Rijeka, radi određivanja privremene mjere sa kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju osobnih odnosa i uzdržavanju, odlučujući po žalbama stranaka, izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1 Ob 320/2023 od 27. studenog 2024., 1. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I.Odbijaju se kao neosnovane žalbe predlagatelja PČPL i protustranke PČP, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1 Ob 320/2023 od 27. studenog 2024. u točkama I. i II. u cijelosti, točki III. izreke u dijelu koji odnosi na uzdržavanje, te u točki VII. izreke.

II.Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja, točkom I. izreke, određeno je da će mlt. djeca stranaka stanovati s ocem na adresi [adresa]., točkom II. izreke određen je način održavanja osobnih odnosa majke sa mlt. djecom, na način pobliže naveden u toj točki, točkom III. izreke određeno je da se stranke kao roditelji mlt. djece obvezuju međusobno omogućiti svakodnevni kraći audio-video poziv (u trajanju od 10 do 15 minuta) s mlt. djecom u vrijeme kada djeca u kontinuitetu sedam dana borave kod njih. Točkom III. izreke naloženo je majci PČP, da za uzdržavanje mlt. djece doprinosi iznos od 75,00 eur mjesečno za svako dijete odnosno ukupno 150,00 eur mjesečno počevši od mjeseca studenog 2024. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, tako da svako mjesečni iznos plaća do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 16-tog u mjesecu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun oca PČPL.

Točkom IV. izreke određeno je da će ova privremena mjera trajati do pravomoćnog okončanja postupka ovog suda poslovni broj P Ob-208/2023 ili do drugačije odluke suda predlagatelja i protustranke kao neosnovani, točkom V. izreke određeno je da tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere. točkom VI. izreke odbijeni su u preostalom dijelu zahtjevi predlagatelja i protustranke, te je točkom VII. izreke određeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

2.Protiv citirane odluke, točaka II., III. i VII. izreke, žalbu podnosi predlagatelj, iz žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a), dok protustranka prvostupanjsko rješenje pobija u točkama I., II. i III. (koja se odnosi na uzdržavanje) izreke iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. ZPP-a.

3.Predlagatelj je u odgovoru na žalbu osporio žalbene navode protustranke, te zatražio naknadu troška odgovora na žalbu.

4.Žalba predlagatelja nije osnovana, dok je žalba protustranke osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga predlagatelja i protustranke, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a.

6.Nisu osnovani navodi ni predlagatelja ni protustranke, kojima upiru na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni pogrešne primjene materijalnog prava u odnosu na odluke sadržane u točkama I.,

II., te III. izreke rješenja.

7.Naime, iz stanja u spisu proizlazi:

-da su stranke živjele u izvanbračnoj zajednici, pa zatim u bračnoj zajednici, u kojoj su rođene mlt. IČPABC i mlt. ŽČPABC,

-da u izvanparničnom predmetu poslovni broj R1 Ob 610/2022, rješenjem od 21. prosinca 2022. određena privremena mjera kojom je zabranjeno ovdje predlagatelju kao protustranci, da napušta teritorij RH s mlt. djecom, te da je predmetni postupak okončan na način da je ovdje protustranka kao predlagateljica, povukla svoj prijedlog za određivanje te privremene mjere,

-da su stranke zajednički podnijele prijedlog pod poslovnim brojem R1 Ob 243/2023 radi sporazumnog razvoda braka i odobrenja Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi za mlt. djecu prema kojem bi mlt. djeca nastavila živjeti s majkom u obiteljskoj kući u [adresa], te djeca podjednako vremena provodila s oba roditelja odnosno sa svakim sedam dana u kontinuitetu te tijekom polovice ljetnih i zimskih praznika, da je u tom postupku, ovdje predlagatelj povukao svoj prijedlog zbog čega je predmetni postupak obustavljen,

-da se postupak pod poslovnim brojem P Ob-208/2023 vodi postupak povodom tužbe tužiteljice PČP (ovdje protustranke) radi razvoda braka i donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju zajedničke roditeljske skrbi, te o ostvarivanju osobnih odnosa s djecom i uzdržavanju mlt. djece, u okviru kojeg postupka je provedeno i kombinirano psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje stranaka i mlt. djece po stalnim sudskim vještacima i to psihijatru PČ i psihologu ŽČ,

-da se između istih stranaka vodi i izvanparnični postupak pod poslovnim brojem R1 Ob-150/2024, povodom zahtjeva ovdje protustranke kao predlagateljice, za određivanje privremene mjere na način da se ovdje predlagatelju zabrani da napušta teritorij RH s mlt. djecom, te je i taj postupak okončan zbog povlačenja navedenog prijedloga,

-da iz mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rovinj od 4. prosinca 2023. i 10. siječnja 2024. proizlazi da bi radi uvažavanja dobrobiti i interesa djece, na način da se u njihov život unosi što manje promjena, djeca i nadalje trebala ostati živjeti u obiteljskoj kući u kojoj trenutno pretežito boravi otac, a da s majkom ostvaruju redovite osobne odnose na način da djeca borave s majkom svakog drugog tjedna po sedam dana u kontinuitetu, a da u tjednu kada djeca borave s majkom ostvaruju osobne odnose s ocem jedan dan u tjednu u poslijepodnevnim satima i obrnuto, da u tjednu kada djeca borave s ocem ostvaruju osobne odnose s majkom jedan dan u tjednu u poslijepodnevnim satima. Također prijedlog je Zavoda da mlt. djeca ostvaruju osobne odnose s majkom tijekom polovine zimskih i ljetnih školskih praznika ovisno o godišnjim odmorima roditelja, kao i naizmjenično praznicima i blagdanima, a preporučaju i što češće audio-video kontakte djece s drugim roditeljem,

-temeljem provedene psihologijske obrade roditelja i mlt. djece, Zavod je stajališta da oba roditelja posjeduju adekvatne kognitivne sposobnosti i osobine ličnosti, zdravu motivaciju, pozitivan vrijednosni sustav te znanja i vještine potrebne za ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na mlt. djecu, da ni kod jednog roditelja nisu uočene ozbiljne teškoće u psihičkom funkcioniranju ili psihopatološke tendencije koje bi se negativno manifestirale na daljnji razvoj maloljetne djece. Kod majke PČP uočena je tendencija kao emocionalno toplom ali permisivnom odgoju uvažavajući individualnost i slobodu, dok se otac PČPL zauzima za postavljanje strukture i pravila uz pozitivnu emocionalnu povezanost i podršku. Oba roditelja imaju adekvatan stav o važnosti sudjelovanja drugog roditelja u skrbi o djeci i verbaliziraju spremnost omogućavanja ostvarivanja redovitih i kvalitetnih odnosa djece s drugim roditeljem. Također se slažu u procjeni da je u interesu djece da budu u ovoj fazi izložena što manjim promjenama, a prvenstveno vezano uz prostor u kojem žive te socijalnu sredinu u kojoj aktualno funkcioniraju. Prema izjavama oba roditelja, majka PČP velik dio vremena tijekom radnog tjedna boravi u [adresa] zbog posla. Otac PČPL je pretežno u njihovoj obiteljskoj kući, profesionalne poslove obavlja on-line, a većinu vremena je na raspolaganju djeci i zadovoljava sve njihove potrebe. Motiviran je poduzeti aktivnosti za konstruktivno prevladavanje jezične barijere i teškoća koje nastaju u komunikaciji sa službama relevantnim za skrb o djeci kao što su zdravstveno, dječji vrtić. Ukazuju kako je posebno potrebno voditi računa da je u ovim razvojnim fazama djece osim uvjeta za zadovoljavanje egzistencijalnih potreba važno pravovremeno omogućavati potrebne stimulanse za njihov motorički, intelektualni i psihosocijalni razvoj te osigurati uvjeta za zadovoljavanje potreba za ljubavlju i pripadanjem te potrebe za sigurnošću i vođenjem,

-da iz iskaza saslušanih djelatnica Zavoda, proizlazi da je ova obitelj u tretmanu Zavoda već godinu i po dana, da je nakon psihologijske obrade roditelja i zaprimljenih izvješća vrtića Zavod 8. travnja 2024. roditeljima izrekao mjeru obiteljsko pravne zaštite mlt. djece i to mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, te da oba roditelja uredno surađuju s voditeljicom mjere. Zaključak su donijeli nakon provedenog razgovora s roditeljima i njihove obrade, te je mišljenje Zavoda da za djecu ne bi bila dobra varijanta da se sele u Zagreb odnosno da s obzirom na to kako djeca sada funkcioniraju ne bi bilo dobro da se podvrgavaju i dodatnim promjenama. U odnosu na roditelje nisu naišli na znakove koji bi ukazivali na psihopatologiju niti ikakve kontraindikacije glede roditeljske skrbi. Kod mlt. TČ uočeno je da se koristi metodom izbjegavanja suočavanja sa teškim emocijama te potiskivanjem tih teških sadržaja a iz kojeg razgovora su uputili roditelje da angažiraju pomoć psihologa, te upravo s obzirom na takvo funkcioniranje djece smatraju da je potrebno djeci pružiti stabilnost i sigurnost odnosno da trenutno ostanu u uvjetima u kojima jesu i da se ne izlažu promjenama. Iz razgovora s roditeljima utvrdili su da su se djeca dobro integrirala u postojeću sredinu te je otac izgradio dobru socijalnu mrežu, što je potvrdila i majka djece. Majka je u razgovoru ukazala na povjerenje koje ima u oca i njegove roditeljske kompetencije te spremnost da on bude aktivno uključen o skrb o djevojčicama, dok je otac ukazao na manjkavost odnosno konfuzno stanje na strani majke u smislu organizacije vremena i održavanja kućanstva, što Zavod nije uzeo u obzir kao manjkavost prilikom donošenja zaključka jer svaki razvod predstavlja stresno razdoblje i treba neko vrijeme da se tome prilagodi i da takve teškoće svladavaju. Nadalje je utvrđeno da se s mjerom obiteljsko pravne zaštite započelo tek 8. travnja 2024. jer Zavod nije mogao pronaći voditelja mjere, a da su mjeru smatrali nužnom s obzirom da se radi o visokokomfliktnom razvodu, opterećenim imovinskim parnicama i kaznenim postupcima, te zbog funkcioniranja mlt. TČ. Roditelji su upućeni i u psihosocijalni tretman pri Obiteljskom centru u Puli, a koji tretman se odvija korektno te se roditelji redovito odazivaju pozivima. Mlt. TČ je iz kreativne tehnike „kuda ide medo“ iskazala preferencije prema liku oca, a u obradi su vidjeli da je glede sadržaja vezano uz razvod braka djevojčica iste izbjegavala, umanjivala je problem izbjegavala razgovarati o tome, nije čula pitanje, nudila je idealnu sliku obitelji da svi žive zajedno, da tata i mama idu na posao, htjela je pokazati svojom pričom da sve funkcionira savršeno. Mišljenje i prijedlog dali su ne ulazeći u imovinske odnose roditelja odnosno diobu imovine između njih, oba roditelja imaju prijavljeno prebivalište u [adresa] te smatraju da bi bilo najbolje da svaki od roditelja provodi po sedam dana u kontinuitetu s djecom u kući u [adresa], s time da jedan roditelj ne ometa kvalitetno ostvarivanje osobnih odnosa drugog roditelja s djecom. Istaknuli su da se izneseni prijedlog odnosi samo na postupak privremene mjere a ne i na trajno stanje,

-da je iz nalaza i mišljenje stalnih sudskih vještaka i to psihijatra PČ i psihologa ŽČ od 8. srpnja 2024. izrađenog za potrebe predmeta ovog suda poslovni broj P Ob-208/2023, razvidno kako je zaključak vještaka da kod oba roditelja postoje psihičke smetnje i elementi poremećaja osobnosti, ali da to u bitnom ne umanjuje kompetenciju roditelja vezano za pitanje o ostvarivanju roditeljske skrbi, te da vještaci nisu primijetili svjesno i namjerno utjecanje bilo kojeg roditelja na izraženu volju i želju djeteta, da djeca izražavaju želju da budu i s ocem i s majkom te se tim ritmom viđanja doimaju zadovoljnima i smirenijima, kao i da je normalno da su u odvajanjima od pojedinog roditelja tužne i da konstantnost u ritmu viđanja stvara kod djece veću sigurnost i umanjuje separacijsku anksioznost te da nije u interesu mlt. djece da samo jedan od roditelja ima samostalnu roditeljsku skrb.

8.1.Temeljem iskaza stranaka prvostupanjski sud utvrđuje da obje stranke misle jedno o drugo kao o dobrom roditelju, no da unatoč navedenom nisu spremni na dogovor i kompromis glede mlt. djece i njihovih potreba, da su djeca privržena i majci i ocu, da oba roditelja žele da drugi roditelj bude čim više uključen u život djece i da viđa djecu. Oba roditelja da su bila upoznata s emocionalnim odnosno psihološkim poteškoćama mlt. IČ ali unatoč navedenom više od godinu dana nisu uspjeli u pogledu mlt. kćerke postići dogovor o uključivanju iste u tretman kod psihologa odnosno psihijatra kako bi joj olakšali nošenje s novonastalom obiteljskom situacijom nakon prestanka bračne zajednice stranaka.

Nadalje sud utvrđuje da su roditelji jedno drugog optužili za konzumaciju alkohola i opojnih droga, da su se na prijedlog posebne skrbnice u tijeku postupka podvrgnuli i testiranju na sredstva ovisnosti (iz uzorka kose i urina) koji su pokazali da niti predlagatelj niti protustranka nisu konzumirali sredstva ovisnosti unazad 2-3,5 mjeseci, odnosno 5-6 mjeseci. Kod predlagatelja da je utvrđeno pozitivan rezultat u odnosu na benzodiazepini, što da je vezano i uz poteškoće s anksioznosti o čemu je predlagatelj iskazivao u postupku.

Isto tako sud prvog stupnja utvrđuje da se stranke nisu mogle dogovoriti oko škole u koju će upisati mlt. TČ, da su tek po ukazivanju suda i nadležnih tijela da je njihova zakonska obveza upisati dijete u školu izvršili upis mlt. djevojčice u školu, da je protustranka iznajmila stan u [adresa], u kojem boravi zbog posla, ali da i nadalje ima prijavljeno prebivalište u [adresa], gdje povremeno dolazi te da stranke nisu razriješile imovinskopravne odnose glede obiteljske kuće u [adresa], da istu oboje koriste.

8.2.U odnosu na mlt. kćerke stranaka, prvostupanjski sud utvrđuje da su iste uključene u dječji vrtić u [adresa], odnosno da je u međuvremenu mlt. TČ krenula u školu u [adresa], da su od slobodnih aktivnosti odlazile na plivanje i na judo, da su neko vrijeme bile uključene i u dramsku školu i na radionice Tinker Labsa. Troškove slobodnih aktivnosti i opreme da je snosio predlagatelj, dok je protustranka putem kompenzacije (reklamom) omogućila odlazak djevojčica na radionice Tinker Labsa. Utvrđeno je i da su oba roditelja jedno protiv drugoga podnijeli više kaznenih prijava zbog povreda djetetovih prava i nasilja u obitelji, te da su to činili i tijekom ovog postupka, a o čemu su dostavili i dokaze u spis. Predlagatelj se uključio u školu hrvatskog jezika, o čemu je u spis dostavio i potvrdu, da protustranka radi u Zagrebu, ali posao može organizirati na način da dvije do tri noći u tjednu provede u Zagrebu, a može se organizirati da sedam dana provede s djecom u [adresa], a da zatim provede sedam dana u Zagrebu dok su djeca s ocem. Predlagatelj se povezao sa zajednicom u kojoj živi te koja mu pomaže i podržava ga, da se sprijateljio i s roditeljima druge djece, dok protustranka nije pokušavala uspostaviti kontakt s drugim roditeljima.

9.1.Rukovodeći se prednje navedenim, odnosno cjelokupnim dokaznom postupkom, sud prvog stupnja zaključuje da su mlt. djeca privržena i majci i ocu, da žele biti i s majkom i s ocem, da su se ista dobro prilagodila na okolinu u kojoj žive u [adresa] u obiteljskoj kući, u kojoj su i ranije živjela zajedno sa svojim roditeljima, da su uključena u vrtić odnosno školu u [adresa], da imaju prijatelje, da tamo polaze i na slobodne aktivnosti (judo, plivanje, i dr.), kao i da u obiteljskoj kući pretežito boravi otac, koji je uključen u sve aktivnosti djece i koji je uspostavio kontakt i s roditeljima druge djece te koji pretežito boravi s djecom.

Temeljem toga. prosudba je suda prvog stupnja da je u interesu mlt. djece da za vrijeme trajanja ove privremene mjere nastave živjeti s ocem, kako je to predložio i Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rovinj u svom mišljenju i prijedlogu od 10. siječnja 2024.

9.2.Pri tome sud vodi računa o tome da su kod mlt. TČ psihologijskom obradom utvrđene poteškoće odnosno tendencija izbjegavanja suočavanja sa sadržajima koji mogu izazvati neugodne osjećaje, izbjegavanja izražavanja neugodnih osjećaja i njihova potiskivanja, a poteškoće su utvrđene i kombiniranim psihijatrijsko- psihologijskim vještačenjem provedenim u postupku ovog suda poslovni broj P Ob- 208/2023 (poremećaj prilagodbe anksiozno depresivnog tipa koji se manifestira tugom, plakanjem i anksioznom privrženošću), te su o emocionalnim odnosno psihološkim poteškoćama mlt. djevojčice iskazivala su i oba roditelja u ovom postupku. Kako se mlt. djevojčica prilagodila trenutnoj okolini odnosno životu u [adresa] te da se uključivanjem u psihosocijalni tretman s istom radi na lakšem nošenju s novonastalom obiteljskom situacijom, i da joj je stoga potrebna stabilnost a ne nove promjene. Nastavno tome prvostupanjski je sud ocijenio da u takvim okolnostima nije u interesu mlt. djece da mijenjaju svoju životnu, njima poznatu okolinu u kojoj su uključene u školu i vrtić te u slobodne aktivnosti, i to u situaciji kada se samo privremeno uređuju odnosi roditelja u pogledu mlt. djece.

10.1.Nadalje, sud u odnosu na način ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djece s majkom, prihvaća u ovom postupku prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rovinj, a to obzirom na utvrđenu privrženost mlt. djevojčica majci te želju mlt. djece da što više vremena provode s majkom i s ocem, te iskazanu spremnost majke da svoj posao u Zagrebu prilagodi tako da može provoditi sedam dana u kontinuitetu s mlt. djevojčicama.

Ujedno se napominje da je po mišljenju suda u najboljem interesu djece da otac u ponedjeljak odvede djecu u vrtić odnosno školu, a da ih majka preuzme iz

vrtića odnosno škole, te da majka preda djecu ocu u nedjelju u 18,00 sati, sve to uvažavajući dobrobit mlt. djece te kako bi se mlt. djeci moglo omogućiti da se lakše prilagode odvajanju od majke i ponovnom boravku s ocem te pravovremeno pripreme za odlazak u vrtić odnosno školu u ponedjeljak.

Isto tako, sud prihvaća i prijedlog Zavoda da se roditeljima omogući da u tjednu kada djeca borave s jednim roditeljem u kontinuitetu sedam dana da jedno popodne u tom tjednu vide drugog roditelja i to srijedom popodne od 16,00 sati do 18,00 sati i to na način da će taj roditelj preuzeti djecu iz vrtića odnosno škole i vratiti ih roditelju s kojim taj tjedan djeca borave.

10.2.U svezi prednjeg, sud prvog stupnja cijeni da majka mora organizirati posao tako da u tjednu kada djeca borave s ocem bude u Zagrebu, te da zbog toga neće uvijek biti u mogućnosti i fizički doći u [adresa] srijedom, no istodobno drži da je to radi dobrobiti mlt. djece u tom slučaju unutar navedenog termina potrebno omogućiti kontakt mlt. djece s majkom putem audio-video poziva, sve to po prethodnoj, pravovremenoj obavijesti majke.

Pored toga, sud obvezuje roditelja da djeci omoguće kontakt s drugim roditeljem i putem svakodnevnih, kraćih audio-video poziva, u trajanju od 10 do 15 minuta, s obzirom na želju djece da čim češće viđaju oba roditelja te privrženost djece i majci i ocu, a sve to kako bi se održao kontinuitet odnosa mlt. djece s oba roditelja i time omogućilo mlt. djeci lakše nošenje s odvajanjem od roditelja. Mlt. djeca će također polovinu ljetnih i zimskih praznika provoditi s majkom, kao i naizmjenice blagdanima i praznicima.

Vezano za prednje, sud u svojoj odluci upire i na obveze stranaka kao roditelja da poštuju i omogućuju drugom roditelju da nesmetano ostvaruje osobne odnose s djecom te da su dužna takve odnose i poticati i međusobno surađivati radi dobrobiti svoje zajedničke djece, sve u skladu s odredbama čl. 95. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje u tekstu: ObZ). Zbog svih ovih razloga, a primjenom čl. 536. ObZ-a odlučuje kao u točkama I.

II. izreke presude.

11.Odlučujući o troškovima uzdržavanja, prvostupanjski sud uvažava činjenicu da po ovoj privremenoj mjeri djevojčice podjednako vremena borave s oba roditelja, da će stoga oba roditelja sudjelovati u snošenju svakodnevnih, životnih troškova djece (troškove prehrane, higijenske potrepštine, odjeće, obuće).

No ipak pri tome cijeni i da pored navedenog djeca imaju i troškove vrtića odnosno škole i aktivnosti (koji obuhvaća mjesečni trošak članarine za slobodne aktivnosti – judo, plivanje, te mjesečni trošak vrtića odnosno škole), a da u postupku nije utvrđeno da bi protustranka ostvarivala iznad prosječna, povećana primanja, uzdržavanje mlt. djece valjalo odrediti u iznosu od 75,00 eur za svaku od djevojčica odnosno u ukupnom iznosu od 150,00 eur za obije djevojčice, koji iznos u konkretnom slučaju drži primjerenim.

U odnosu na trajanje određene privremene mjere, prvostupanjski sud određuje da će ista trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi poslovnim brojem P Ob-208/2023 ili do drugačije odluke suda.

Pozivom na čl. 535. ObZ-a određuje da tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere, a odluku o trošku temelji na čl. 366. ObZ-a.

12.1.Polazeći od svih prethodno navedenih utvrđenja, ponajprije valja naglasiti da nisu ovome sudu prihvatljive žalbene tvrdnje protustranke kojima pobija pravilnost stajališta suda prvog stupnja u odnosu na to s kim će mlt. djeca stranaka za vrijeme trajanja ove privremene mjere stanovati, kako će se održavati osobni odnosi s mlt. djecom, te obvezu uzdržavanja istih.

Pri tome, protustranka smatra da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri valorizirao njene navode o postojanju obiteljskog nasilja od strane predlagatelja, zbog kojeg da joj je boravak u kući u [adresa] bio izuzetno otežan, a s druge strane da nije prihvatio njene navode vezano za organiziranje života s mlt. djecom u Zagrebu, niti je dovoljno obrazložio zašto to ne bi bilo dobro za mlt. djecu stranaka.

12.2.Suprotno stajalištu protustranke, uvjerenje je ovog suda da je sud prvog stupnja odlučujući o tome sa kim će za vrijeme trajanja ove privremene živjeti mlt. djeca stranaka, uzeo u obzir sve pravno relevantne okolnosti, uz uvažavanje struke točnije ranije navedeni nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni ured, Područnog ureda Rovinj, u okviru kojeg je provedena i psihologijska obrada kako samih stranaka, tako i mlt. djece istih, iskaza socijalnih radnica tog Zavoda, nalaz i mišljenje sudskih vještaka psihijatrijske i psihologijske struke, ali i iskaza stranaka.

Shodno tome, procjena je ovog suda da su pri tome uzete u obzir sve one okolnosti o kojima koje su bile od utjecaja na odluku da li će se prihvatiti prijedlog predlagatelja da mlt. djeca stranaka, žive sa njime, sa time da i ovaj sud u potpunosti prihvaća stajalište suda prvog stupnja odnosno razloge kojima se pri tome sud rukovodio, kada je ponajprije odredio da će mlt. djeca do pravomoćnog okončanja postupka stanovati s ocem-predlagateljem.

Ovdje svakako valja napomenuti, da obzirom na provedene dokaze do trenutka donošenja pobijane odluke, da u ovoj žalbenoj fazi, protustranka vjerodostojnost istih nije ni na koji način dovela u dvojbu, a posljedično tome ni pravilnost odluke sadržane u točki I. izreke, koja se stoga ukazuje pravilnom.

Isto tako, ispravno je prema prosudbi ovog suda, postupio sud prvog stupnja kada je dinamiku odnosa između protustranke i mlt. djece odredio upravo na način kako je to regulirano točkom II. izreke pobijanog rješenja, a protustranka žalbenim navodima ni pravilnost te odluke ničim nije dovela u pitanje.

12.3.Što se tiče tvrdnji protustranke o postojanju obiteljskog nasilja, ukazuje se istoj, da kako se ovdje radi o mjeri kojom se ne uređuju međusobni odnosi samih stranaka, već odnosi mlt. djece sa strankama kao njihovim roditeljima, da to nepobitno upućuje na zaključak, da je u ovom postupku, primarno voditi računa o interesima mlt. djece, na što osnovano ukazuje i prvostupanjski sud u t. 15.2. obrazloženja osporavanog rješenja, pojašnjavajući koja su prava, ali i obveze stranaka kao roditelja mlt. djece.

Nastavno tome, ocjena je i ovog suda, da je obveza protustranke da se pobrine da izvršava svoju obvezu održavanja osobnih odnosa sa mlt. djecom u periodima kako je to određeno točkom II. izreke rješenja, neovisno o njenim odnosima odnosno eventualnim sukobima sa predlagateljem, isključivo se rukovodeći primarno interesima svoje mlt. djece.

12.4.Iako protustranka, svojom žalbom pobija i točku III. izreke u dijelu koji se odnosi na uzdržavanje, iz historijata žalbe nije razvidno zbog kojih konkretnih razloga pobija tu odluku suda prvog stupnja.

Neovisno o tome, valja ipak napomenuti, da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve bitne činjenice o kojima ovisi visina doprinosa za uzdržavanje mlt. djece stranaka, posljedično čemu se i ta odluka ukazuje pravilnom.

13.1.Ne mogu se prema stajalištu ovog suda, prihvatiti kao pravno utemeljene ni žalbene tvrdnje predlagatelja u dijelu u kojem isti opširno analizira način određivanja osobnih odnosa protustranke s mlt. djecom, detaljno se ponovno osvrće na postupanje protustranke kao majke mlt. djevojčica, odnosno analizira količine vremena koje protustranka provodi s mlt. djecom, pozivajući se na nalaz i mišljenje sačinjen za potrebe postupka poslovni broj P Ob 208/2023.

No, protivno stajalištu predlagatelja, kao što je već odgovoreno i na žalbene tvrdnje protustranke, u točkama 12.1. i 12.2. ovosudnog obrazloženja, ovaj sud drži da je prvostupanjski sud odluku o tome na koji će se način odnosno kojom dinamikom odvijati odnosi između protustranke i mlt. djece, donio temeljem dokaza provedenih u tijeku postupka, pri čemu predlagatelj sa svoje strane vjerodostojnost istih nije doveo u sumnju.

Ovdje valja ponoviti da je i obveza predlagatelja da kako bi se mogli normalno odvijati osobni odnosi protustranke sa mlt. djecom, da svakako uzme u obzir sve ono na što je sud prvog stupnja ukazao u točki 15.2. obrazloženja svog rješenja.

13.2.Nisu osnovani ni navodi predlagatelja u dijelu u kojem pobija pravilnost odluke o uzdržavanju, ponovno tvrdeći da do sada stranke nisu podjednako vremena provodile s mlt. djecom, zbog čega da je utvrđenje prvostupanjskog suda, da oba roditelja doprinose podjednako, pogrešno, te shodno tome, drži da su iznosi utvrđeni točkom III. izreke preniski za podmirenje potreba mlt. djece.

Vezano za prednje, ponajprije se skreće pažnja predlagatelju da je uzdržavanje za mlt. djecu određeno ne za razdoblje prije donošenja pobijanog rješenja, već za buduće razdoblje, do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P Ob 208/2023, već je mjerodavno što će se dešavati za vrijeme trajanja ove privremene mjere u smislu načina odnosno dinamike održavanja osobnih odnosa protustranke s mlt. djecom.

Što se tiče visine mjesečnih prihoda protustranke, u odnosu na koju okolnost se predlagatelj poziva i na izvore kao što su Večernji list, Story, Indeks i dr., valja istome odgovoriti, da kako se ovdje radio uređivanju određenih odnosa privremeno, dakle samo za vrijeme trajanja navedenog parničnog postupka, da činjenica da prvostupanjski sud nije provodio sve relevantne dokaze između ostalog i na okolnost visine primanja stranaka, da to ni na koji način nije utjecalo na pravilnost ove odluke prvostupanjskog suda u ovim konkretnim okolnostima.

13.3.Konačno, ne može se prihvatiti kao osnovani ni žalbeni navodi predlagatelja u dijelu u kojem pobija odluku o trošku, kojom je određeno da svaka stranka snosi svoj trošak, držeći da je isti u ovom postupku uspio u većoj mjeri. Naime, ovaj sud smatra da je pravilno sud prvog stupnja, procijenio da je provođenje ovog postupka bilo nužno zbog nepostojanja sporazuma stranaka kao roditelja, o tome s kim će mlt. djeca stanovati, kako će se odvijati osobni odnosi s drugim roditeljem s kojim neće stanovati, tko će doprinositi za uzdržavanje mlt. djece, te u kojim mjesečnim iznosima.

14.Kako je shodno svemu do sada iznesenom, prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje koje je odlučno za donošenje pobijane odluke, pa sukladno tome ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključke suda prvog stupnja o postojanju pravno relevantnih činjenica, koje predlagatelj i protustranka iznošenjem vlastitih pravnih shvaćanja nisu uspjeli dovesti u dvojbu

Slijedom svega izloženog, ističe se da se pravna stajališta navedena u pobijanoj odluci zasnivaju na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i prihvatljivom tumačenju relevantne zakonske norme, u okviru kojeg postupka je od strane suda prvostupanjskog suda uslijedila odgovarajuća pravna argumentacija koja upućuje na to da pobijana odluka nije posljedica proizvoljnog tumačenja niti pogrešne primjene mjerodavnog prava.

15.Zbog svih prethodno iznesenih razloga, valjalo je odbiti žalbe predlagatelja i protustranke, te potvrditi odluku suda prvog stupnja u točkama I., II., III. (u dijelu koji se odnosi na uzdržavanje), te VII., primjenom čl. 380. t.2. ZPP-a.

16.Predlagatelju i protustranci nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka jer isti nisu uspjeli u žalbenom postupku, pa je stoga primjenom čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja

Predlagatelju nisu dosuđeni troškovi odgovora na žalbu jer je primjenom čl. 155. ZPP-a odlučeno da isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, pa je stoga odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.

17.Rješenje suda prvog stupnja u točki III. izreke (obveza omogućavanja svakodnevnih kraćih video poziva), te točkama IV., V. i VI. izreke, kao nepobijana ostaje neizmjenjena.

U Rijeci, 1. travnja 2025.

Sutkinja

Svjetlana Pražić