Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2
P-324/2023-33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu tog suda Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužitelja OB vl. obrta [obrt] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Neviu Svilaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Općina Brela, OIB: [osobni identifikacijski broj], Brela, Trg Domovinskog rata 1, zastupana po punomoćniku Aniti Juretić, odvjetnik u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dana 18. veljače 2025., u nazočnosti tužitelja osobno, zz tuženika, punomoćnika tužitelja, te pun. tuženika, na ročištu za objavu presude 1. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1. Nalaže se tuženiku Općini Brela, Brela, Trg Domovinskog rata 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju MB vl. obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 7.520,00 € sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u roku od 15 dana."
II/ Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku, u roku od 15 dana, troškove predmetnog parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 EUR-a.
Obrazloženje
1. Tužitelj OB vl. obrta [obrt] je kod ovog suda, kao stvarno i mjesno nadležnog ustao tužbom protiv tuženika Općine Brela, u kojoj navodi da je tužitelj kao zakupoprimac zakupio zemljište od CB kao zakupodavca i to z. k. č. br. [katastarska čestica] z. k. č. br. [katastarska čestica] z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na period od 15.07.2022. godine do 31.08.2022. godine radi obavljanja djelatnosti iznajmljivanja parkinga za aute uz naplatu. Tuženik je dana 31.05.2022. godine donio Odluku o postavljanju pomične prepreke u Ulici Jakiruša - pješačka zona. Tuženik je svim susjedima u navedenom predjelu omogućio prolazak osobnim automobilima, osim tužitelju odnosno zakupodavcu CB, pa time posredno i tužitelju, na način da je ovima uručio ključeve pomične prepreke. Tužitelju ključeve pomične prepreke tuženik nikada nije uručio. Zbog navedenog uznemiravanja vlasništva na način da vlasniku predmetne nekretnine, a podredno tužitelju nisu predani od strane tuženika ključevi pomične prepreke, vlasnik zemljišta CB ustao je protiv tuženika s tužbom pred ovim sudom koji postupak se vodi pred brojem br. P-9874/22. Tužitelju je postupanjem tuženika nastala šteta u vidu izgubljene zarade, obzirom da isti nije bio u mogućnosti konzumirati predmetni Ugovor od 15.07.2022. godine, odnosno obavljati djelatnost iznajmljivanja parkinga za aute uz naplatu na predmetnim nekretninama z. k. č. br. [katastarska čestica] i z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog postupanja tuženika. Po redovnom tijeku stvari tužitelj bi u navedenom periodu za iznajmljivanje parkirališta ostvarivao dobit od 160,00 € po danu, koliko iznosi izgubljena zarada tuženika, a koja u konačnici predstavlja umnožak broja dana s izgubljenom dobiti tužitelja koju bi ovaj ostvario po danu da nije bilo postupanja tuženika. Kod tužitelja posao iznajmljivanja parkinga obavljao je zaposlenik ŠB, pa se na navode iz tužbe predlaže istog saslušati kao svjedoka. Isto tako, tužitelj je tijekom 07. i 08. mjeseca 2022. godine iznajmljivao manje atraktivno zemljište od predmetnog i na tom zemljištu točnije z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostvarivao dnevni prihod od cca. 700-900 kuna odnosno 119,00 €. Na oba parkirališna mjesta i z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i z. k. č. br. [katastarska čestica] z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je tužitelj imao u zakupu, a koja u naravi ne predstavljaju cjelinu u nivou, može se parkirati ukupno 20 osobnih automobila. Slijedom navedenog tužitelju je zbog postupanja tuženika nastala šteta u vidu izgubljene zarade pa ustaje ovom tužbom i tužbenim zahtjevom kojim traži da se naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 7.520,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi da je tužba tužitelja pogrešna, nije utemeljena na zakonu i protivna je vladavini prava. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da tužitelj u tužbi ističe da je kao zakupoprimac zakupio zemljište od CB kao zakupodavca i to čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na period od 15.07.2022. do 31.08.2022. radi obavljanja djelatnosti iznajmljivanja parkinga za aute uz naplatu, te da je tuženik dana 31.05.2022. donio Odluku o postavljanju pomične prepreke u [adresa] – pješačka zona, te da je tuženik svim susjedima omogućio prolazak osobnim automobilima, osim tužitelju na način da im je uručio ključeve pomične prepreke. Tužitelj navodi kako mu je takvim postupanjem tuženika nastala šteta u vidu izgubljene zarade obzirom da nije bio u mogućnosti konzumirati Ugovor o zakupu od 15.07.2022., te da bi u navedenom period ostvarivao dobit od 160,00 eura po danu. Također tvrdi da je tijekom 07. i 08. mjeseca 2022. godine iznajmljivao manje atraktivno zemljište od predmetnog i na tom zemljištu, tj. na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ostvarivao dnevni prihod od cca 119,00 eura. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da Općina Brela ni na koji način nije (i ne može) biti odgovorna za tužiteljevu izmaklu dobit postavljanjem pomične prepreke u [adresa], te da jedino prema kome može biti usmjeren tužbeni zahtjev je zakupodavac CB koji je iznajmio predmetno zemljište u svrhu iznajmljivanja parkinga uz naplatu, a da se pritom ne može doći osobnim automobilom do njegove čestice zemlje, uzevši u obzir postavljanje pomične prepreke u [adresa] koja je utemeljena na svim zakonitim i važećim pravnim aktima Općine Brela. Notorna je činjenica kako su djelatnosti komunalnog uređenja i prostornog planiranja u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Ovo je propisano zakonima koji pravno reguliraju ustrojstvo općina i ovakve djelatnosti, to: odredbom čl. 19. i dr. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20, dalje ZLPS), odredbom čl. 2. i dr. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20, dalje ZKG), odredbom čl. 15. i dr. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, dalje ZPU). Sukladno tome, Općina Brela je dužna voditi brigu o komunalnom redu, a iznad svega je dužna suzbiti sve aktivnosti koje su protuzakonite ili koje ugrožavaju komunalnu infrastrukturu. Dakle, ovo je jedna od Ustavnih i zakonskih funkcija i svrha uspostavljanja općina. Tako se općine moraju brinuti i o uspostavljanju pješačkih zona, o organiziranju prometa, organiziranju zakonito formiranih parking prostora, o javnoj rasvjeti, o kanalizacijskoj i vodovodnoj mreži i sl. što predstavlja uređenu komunalnu infrastrukturu. Upravo provodeći mjere koje su propisane odredbama Prostornog plana uređenja Općine Brela, Odlukom o komunalnom redu Općine Brela te Odlukom o uređenju prometa na području naselja Brela, Općina Brela je postavila pomičnu prepreku na početku [adresa] u [adresa]. Naime, ovo je bilo nužno kako bi se zaštitilo više komunalnih interesa i ciljeva koji su jasno propisani aktima Općine Brela. U prvom redu trebalo je zaštiti odvodnu kanalizacijsku cijev, zatim je trebalo zaštiti uredno funkcioniranje obalne šetnice, te je trebalo onemogućiti funkcioniranje nezakonitog parkinga. Naime, zakupodavac CB je organiziranjem ilegalnog parkinga kojeg je uspostavio nasipom preko odvodne kanalizacijske cijevi praktički preusmjerio promet motornih vozila preko obalne šetnice. Sve tri ove aktivnosti su izričito zabranjene, i to: odredbama čl. 14. i 46. Odluke o komunalnom redu Općine Brela i odredbom čl. 140. Prostornog plana uređenja Općine Brela. Prvenstveno je potrebno istaknuti kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području tako da određuju, između ostalog, i parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja, a sve sukladno odredbi čl. 5. st. 1. t. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23). Obzirom da tužitelj nije postupao u skladu s navedenom odredbom Zakona o sigurnosti prometa na cestama, razvidno je kako je tužiteljevo iznajmljivanje parkinga nezakonito. Isto tako, prilaže se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž 225/2018-2 od 12. lipnja 2019. kojom je sud zauzeo stav: „Dakle, da bi tužitelj, kao vlasnik predmetne nekretnine mogao tuženiku kao trećoj osobi naplaćivati parking, izdavati račune kako je tu učinio, odnosno da bi se njegova nekretnina, koja je nesporno u privatnom vlasništvu, mogla koristiti kao javno parkiralište, potrebno je da te površine prethodno budu definirane kao javne parkirališne površine odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a što tužitelj u konkretnom slučaju nije dokazao (već upravo suprotno od toga tvrdi da je riječ o dvorištu organiziranom kao privatno parkiralište), pa je stoga pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nema pravnu osnovu za vršenje naplate parkiranja na svom zemljištu“. Nadalje, Zakupodavac CB je u proljeće 2022. zatečen kako preko kanalizacijske cijevi koja prolazi preko sporne čestice tužitelja i na koju je spojeno oko 50 domaćinstava, napravio rampu odnosno prijelaz preko te rampe, a sve sa svrhom kako bi tužitelj s druge strane cijevi organizirao nezakonito parkiralište. Redarstvo Općine Brela je upozorilo društvo Vodovod d.o.o. Makarska o ugrozi glavnog kanalizacijskog kolektora, a na koji dopis je društvo Vodovod d.o.o. Makarska uputilo zahtjev FB, tadašnjoj vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je izgrađena predmetna rampa, da dostavi tehničko izvješće od strane ovlaštenog inženjera da su radovi izvedeni sukladno pravilima struke te da ne ugrožavaju kanalizacijski kolektor preko kojeg su izvedeni. Ista do danas nije postupila po predmetnom zahtjevu društva Vodovod d.o.o. Makarska. Prema tome, Općine Brela je donijela Odluku o postavljanju pomične prepreke u ulici Jakiruša – pješačka zona, Klasa: 023-05/22-01/249, Urbroj: 2147/03-02/1-22-1 od 31. svibnja 2022., a na temelju prometnog elaborata, oznake TKP 103/13 od 2016. i suglasnosti Ministarstva prometa. Dakle, razvidno je kako je postupanje Općine Brela u vidu postavljanja pomične prepreke osnovano i u skladu sa svim važećim pravnim aktima. Navodi tužitelja kako je tuženik svima omogućio prolazak osobnim automobilima, osim tužitelju odnosno zakupodavcu CB pa time posredno i tužitelju na način da im je uručio ključeve pomične prepreke, su paušalni i tužitelj apsolutno ničim takvu tvrdnju nije dokazao. Isto tako, zakupodavac a podredno i tužitelj nisu ni ovlašteni tražiti ključ za predmetnu pomičnu prepreku s obzirom da, a sukladno navedenoj odluci o postavljanju pomične prepreke u ulici – [adresa] - pješačka zona, nemaju prebivalište u [adresa]. 15. Naročito je potrebno istaći kako je Jedinstveni upravni odjel Općine Brela donio rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje građevine stambene namjene, 2.b skupine na kat. čest. zem. [katastarska čestica] i dio 3718/2 K. O. [katastarska općina] jer je za formiranu građevinsku česticu planiran pristupni put i parking s pješačke površine. Dakle, Općina Brela je donijela odluku o uspostavi pješačke zone u [adresa] kako bi zaštitila gore navedene interese vezane za sigurnost i zaštitu ljudi, te je nejasno na temelju čega tužitelj smatra da mu je Općina Brela, koja isključivo vodi brigu o komunalnom redu, dužna naknaditi izmaklu dobit. Također je potrebno istaknuti kako je predmetni Ugovor o zakupu sklopljen 15.07.2022., a pomična prepreka je postavljena 31.05.2022. Dakle, pomična prepreka je postavljena 45 dana prije sklapanja samoga Ugovora o zakupu. Apsurdno je da je tužitelj sklopio predmetni Ugovor o zakupu, a da je pritom znao da je postavljena pomična prepreka sukladno svim zakonitim aktima Općine Brela, te da traži i naknadu štete u vidu izgubljene zarade. Iz navedenog proizlazi da je riječ o fiktivnom ugovoru o zakupu kako bi tužitelj lažno prikazao kako mu je nastala šteta u vidu izmakle dobiti. Tim više, iz razloga što je pred Općinskim sudom u Makarskoj zakupodavac CB (suprug sestre tužitelja) već pokrenuo dva parnična postupka protiv tuženika i to pod poslovnim brojevima Pn-19/2023 i P-984/2022, a koji svi skupa isključivo predstavljaju obijesno parničenje i ovakvi tužbeni zahtjevi su samo usmjereni ka tome da se izvrši pritisak na tuženika, a bez ikakvog činjeničnog i pravnog utemeljenja. Sve da tužitelj i ima osnov u svojim navodima, tuženik osporava samu visinu traženog iznosa u vidu izmakle dobiti. Nejasno je kako je tužitelj izračunao da mu visina izmakle dobiti iznosi 7.520,00 eura. Isto tako, izvještaji koje tužitelj prilaže uz tužbu za čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je iznajmljivao parking uz naplatu, a koju koristi kao usporednu prilikom izračunavanja visine izmakle dobiti za predmetnu česticu, u potpunosti su nevjerodostojni i ne predstavljaju knjigovodstveni dokument. Sve da Općina Brela i nije zakonito postupila stavljajući predmetnu pomičnu prepreku, i da su takvi izvještaji i istiniti, iz njih nesporno proizlazi kako se uprihodilo višestruko manje novca od onoga što tužitelj traži ovom tužbom, a riječ je o zemljištu koje graniči s predmetnim. Nadalje, u tužbi se navodi kako je na čest. zem. [katastarska čestica] za koju su podneseni izvještaji ostvarivao dnevni prihod od 119,00 eura, dok iz izvještaja za 8. mjesec, a kada se podijeli ukupna svota od 16.640,00 kuna s 28 dana, proizlazi da je dnevni prihod iznosio 594,23 kune odnosno 78,87 eura. Dakle, dnevni prihod je iznosio 78,87 eura, dok tužitelj za graničnu čest. zem. u tužbi navodi kako bi mu dobit iznosila 160,00 eura po danu. S obzirom da je notorna i općepoznata činjenica kako u poslovanju dobit čini razlika prihoda i rashoda (a koje je tužitelj imao u vidu zakupnine i u odnosu na trošak rada zaposlenika ŠB), zaista je apsurdna i potpuno neosnovana tražbina tužitelja u iznosu od 160,00 eura po danu, tim više što je predmetna čestica mnogo manja od čest. zem. [katastarska čestica]. Dakle, na predmetnoj čestici može parkirati manji broj vozila nego na čest. zem. [katastarska čestica]. Apsolutno nije životno ni logično da bi tužitelj ostvarivao dobit od 160,00 eura po danu uzevši u obzir sve iznijeto. Slijedom svega navedenog, predlaže se Naslovnom sudu odbiti tužbu te naložiti tužitelju da naknadi tuženiku parnične troškove, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe 3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovor o zakupu zemljišta od 15. srpnja 2022. (list 5 spisa), financijski izvještaj za 07/22 i 08/22 u odnosu na iznajmljivanje površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa cjenikom usluga, rekapitulacija mjeseca [obrt], obrt za usluge od 6. ožujka 2023. (list 6-9 spisa), odluka općine [adresa] o postavljanju pomične prepreke u [adresa] u preslici, Klasa 023-05/22-01/249 Ur.br. 2147/03-02/1-22-1 od 31. svibnja 2022. (list 10 i 54 spisa), prostorni plan uređenja općine [adresa] (list 33-37 spisa) uz odredbe za provođenje, odluka o uređenju prometa na području naselja Brela, objavljena u Glasniku službenom glasniku općine Brela br. I od 3. travnja 2017. (list 38-46 spisa), presuda Županijskog suda u Rijeci Gž- 225/2018-2 od 12. lipnja 2019. (list 47-50 spisa), preslika fotografije predmeta spora, dopis Općine Brela Klasa: 363-01/22-01/8, Urbr 2181-19-03/9-22-1 od 27. svibnja 2022. (list 52 spisa), dopis Vodovod d.o.o. Makarska br. 1228/1-2022 od 1. srpnja 2022. (list 53 spisa), prometni elaborat oznake TKP 103/13 od srpnja 2016. (list 55-58 spisa), rješenje Općine Brela, Klasa: 021-01/20-01/38 Ur.br. 2147/03-3-20-1 od 21. siječnja 2020. (list 59-61 spisa), preslike fotografija predmeta spora priložene uz podnesak tužitelja od 3. veljače 2024. (list 67-77 spisa), Obrtnica i izvadak iz Obrtnog registra na ime tužitelja (list 78 spisa), dopisi odvjetnika RB tuženiku od 11. srpnja 2022. (list 79-82 spisa), dopis Općinskog suda u Makarskoj – prekršajna pisarnica od 7. ožujka 2024. (list 92 spisa), izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Ante Radmana dipl. ing. geod. dana 10. svibnja 2024. (list 99-105 spisa), uvid u nalaz i mišljenje vještaka mjernika Ante Radmana dipl. ing. geod. od 26. lipnja 2024. (list 109-121 spisa), izvršio uvid u spis ovog suda posl.br. P- 984/2022 i Pn-19/2023, izveo dokaz saslušanjem tužitelja i zz tuženika u svojstvu parničnih stranaka (list 138-144 spisa), nakon čega je sud cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl.7. i 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje u tekstu ZPP), odlučio kao u izreci. Druge dokaze sud nije izvodio, budući da stranke nisu stavljale daljnje dokazne prijedloge temeljem čl.7. st.1. i čl. 219. ZPP-a.
4. Sud je odustao od izvođenja predloženih dokaza i to saslušanja svjedoka AB, CB i ĐB, te od traženja od Porezne uprave Ispostave Makarska vezano za predmetni ugovor o zakupu, i uvida u financijski izvještaj za 07/22 i 08/22 u odnosu na iznajmljivanje površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa cjenikom usluga, rekapitulacija mjeseca [obrt], obrt za usluge od 6. ožujka 2023. (list 6-9 spisa), rješenje Općine Brela, Klasa: 021-01/20-01/38 Ur.br. 2147/03-3- 20-1 od 21. siječnja 2020. (list 59-61 spisa), te obrtnica i izvadak iz Obrtnog registra na ime tužitelja (list 78 spisa), obzirom da se izvođenje navedenih dokaza, u ocjeni ostalih dokaza izvedenih tijekom postupka, ukazalo suvišno.
5. Pun. tužitelja i pun. tuženika popisali su troškove postupka.
6. Tužbeni zahtjev tužitelja sud je utvrdio neosnovanim.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu po osnovu naknade imovinske štete, izgubljene zarade obzirom da isti kao zakupoprimac temeljem Ugovora o zakupu od 15. srpnja 2022., zaključenog sa zakupodavcem, vlasnikom zemljišta CB, nije mogao obavljati djelatnost iznajmljivanja parkinga za aute uz naplatu na predmetnim nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog postavljanja pomične prepreke u [adresa] – pješačka zona, koju je tuženik postavio temeljem Odluke o postavljanju pomične prepreke u ulici Jakiruša – pješačka zona od dana 31. svibnja 2022., da pri tom vlasniku nekretnine, kao ni tuženiku kao zakupoprimcu nije uručio ključeve navede pomične prepreke, čime je tuženik uznemirio vlasnika predmetne nekretnine, pa toga i tužitelja kao zakupoprimca, obzirom da isti nije moga obavljati djelatnost za koju namjenu je isti sa vlasnikom nekretnine zaključio Ugovor o zakupu. Tužitelj stoga potražuje naknadu štete s osnova izgubljene zarade obzirom da isti nije bio u mogućnosti konzumirati predmetni Ugovor od 15. srpnja 2022., odnosno obavljati djelatnost iznajmljivanja parkinga za aute uz naplatu na predmetnim nekretninama zbog postupanja tuženika.
8. Odredbom čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14, 81/15 dalje: ZV) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. toga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.
9. Za nastanak obvezno pravnog odnosa po osnovu odgovornosti za štetu u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (" Narodne Novine" br. 35/05, 41/08 , 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZOO) potrebno je kumulativno ispunjenje svih pretpostavki odgovornosti za štetu, od kojih je jedna i protupravnost. O protupravnosti je riječ kada je povrijeđeno neko pravilo objektivnog prava. Pri tom nije riječ samo o pravilima građanskog prava, jer i ponašanje suprotno pravilima drugih pravnih područja može dovesti do štete. Tako je o protupravnoj štetnoj radnji riječ tek u okolnostima kada je povredom nekog prava objektivnog prava povrijeđeno subjektivno pravo ili pravno zaštićeni interes. Dakle, osnovna pretpostavka odgovornosti je postojanje krivnje tuženika, osim ako se ne radi o objektivnoj odgovornosti.
10. Člankom 1046. ZOO-a određeno je da je obveznik naknade štete tužan naknaditi običnu štetu i izmaklu korist, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
11. Obična šteta odnosi se na izravni gubitak ili oštećenje imovine. Izmakla korist je ono što je oštećenik realno mogao ostvariti da nije bilo štetne radnje.
12. U konkretnom slučaju, izmakla korist je zarada koju bi tužitelj ostvario iznajmljivanjem parkinga, ukoliko mu je tuženik svojim postupanjem to onemogućio. Međutim, prema čl. 1048. ZOO-a, naknada štete može se zahtijevati samo ako postoji uzročna veza između štetne radnje tuženika i gubitka koji je tužitelj pretrpio.
13. Među strankama je nesporno da je tuženik na šetnici predjela [adresa] postavio pomičnu rampu čiji položaj je vidljiv na fotografijama (list 69-70, 119 spisa), kao i da je time onemogućen pristup predmetnim nekretninama zakupu tužitelja.
14. Aktivnu legitimaciju tužitelj temelji na Ugovoru o zakupu zemljišta od 15. srpnja 2022. (list 5 spisa), kojeg je isti kao vlasnik [obrt], u svojstvu zakupoprimca zaključio s CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao zakupodavcem. U članku 1. ugovora utvrđeno je da zakupodavac kao vlasnik predaje zakupoprimcu u zakup svoje zemljište k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 15. srpnja 2022. do 31. kolovoza 2022. uz zakupninu od 4.000,00 kn z navedeni period. Utvrđeno je nadalje ugovorom da zakupoprimac preuzima zemljište iz čl. 1. ovog ugovora u zakup u neobrađenom stanju s namjerom da to zemljište koristi kao parking uz naplatu, a prema registriranoj djelatnosti obrta, da zakupodavac dozvoljava zakupoprimcu da na zakupljenom zemljištu obavlja registriranu djelatnost, da zakupoprimac ne smije dati zakupljeno zemljište u podzakup, da zakupninu iz čl. 1. zakupoprimac se obvezuje plaćati jednom godišnje prije zatvaranja sezonskog obrta za tu godinu, da zakupoprimac nema pravo na povrat sredstava koje je uložio u predmetni prostor. Ugovor je potpisan od strane zakupodavca i zakupoprimca.
15. Tužitelj koji svoje pravo izvodi iz naprijed navedenog ugovora o zakupu zaključenog s vlasnikom predmetnih nekretnina mora dokazati: 1. da postoji štetna radnja tuženika (nezakonita zabrana korištenja parkinga, ometanje posjeda itd.), 2. da mu je radnjom tuženika onemogućeno ostvarivanje prihoda, 3. da bi bez te radnje tuženika, tužitelj ostvario određenu zaradu. Tužitelj stoga prvenstveno mora dokazati protupravnost u postupanju tuženika i uzročnu vezu između štetne radnje tuženika i izmakle koristi, koju bi isti ostvario da tuženik nije poduzeo utuženu radnju kojom je onemogućio tuženika u ostvarivanju zarade obavljajući djelatnost obrta – parking uz naplatu.
16. U cilju identifikacije nekretnine koja je predmet spora, sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta dana 10. svibnja 2024. uz sudjelovanje vještaka mjernika Ante Radmana dipl. ing. geod.(list 99-105 spisa), kojom prilikom je sud utvrdio da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], predio [adresa], istočno od obiteljske kuće anagrafske oznake [adresa], čiji je vanjski zid kuće zapadna granica predmetne nekretnine. Južna granica nekretnine je šetnica, istočna granica betonski zid dvorišta kuće anagrafske oznake [adresa], a sa sjeverne strane nekretnina je ograđena dnom zemljanog pokosa (iskopa) koji je u odnosu na ostatak nekretnine visinske razlike cca 10 m. Zapadna granica predmetne nekretnine uz ranije navedenu kuću [adresa], prema sjeveru se nastavlja po betonskom zidu starije izgradnje i dalje u pravcu sjevera, betonskim zidom novije izgradnje. Naprijed opisani dio zemljišta koji je uz šetnicu, podijeljen je u dva dijela betonskim zidom koji se proteže cijelom nekretninom istok- zapad, širine cca 50 cm, visine cca 1 m, s tim da je zemljište u 3 nivoa razine zemlje, s tim da se sa prednjeg dijela zemljišta koji je uz šetnicu, zemljanom rampom preko betonskog zida pristupa na sjeverni dio opisane parcele. Zemljište sa južne strane uz šetnicu nije ograđeno. Na samom jugozapadnom dijelu na nekretnini se nalazi odložen betonski stup polegnut na zemlji, a koji stup je pričvršćen ostatak lanca. Na nekretnini je u jugozapadnom dijelu polegnuta betonska kanta za otpad. Zemljište je obraslo niskim zelenim raslinjem. Ostatak nekretnine i to sjeverni dio nekretnine nalazi se od vrha naprijed navedenog zemljanog pokosa prema sjeveru. Istočna granica je zemljani usjek visine cca 7-8 cm. Sjevernu granicu čini novoizgrađeni betonski zid susjedne nekretnine, kuća čiji su vlasnici strani državljani. Sjeverozapadnu granicu u samom sjevernom dijelu čini betonski zid kojim je ograđen ulaz i dvorište susjedne kuće na koji zid je pričvršćen željezni lanac. Pristup na nekretninu je širine cca 5,5 m i proteže se prema jugu od betonskog zida do ruba novoizgrađenog betonskog zida kojim je sa sjeverne strane ograđen makadamski pristup na predmetnu nekretninu. Nekretnina je u naravi zemljani teren na kojem su parkirana dva vozila u vlasništvu tužitelja i CB. Vezano za predmetni stup kojim je zapriječen pristup ulaza na šetnicu preko koje se pristupa na južni dio nekretnine predmeta spora, a koji tužitelj ističe u tužbi, sud ustanovljuje da je na početku šetnice na predjelu [adresa] južno, na adresi [adresa], vidljivo da je po sredini šetnice postavlja željezni utor u koji u trenutku očevida nije postavljen željezni stup kojim je zapriječen daljnji prolaz šetnice prema istoku.
17. Vještak mjernik Ante Radman dipl. ing. geod. u svom nalazu i mišljenju od 26. lipnja 2024.(list 109-121 spisa) na geodetskom snimku – skici sa preklopljenim katastarskim planom prikazao je postojeće stanje na terenu u odnosu na službene katastarske granice, i na istoj je žutom ispunom i brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 28 označio predmetnu č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 56 m2, te je istom žutom ispunom i brojevima 9, 10, 11, 12, 13, 29, 22, 23, 24, 25, 26, 27 i 28 označio predmetnu č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 421 m2 ,te konačno istom žutom ispunom i brojevima 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22 i 29 u površini od 631 m2 je označena predmetna č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] . Na navedenoj skici je prikazana zemljana rampa na predmetnim česticama (smeđim linijama i tekstualno opisano) te položaj kanalizacijske cijevi (dvostruka plava linija u odnosu na koju stoji opis „betonski zid u kojem se nalazi kanalizacijska cijev“) u odnosu na granice predmetnih čestica te zemljani platoi. Također su smeđom bojom numerički prikazane visinske kote iz kojih je moguće očitati visinsku razliku na karakterističnim točkama na terenu. S južne strane predmetne čestice se nalazi rubnjak koji se većinom nalazi izvan predmetne č. zem. [katastarska čestica], osim jednim manjim dijelom sa jugoistočne strane gdje se taj rubnjak dijelom nalazi unutar te predmetne čestice. Prethodno spomenuti rubnjak se nalazi sa sjeverne strane šetnice kojom se dolazi do predmetne čestice. Također je sa jugoistočne strane č. zem. [katastarska čestica] prikazan jedan manji oštećeni dio zida koji se dijelom nalazi unutar predmetne čestice. U prilogu vještava dostavljene su fotografije s lica mjesta te vlasničke i posjedovne listove za predmetne čestice.
18. Punomoćnici stranaka nisu imali prigovore na dostavljeni nalaz i mišljenje vještaka Ante Radmana dipl. ing. geod., slijedom čega je sud nalaz vještaka prihvatio kao jasan, obrazložen i izrađen u skladu s pravilima struke.
19. Uvidom u Odluku Općine Brela o postavljanju pomične prepreke u [adresa] u preslici, Klasa 023-05/22-01/249 Ur.br. 2147/03-02/1-22-1 od 31. svibnja 2022. (list 10 i 54 spisa), utvrđeno je da je temeljem čl. 46. Statuta Općine Brela, („Glasnik – službeno glasilo Općine Brela2 br. 02/22), donesena navedena odluka sukladno Prometnom elaboratu oznake TKP 103/13 iz ožujka 2016., izrađen od Plantea konzalting d.o.o. Vrančićeva 4, Split, prema kojem e postavlja pomična prepreka na početak pješačke zone u [adresa]. Prema navedenoj odluci Stanovnicima koji imaju prebivalište u [adresa], a nemaju alternativni kolni pristup, omogućit će se prolazak osobnim vozilima.Za provođenje ove odluke zadužuju se prometni i komunalni redari Općine Brela.
20. Uvidom u spis ovog suda posl. br. P-984/2022, utvrđeno je da se radi o postupku pokrenutom po tužbi tužitelja CB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv tuženika Općine Brela, radi uznemiravanja vlasništva tužitelja nekretnine označene kao zk. čest. 3719/2 površine 56 m2 ZU 2136 k. o. [katastarska općina] i zk. čest. 3720/2 površine 421 m2 ZU 2136 k. o. [katastarska općina], na način da je tuženik postavio pomoćnu prepreku u [adresa], čime je onemogućen tužitelju pristup automobilom do predmetne nekretnine, uz nalog da se tuženiku naloži prestanak uznemiravanja vlasništva tužitelja na način da ukloni postavljenu pomičnu prepreku u [adresa] u roku 15 dana. Istaknut je i podredni tužbeni zahtjev kojim se tuženiku nalaže da prestane uznemiravati tužitelja u vlasništvu nekretnina označene kao zk. čest. 3719/2 površine 56 m2 ZU 2136 k. o. [katastarska općina] i zk. čest. 3720/2 površine 421 m2 ZU 2136 k. o. [katastarska općina], na način da preda tužitelju ključeve pomične prepreke u [adresa] u roku 15 dana, sve uz naknadu troškova parničnog postupka tužitelju. Pregledom spisa utvrđeno je da je po provedenom dokaznom postupku, presudom P-984/2022-23 od 10. siječnja 2025., odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, kao i istaknuti podredni tužbeni zahtjev tužitelja, te je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u visini od 1.250,00 eura sa zatraženom zateznom zakonskom kamatom. Dana 27. siječnja 2025. zaprimljena je žalba tužitelja na naprijed citiranu presudu.
21. Uvidom u spis predmeta Pn-19/2023, utvrđeno je da se radi o postupku pokrenutom po tužbi tužitelja CB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv tuženika Općine [adresa], radi naknade štete, a kojim se istaknutim tužbenim zahtjevom traži od tuženika da se istom naloži uspostava stanja koje je bilo prije nastanka štete iz tužbe, na način da izradi zid visine 50-60 cm, duljine 1-1,5 m, na zk čest. br. 3719/2 k. o. [katastarska općina], uz šetnicu koja je u vlasništvu tužitelja CB, uz naknadu parničnih troškova tužitelju. Dana 11. prosinca 2023. zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika kojim se isti usprotivio tužbenom zahtjevu tužitelja. Po zaključenom pripremnom ročištu 1. ožujka 2024., održan je očevid na licu mjesta dana 10. svibnja 2024. radi identifikacije predmeta spora. Dana 26. lipnja 2024. zaprimljen nalaz i mišljenje vještaka Ante Radmana, kojim je identificirana predmetna nekretnina i prikazan na skici lica mjesta predmet spora. Tužitelj je podneskom od 10. veljače 2025. uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka Ante Radmana od 26. lipnja 2024. U navedenoj pravnoj stvari nije donesena odluka kojom je odlučeno o tužbenom zahtjevu tužitelja. Za dan 21. studenog 2024. određeno je izvođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka.
22. Na ročištu dana 18. veljače 2024. (list 138-145 spisa), izveden je dokaz saslušanjem tužitelja i zz tuženika u svojstvu parničnih stranaka.
23. Tužitelj OB u svom iskazu navodi da je predmetnu nekretninu uzeo u najam od vlasnika nekretnine CB, kako bih na istoj pružao uslugu parkiranja uz naplatu. Navedeni parking je registrirao uz svoj obrt [obrt], čije je jedino poslovanje bilo parkiranje uz naplatu, ali se ne može sjetiti kad je taj obrt registriran. Na nekretnini je objesio table za parking i zaposlio je jednog studenta kako bi vršio naplatu parkiranja. Međutim, nije mogao izvršavati tu radnju u cijelosti, obzirom na činjenicu da je u ovom južnom dijelu nekretnine koji se nalazi uz samu šetnicu, postavljena rampa s ključem, kojom je zatvoreno više od 2/3 prostora parkinga, pritom misli na parking koji se nalazi u dijelu uz šetnicu, dok se ostali dio parkinga koji je na višoj razini u odnosu na ovaj uz šetnicu, neometano koristio. Navodi da je na fotografijama nalaza i mišljenja vještaka Ante Radmana (list 112), prikazan taj donji dio nekretnine na kojem dijelu se nije mogao izvršavati parking, a na fotografiji 119 je vidljiva šetnica na kojoj se nalazi utor na kojem je bila postavljena zaključana rampa, zbog koje je bio onemogućen pristup do ove nekretnine koju je uzeo u zakup od CB. Na fotografijama 118 prikazan je gornji dio nekretnine na kojem je neometano obavljao uslugu parkiranja uz naplatu. Ova rampa na šetnici postavljena je misli u lipnju, ta rampa je postavljena 200-tinjak metara prema Splitu u odnosu na ranije postavljenu rampu. Naime, na dijelu šetnice je i prije bila postavljena rampa, jedno 20-30 metara od ove nekretnine prema Makarskoj, odakle je počinjala šetnica i prema položaju stare rampe bio je moguć pristup do ove nekretnine koju je on uzeo u zakup od CB. Međutim, kako je postavljena nova rampa 200 m od stare rampe prema Splitu, više nije bio moguć pristup do predmetne nekretnine. Ključeve te rampe dobile su osobe koje imaju prijavljeno prebivalište na tom dijelu. Navodi da je on Općini Brela podnio zahtjev da mu se daju ključevi te rampe, međutim, od strane načelnika Općine Brela je usmeno obaviješten da na to nema pravo jer nema prijavljeno prebivalište u [adresa], zbog čega nije dobio ključeve, a njegovo prijavljeno prebivalište je u [adresa]. Navodi da je zatražio na uvid u elaborat u kojem je označena šetnica i u tom elaboratu ucrtana je stara rampa koja se nalazila, kako je prethodno naveo 20-30 m od nekretnine u pravcu Makarske. Nije bila označena pozicija ove nove rampe. Navodi da se ne može sjetiti kada je točno zaključio ugovor s vlasnikom nekretnine, mislim da je u to vrijeme sezona već počela, misli da je bio lipanj ili srpanj. Ugovor koji je zaključio s vlasnikom nekretnine predočen mu je od strane uređujućeg suca, list 5 spisa, taj ugovor je on potpisao. Rampa je postavljena nakon što je on zaključio ugovor s vlasnikom nekretnine. Navodi da on Općini Brela nije podnio zahtjev za odobrenje korištenja nekretnine u privatnom vlasništvu, kako bih istu uredio kao parking uz naplatu, nije pribavio suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova radi uređenja nekretnine kao parking iz razloga jer je ostvarenje tih uvjeta bilo nemoguće, iz razloga jer je predmetna parcela određena kao građevinsko zemljište za gradnju kuće. Navodi da se on u svezi toga obraćao u ured grada Makarska, odjelu za minimalne tehničke uvjete, ne može se sjetiti o kojoj se osobi radi, tko je tu bio zadužen, a i u MUP Makarska, kako bih od istih dobio informaciju vezano za uređenje nekretnine kao parking prostor i korištenje parkinga uz naplatu. Njemu je tom prilikom pojašnjeno da na području Makarske rivijere ima više ovakvih parkinga koji nisu uređeni u skladu s propisanim pravilima za uređenje parkinga, ali se isti neometano koriste i naplaćuje se usluga parkiranja. Prilikom obraćanja u MUP Makarska usmeno mu je rečeno da oni s tim nemaju ništa, da ako bude ikakvih prigovora od strane nadležne Općine Brela, tada će se u tom pravcu očitovati i postupati. Nikakav pisani odgovor od njih nisam imao vezano za njegov upit. Ističe da je on uredno tri godine na gornjem dijelu predmetne nekretnine pružao uslugu parkiranja uz naplatu, što je načelniku općine [adresa] jako dobro poznato jer živi iznad tog dijela nekretnine i nitko od strane općine mu to poslovanje nije osporavao. Ono što mu je rečeno od strane načelnika vezano za postavljanje rampe na šetnici je da je rampa postavljena radi sigurnosti šetača, unatoč činjenici što je vidljivo i danas da sada u zimskom periodu na tom dijelu prolaze bageri i kamioni, a u ljetnom periodu i dostavna vozila. Navodi da je on predao zahtjev za predaju ključeva te rampe kako bi mi bilo omogućeno poslovanje na nekretnini koju sam uzeo u zakup od vlasnika nekretnine, na što mu od strane općine nikada nije pisano odgovoreno, samo je njegov zahtjev usmeno odbijen, zbog čega je njegov otac DB bio osobno uvrijeđen na takvo postupanje prema nama strancima, osobito jer se domaćim ljudima nešto dozvoljava a njima ne, zbog čega je on u afektu otpilao katanac, a slijedom čega se protiv njega vodio i prekršajni postupak. Navodi da ne zna je li vlasnik predmetne nekretnine CB imao suglasnost općine [adresa] za uređenje nekretnine u parking uz naplatu. Kad je on nekretninu uzeo u zakup, na nekretnini je bila oznaka parkinga, na nekretnini je makadam, nisu označena parkirna mjesta. Na ovom južnom dijelu nekretnine uz šetnicu, moguće je parkirati 30-40 automobila. Toliko je automobila bilo na nekretnini prije nego što je rampa postavljena. Ugovor o zakupu je, kao što je navedeno i pročitano mu od strane uređujućeg suca, bio zaključen 15. srpnja 2022. i sigurno jedno mjesec dana nekretnina se neometano koristila kao parking uz naplatu, na kojem je znalo biti parkirano, kao što sam naveo, 30-40 automobila. Prije nego što je on zaključio ovaj ugovor s vlasnikom nekretnine, nije poslovao na ovoj nekretnini. Poznato mu je da su se prije svi koji su dolazili u [adresa], prije nego što je CB stekao vlasništvo nekretnine, parkirali na ovoj nekretnini. To mu je poznato jer je i on ranije tu dolazio, kao i svi susjedi i prijatelji kad su saznali da je nekretnina vlasništvo CB. Napominje da se pritom nije vršila naplata parkiranja. Na gornjem dijelu predmetne nekretnine na kojem se neometano vršila usluga parkiranja uz naplatu, može se parkirati 14-15 vozila. Dnevna parkirna karta je bila 100,00 kn, poludnevna 50,00 kn, sat je bio 10-ak kuna. To je bila cijena naplate prije nego što je postavljena rampa. Nakon što je rampa postavljena, nije mu se isplatilo plaćati radnika za cjelodnevnu naplatu i on bi povremeno naplaćivao sat-dva dnevnu kartu kada bih došao ujutro. U popodnevnim satima moglo se neometano parkirati bez naplate jer on tada nije naplaćivao. Cjenik parkinga je bio javno istaknut i vidljiv, o cijenama parkiranja nije službeno izvijestio općinu [adresa]. Od trenutka zaključenja predmetnog ugovora o zakupu, dok nije postavljena predmetna rampa, dnevni prihod parkinga iznosio bi 1800-2000 kn, nekad koji dan više, nekad manje. Uredno je izdavao račune za parking, imao je fiskalnu kasu. Nije mu poznato da bi općina [adresa] na svom području imala definirane parkirališne zone. Poznato mu je da bi za vrijeme sezone na šetnici i oko šetnice bila parkirana vozila ljudi koji žive na tom području i gostiju. U okolini oko predmetne nekretnine, postoje barem još 3 parkinga koja se naplaćuju i svi ti parkinzi rade na crno, uz blagoslov općine, pretpostavlja. Navodi da je CB njegov zet, da on nije tražio naknadu štete od vlasnika zbog nemogućnosti korištenja predmetne nekretnine kao parking. On od njega nije tražio da mu plati obveze prema ugovoru o zakupu kojeg sam s njim zaključio. Navodi da on nije pokrenuo nikakav upravni postupak kojim bih osporavao odluku općine [adresa] o postavljanju predmetne pomične rampe, izuzev ovog postupka kojeg je pokrenuo.
24. ZZ tuženika ŽB, načelnik [adresa], u svom iskazu navodi da su ove dvije čestice koje su predmet spora na predjelu [adresa] u [adresa], vlasništvo sestre tužitelja i njegova zeta CB. Preko čestice prolazi glavna kanalizacijska cijev koja je podignuta na betonske stupove, izdignuta iznad razine zemlje. Početkom siječnja 2022., napravljena je zemljana rampa preko navedene kanalizacijske cijevi, kako bi time bio onemogućen pristup na ostatak parcele. Izlaskom komunalnog redara 27. svibnja 2022., isti je utvrdio da preko 20-ak vozila prolazi preko napravljene zemljane rampe i time je ugrožena kanalizacijska cijev na koju je priključeno preko 50 domaćinstava s tog područja. Komunalni redar je o tome sastavio zapisnik i njega obavijestio o tome, nakon čega je on obavijestio Vodovod Makarska o ugrozi kanalizacijske cijevi zbog prelaska brojnik vozila koji prelaze preko nje. Direktor Vodovoda KB je zatražio od njega da na bilo koji način onemogućim prolazak vozila preko te cijevi, jer im time prijeti ekološka katastrofa u uvali [adresa]. Tada 31. svibnja 2022., dakle 45 dana prije nego što je tužitelj zaključio ugovor o zakupu zemljišta s vlasnikom nekretnine, donio je odluku o izmiještanju pomične prepreke na novu lokaciju sukladno prometnom elaboratu općine [adresa] koji je donesen 6 godina prije, dakle 2016. godine. U listu 10 spisa nalazi se odluka o postavljanju predmetne pomične prepreke. Radi pojašnjenja tog elaborata i nastale situacije, u spis se prilaže izvod iz elaborata iz kojeg je razvidna nekretnina predmet spora vlasništvo CB i na kojoj je vidljiv položaj rampe gdje ista treba biti postavljena, a to je položaj rampe koji su postavili donošenjem ove odluke. Uređujući sudac crvenom bojom označava točku postavljene rampe. Već je tada označen položaj rampe radi sigurnosti pješaka jer je ovaj potez na predjelu [adresa] pješačka zona. Prije je bila postavljena rampa na drugoj poziciji, označena na izvodu iz elaborata, koju uređujući sudac također zaokružuje crvenom bojom. Ta rampa je prije bila postavljena, ta stara rampa je uklonjena, i označeno je i na elaboratu da je uklonjena, označeno crvenim križem. Predmetna rampa postavljena je isti dan kad je donesena odluka o postavljanju rampe. Tuženik i vlasnik nekretnine nisu se općini pisano obraćali s zahtjevom za odobrenje da se istima na privatnoj nekretnini odobri uređenje nekretnine kao parking uz naplatu. Ključeve postavljene rampe dobili su sumještani koji su morali tuda proći da bi došli do svojih kuća, nitko treći nije imao ključeve rampe. Rampa bi ujutro bila otvorena do 9 sati radi dostave u kafiće na tom području, a nakon toga bi se zaključavala. Tužitelj je postavio zahtjev da mu se uruči ključeve te rampe, međutim, isti je usmeno odbijen uz obrazloženje da će ključeve dobiti kada se ispune svi zakonski uvjeti za to. Naime, tužitelj je nezakonito obavljao djelatnost naplate parkiranja na predmetnoj nekretnini, suprotno čl. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Isti nije imao sve potrebne suglasnosti i odobrenja za uređenje nekretnine u parking uz naplatu, zbog čega taj parking nije bio uvršten u elaborat o prometu na području općine [adresa]. Na tom području nije ucrtan nikakav parking. Odlukom općine [adresa] objavljene u glasniku koji je dostavljen uz odgovor na tužbu, navedene su sve površine parking prostora na tom području i iste su odlukom jasno definirane. Što se tiče davanja suglasnosti za uređenje privatnih nekretnina u parking uz naplatu na ovom području, otkako je on načelnik, takvu suglasnost nije davao. Kad je ovo sve započelo, kod nadležnog Ureda za gospodarstvo Makarska, zatražio je podatak postoji li ikakav obrt koji može obavljati uslugu naplate parkiranja na nekretninama u privatnom vlasništvu i prema dobivenim podacima postoji samo jedan obrt koji posluje na ovom području, udaljen 5 km od predmetne nekretnine i taj parking je uvršten u elaborat, što je osnovni uvjet da može obavljati uslugu naplate parkiranja. Što se tiče poslovanja tužitelja na preostalom dijelu nekretnine, navodi da su oni carinskoj inspekciji podnijeli prijavu protiv nepoznatog počinitelja, navodeći da isti vrši uslugu naplate parkiranja u [adresa] i povodom toga se izašlo na teren. Otac tužitelja gospodin DB u tri navrata je pokušao ukloniti katanac s rampe u srcu sezone. Prvi put je otpilana cijela rampa, drugi put je rampa uklonjena i bačena, a nakon trećeg puta gospodin DB je završio u pritvoru i tada se situacija smirila. Ta tri pokušaja uklanjanja rampe odvijala su se u tjedan dana. Prije nego što je tužitelj s vlasnikom nekretnine zaključio ugovor o zakupu nekretnine radi obavljanja djelatnosti naplate parkiranja, na ovim nekretninama nije se vršila naplata parkiranja. Prije nego što je postavljena zemljana rampa, na ovom dijelu nekretnine mogla su se parkirati 2-3 vozila i to obiteljska vozila, a nakon što je postavljena zemljana rampa, otvorila se mogućnost parkiranja više vozila. Tužitelj općini [adresa] nije prijavio cjenik vezan za pružanje usluge naplate parkiranja, kao što sam istakao ovakvo poslovanje je bilo nelegalno jer tužitelj nije mogao izdavati račune za naplatu parkinga. Navodi da nema nikakva konkretna odluka u kojoj je utvrđeno da postoji ugroza kanalizacijske cijevi koja se nalazi na predmetnoj nekretnini zbog čega bi na nekretnini bilo zabranjeno parkiranje. U svezi toga ima korespondenciju s Vodovodom iz koje je ta činjenica ugroze vidljiva. Tužitelj i sestra tužitelja AB upozoravani su usmeno od strane komunalnog redara ČB da prelazak vozila preko navedene kanalizacijske cijevi predstavlja ugrozu, nije bilo pisanog upozorenja u tom pravcu. Na kanalizacijskoj cijevi koja se proteže preko više nekretnina sagrađene su kuće. Razlog zbog kojeg je kanalizacijska cijev ugrožena prelaskom vozila preko nje postoji, a činjenica što je na cijevi izgrađena kuća, kuća ima svoju statiku i s njom je utvrđena sigurnost cijevi koja se proteže ispod kuće. Na predmetnoj nekretnini kanalizacijska cijev je omeđena s betonskim stupovima. Osim prijave carinskoj inspekciji za korištenje gornjeg dijela nekretnina u svrhu naplate parkiranja, svake godine početkom sezone vrše prijavu toga. Prijavljen je nepoznati počinitelj carinskoj inspekciji jer u tom trenutku nisu bili upoznati tko taj parking koristi. Naime, ovaj ugovor o zakupu je zaključen 45 dana nakon što je postavljena rampa na predjelu [adresa]. Navodi da se ne može izjasniti je li prošle godine prijavio tužitelja za nelegalno pružanje usluge parkiranja uz naplatu. Razlog zbog čega je elaborat o kojem je iskazivao napravljen 2016. a rampa tek sada pomaknuta, je što su elaboratom obuhvaćeni razni zahvati koji iziskuju određena novčana sredstva, tako da je sada došao red na ovo. Odlukom iz 2017. koja je priložena u odgovoru na tužbu, obuhvaćene su sve javne površine na kojima se vrši usluga parkiranja. Misli da se parking ne ucrtava u prostorni plan. U odgovoru na tužbu je priložena odluka o uređenju prostornog plana iz 2017., a na pitanje da je 16. veljače 2022. donesena nova odluka, pretpostavlja da je ova nova odluka sada u primjeni, ne može se izjasniti, možda se radi o izmjeni dijela teksta rečenice. Nije mu poznato da prostor šetnice i prostor oko šetnice koriste i treće osobe koje na tom području nemaju prebivalište, to koriste samo osobe koje imaju prebivalište na tom području i njihovi gosti, ili su vlasnici nekretnina. Nije točno da se čl. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosi samo na javne površine.
25. Sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrdio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju u smislu odredbe iz čl. 1049. ZOO-a, iz razloga kako slijedi: 26. Naime, cijeneći dokumentaciju koja prileži spisu, posebice uzimajući u obzir sadržaj Odluke Općine Brela o postavljanju pomične prepreke u [adresa] u preslici, Klasa 023-05/22-01/249 Ur.br. 2147/03-02/1-22-1 od 31. svibnja 2022. (list 10 i 54 spisa), dovodeći u svezu navedeno s iskazom samog zz tuženika ŽB, čiji iskaz sud prihvaća kao uvjerljiv, istinit i u skladu s dokazima izvedenim tijekom postupka, razvidno je da je tuženik, postupajući u skladu sa svojim ovlastima i zakonskim odredbama koje propisuju prostornog plana uređenja općine [adresa] (list 33- 37 spisa) uz odredbe za provođenje, odluka o uređenju prometa na području naselja Brela, objavljena u Glasniku službenom glasniku općine Brela br. I od 3. travnja 2017. (list 38-46 spisa), u provedenom upravnom postupku, u skladu s prometnim elaboratom o regulaciji prometa na području naselja Brela, oznake TKP 103/13 od srpnja 2016. (list 55-58 spisa), donio Odluku o postavljanju pomične prepreke u ulici Jakiruša Klasa 023-05/22-01/249 Ur.br. 2147/03-02/1-22-1 od 31. svibnja 2022. u skladu s kojom odredbom je tuženiku dano ovlaštenje za postavljenje pomične prepreke na predio [adresa], koju pomičnu prepreku je tuženik potom i postavio.
27. Iz navedenog je razvidno, da na strani tuženika ne postoji element protupravnosti, da postupanje tuženika nije bilo bespravno, već je zasnovano na temelju valjane, zakonite Odluke donesene u upravnom postupku, koja odluke nije pobijana ni osporena ni u jednom postupku, a niti se u predmetnoj pravnoj stvari osporava postojanje navedene odluke, koja je donesena 31. svibnja 2022., i po kojoj odluci je pomična prepreka postavljena, dakle prije nego je tužitelj kao zakupoprimac, zaključio s vlasnikom predmetnih nekretnina, kao zakupodavcem Ugovor o zakupu zemljišta dana 15. srpnja 2022.
28. Od strane tužitelja nije bilo predloženih dokaza na okolnost da je u tom pravcu zakupodavac, kao vlasnik nekretnina na predmetnom području [adresa], kao zainteresirana stranka, isticao određene prigovore na donesenu Odluku Općine Brela, niti da je isti podnio zahtjev tuženiku da mu se omogući neometani pristup nekretninama u njegovom vlasništvu, obzirom da je pristup nekretninama onemogućen postavljanjem navedene pomične prepreke.
29. U kontekstu navedenog, za istaknuti je da je člankom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja je preuzeta Zakonom o njezinom potvrđivanju ("Narodne novine" – međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak), sadrži tri zasebna pravila. Prvo pravilo općenite je prirode i proglašava načelo mirnog uživanja vlasništva Drugo pravilo pokriva oduzimanje vlasništva i uvjetuje ga određenim uvjetima. Treće pravilo priznaje državama ugovornicama pravo na nadzor korištenja imovine u skladu s općim interesom. Ovaj sud smatra da situacija zbog koje tužitelj prigovara i stoga ustaje predmetnom tužbom za naknadu štete, predstavlja nadzor nad korištenjem imovine.
30. U tom smislu, država ima mogućnost da nadzire korištenje imovine u skladu s općim interesom donošenjem onih zakona koji se smatraju potrebnim za navedenu svrhu.
31. Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst) i to čl. 48. propisano je da se jamči pravo vlasništva, da vlasništvo obvezuje, a nositelji vlasničkoga prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 36/09., 125/08., 36/09., 150/11., 19/13. - službeni pročišćeni tekst, 144/12., 137/15. - službeni pročišćeni tekst, 123/17., 98/19., 144/20.) i to odredbom čl. 19. propisano je da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na, između ostalog, i na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo i dr. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 68/18., 110/18., 32/20., 145/24.) propisano je da je komunalno gospodarstvo cjelovit je sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave). Iz odredbi naprijed citiranih zakona i samog Ustava razvidno je da pravo vlasništva nije apsolutno i da ono obvezuje.
32. U tom pravcu je i tuženik postupao donošenjem Odluke o postavljanju pomične prepreke u ulici Jakiruša pješačka zona od 31. svibnja 2022., koja je uslijedila prema navodima zz tuženika nakon što je tuženik dopisom od 27. svibnja 2022. (list 52 spisa), obavijestio Vodovod d.o.o. Makarska da je komunalni redar Općine Brela dana 26. lipnja na lokaciji [adresa] ustanovio da preko improvizirane zemljane rampe i preko glavnog kanalizacijskog kolektora prelaze automobili u svrhu parkinga, na zemljištu u vlasništvu obitelji AB na kojem je poravnat teren koji se koristi za ilegalno parkiranje uz naplatu. Radi pristupa tom dijelu zemljišta prolazak je preko glavnog kanalizacijskog kolektora koji je postavljen kao greda na dva nosača, koje se prilikom većeg opterećenja ili vibracije može prelomiti što bi dovelo do izlijeva fekalija na plažu koja je odmah u blizini.
33. Iz Dopisa Vodovod d.o.o. Makarska br. 1228/1-2022 od 1. srpnja 2022. (list 53 spisa), razvidno je da je u tom pravcu upućen dopis FB, [adresa], kojeg ga se obavještava o obavijesti Redarstva općine Brela o ugrožavanju kolektora javne odvodnje naselja Brela na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u njegovom vlasništvu, od koga se traži da se očituje o izrađenoj rampi i njenoj stabilnosti u odnosu na položeni kolektor, zbog tereta i ugroze koja se svakodnevno događa prelaskom automobila preko nje, na način da se dostavi u roku od 15 dana tehničko izvješće od stane ovlaštenog inženjera da su radovi izvedeni sukladno pravilima struke, te da ni na koji način ne ugrožavaju kanalizacijski kolektor preko kojeg su izvedeni. Istaknuto je da dok se traženo ne dostavi da se zabranjuje se prelaženje teškim teretima preko kanalizacijskog kolektora, u protivnom će se zatražiti zaštita prava preko nadležnih institucija.
34. ZZ tuženika je istakao u svom iskazu da je postupanjem vlasnika nekretnine koja je predmet spora, nasipavanjem zemlje izrađene kanalizacijske cijevi, te prelaženjem većeg broja automobila preko iste, bez valjane dokumentacije što je utvrđeno od strane komunalnog redara tuženike, u cilju interesa zaštite života i imovine, Općina Brela je reagirala donošenje Odluke, koja i dalje egzistira.
35. Tužitelj tijekom postupka na okolnost nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju prilikom donošenje Odluke o postavljanju pomične prepreke u [adresa] Jakiruša – pješačka zona od 31. svibnja 2022, u tom pravcu nije dao konkretan dokaz, a niti je u postupku, kao ni u svom iskazu, ukazao na neku konkretnu nepravilnost ili nezakonitost u postupanju tuženika, odnosno tijela tuženika pri donošenju Odluke o postavljanju pomične prepreke u ulici Jakiruša pješačka zona od 31. svibnja 2022., temeljem koje odluke je postavljena pomična prepreka kojom je onemogućen pristup nekretninama koje su u zakupu tužitelja temeljem Ugovora o zakupu zemljišta od 15. srpnja 2022., čime je tužitelj bio onemogućen u svojoj namjeri da zemljište koje je uzeo u zakup temeljem citiranog Ugovora, koristi u svrhu parkinga uz naplatu. Što dakle nedvojbeno ukazuje da je tuženik osnovano na temelju naprijed navedeno valjane Odluke postavio pomičnu prepreku u [adresa], čime je tužitelju kao zakupoprimcu onemogućen pristup nekretninama koje su predmet Ugovora o zakupu zemljišta od 15. srpnja 2022.
36. Iz navedeno je razvidno da je predmetna pomična rampa postavljena temeljem Odluke od 31. svibnja 2022. i to prije zaključenja Ugovora o zakupu zemljišta od 15. srpnja 2022. kojeg je tužitelj kao zakupoprimac zaključio s vlasnikom nekretnina kao zakupodavcem, pa je stoga istome trebala biti poznata činjenica da je postavljanjem rampe istom otežan pristup nekretninama koje je isti uzeo u zakup temeljem navedenog ugovora. Posebno stoga što je odlukom od 31. svibnja 2022. odlučeno da će stanovnicima koji imaju prebivalište u [adresa] biti omogućen prolazak osobnim vozilom, koji u konkretnom slučaju ne ispunjava tužitelj kao zakupoprimac, kojem je nesporno prebivalište u [adresa], a o čemu je i sam tužitelj osobno bio usmeno obaviješten od strane zz tuženika, kako je to sam tužitelj i zz tuženika naveo u svom iskazu, nakon što je zaprimljen zahtjev vlasnika za predaju ključeva pomične rampe što je sud utvrdio uvidom u dopis odvjetnika RB tuženiku od 11. srpnja 2022. (list 79-82 spisa), iz kojeg je razvidno da je odvjetnik ime svoje stranke CB FB zatražio ključeve ili odgovor tuženika vezano za postavljanje prepreke na početku [adresa] čime je onemogućen pristup nekretninama u vlasništvu CB, u protivnom će se isti poslužiti samopomoći, odnosno sudskim putem zatražiti zaštitu prava vlasništva.
37. U ovom slučaju, iz rezultata provedenog dokaznog postupka, nesporno je da je tuženik postupao na opisani način postavljanjem pomične rampe na predjelu [adresa], temeljem valjane Odluke od 31. svibnja 2022. i pri tom sud nije utvrdio postojanje protupravnosti u postupanju tuženika, a pri tom na strani tužitelja kao zakupoprimca, kao ni od strane vlasnika nekretnina koje su bile predmet Ugovora o zakupu nekretnina sklopljenog s tužiteljem, nije utvrđeno da su isti iskoristili sve relevantne mogućnosti iznošenjem prigovora, prijedloga i ispunjenja zakonom propisanih uvjeta kojima su mogli utjecati na tijek postupka donošenja ili izmjene predmetne Odluke o postavljanju pomične prepreke u [adresa] – pješačka zona od 31. svibnja 2022.
38. Naime, ovdje je za istaknuti da u Hrvatskoj postoje zakonski propisi koji reguliraju uređenje i naplatu parkirališta na nekretninama u privatnom vlasništvu. lako vlasnici privatnih zemljišta imaju pravo koristiti svoju imovinu, za organizaciju i naplatu parkiranja potrebno je pridržavati se određenih zakonskih procedura. Prema sudskoj praksi, da bi vlasnik privatne nekretnine mogao naplaćivati parkiranje trećim osobama, potrebno je da ta površina bude definirana kao javna parkirališna površina odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Bez takve odluke, vlasnik nema pravu osnovu za naplatu parkiranja na svom zemljištu.
39. Osim toga, Zakon o komunalnom gospodarstvu definira javna parkirališta kao uređene javne površine koje se koriste za parkiranje motornih vozila i/ili drugih cestovnih vozila, a koje su u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. To znači da jedinice lokalne samouprave imaju ovlasti uređivati i naplaćivati parkiranje na takvim površinama. Stoga ako vlasnik privatne nekretnine želi organizirati i naplaćivati parkiranje, potrebno je:
1. Ishoditi odgovarajuće dozvole: Podnijeti zahtjev jedinici lokalne samouprave za odobrenje korištenja privatne površine kao parkirališta uz naplatu.
2. Pridržavati se lokalnih propisa: Poštovati sve odluke i propise koje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave vezane uz parkirališta.
3. Osigurati suglasnost nadležnih tijela: Dobiti suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova ili drugih nadležnih tijela, ovisno o lokalnim propisima.
40. Bez ispunjenja ovih uvjeta, naplata parkiranja na privatnom zemljištu može se smatrati nezakonitom. Da bi vlasnik privatne nekretnine mogao urediti parkiralište uz naplatu, potrebno je ishoditi suglasnost od Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne Novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost MUP-a uređuju promet na svom području, uključujući određivanje parkirališnih površina i način parkiranja. Stoga vlasnik nekretnine treba podnijeti zahtjev nadležnoj jedinici lokalne samouprave za odobrenje korištenja privatne površine kao parkirališta uz naplatu. Jedinica lokalne samouprave će, uz prethodnu suglasnost MUP-a, donijeti odgovarajuću odluku. Važno je napomenuti da bez takve odluke vlasnik nema pravnu osnovu za naplatu parkiranja na svom zemljištu.
41. U tom pravcu je i sam tužitelj u svom iskazu potvrdio da je registrirao predmetni parking u svoj obrt [obrt], ali da ne raspolaže niti odobrenjem – suglasnosti MUP-a , a niti je podnio zahtjev nadležnoj jedinici lokalne samouprave za odobrenje korištenja privatne površine kao parkirališta uz naplatu.
42. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja, sud je utvrdio da na strani tužitelja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgovornost tuženika za štetu, u smislu odredbe iz čl. 1045. stavak 1. i čl. 1046. ZOO-a, slijedom čega se zahtjev tužitelja za naknadu štete ukazuje neosnovan, te je odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude.
43. O troškovima postupka, odlučeno je na temelju čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), te je prema popisanom trošku tuženika, u skladu s vrijednosti predmeta spora, ovom tuženiku obistinjen trošak sastava odgovora na tužbu od 100 bodova (8. t. 1. Tarife), zastupanje na ročištima dana 1. ožujka 2024., 10. svibnja 2024., 21. studenog 2024. i 18. veljače 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9. t. 1. Tarife), sastav podneska od 20. studenog 2024. od 100 bodova (Tbr. 8.t. 1. Tarife) to sveukupno iznosi 600 bodova, uvećano za vrijednost boda koja se obračunava prema vrijednosti boda u trenutku naplate odvjetničke nagrade, uvećano za vrijednost boda prema Tarifi (2,00 EUR), iznosi 1.200,00 eura, uvećano za PDV 25% (u iznosu od 300,00 EUR), ukupno iznosi 1.500,00 EUR, koliko je dužan tužitelj naknaditi tuženiku, pa je stoga odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.
U Makarskoj 1. travnja 2025.
S U D A C
BARBARA MENDEŠ
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a)
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).
DNA:
• Dostava presude u skladu s odredbom čl. 335. st.7., 8.,9. i 10. ZPP-a.
