Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž-370/2022-4
Šibenik, S. Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, predsjednika vijeća, Ljudevita Zoričića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Ane Jeleč-Pecirep, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Šibenika, OIB 55644094063, Šibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, kojeg po punomoći gradonačelnika zastupa zaposlenik HĆ, mag. iur., protiv tuženika PĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj 16 P-1896/2021 od 28. veljače 2022. godine, u sjednici održanoj 1. travnja 2025. godine
p r e s u d i o j e
Uvažava se žalba tužitelja i preinačava presuda Općinskog suda u Šibeniku broj 16 P-1896/2021 od 28. veljače 2022. godine na način da se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
Utvrđuje se da je tuženik uznemirio tužitelja u njegovom pravu vlasništva na čest. broj 3684/1, koja je upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na način da je dio iste, označen slovima „A-B-C-D-E-A“, na skici mjesta očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka Karla Štampalije mag. ing. geod. et. geoinf., Bana Ivana Mažuranića 5, Šibenik, u površini od 80,00 m2, zauzeo i pretvorio u sastavni dio svoje nekretnine, pa se nalaže tuženiku da odstupi sa nekretnine tužitelja, te da uspostavi ranije stanje na nekretnini opisanoj u točki 1. ove tužbe, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim kao vlasnik zahtijeva od tuženika kao posjednika predaju u posjed točno fizički (geometrijski) određenog dijela nekretnine oznake 3684/1 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Protiv te presude žalbu je izjavio tužitelj zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud uvažavanjem žalbe presudu preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužitelja, ili pak presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Žalba je osnovana.
4. Prema stanju spisa predmeta i razlozima pobijane presude tužitelj zahtijeva vlasničku zaštitu točno fizički određenog dijela nekretnine oznake 3684/1 k. o. [katastarska općina], površine 80 m2, koju je tuženik, prema navodima tužbe, uređujući svoju, a susjednu nekretninu oznake 3697 k. o. [katastarska općina] pretvorio u sastavni dio te svoje nekretnine koristeći ga kao parking. Tužitelj tužbom, u svrhu dokazivanja svojih navoda predlaže izvođenje dokaza pregledom zemljišne knjige i preslike skice očevida od dana 20. svibnja 2015. godine izrađene od strane stalnog sudskog vještaka Karla Štampalije mag. ing. geod. et. geoinf., te pregledom preslike presude Općinskog suda u Šibeniku broj P-89/15 od 11. srpnja 2017. godine i preslike presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-866/2017 od 28. siječnja 2019. godine, koje navode tuženik tijekom postupka nije osporio, jer je jedino pristupio na pripremno ročište od dana 25. studenog 2021. godine, na kojem se nije očitovao o tužbi (nije dao odgovor na tužbu), već je to ročište po sporazumnom prijedlogu stranaka odgođeno za kraće vrijeme (za 14. prosinca 2021. godine) kako bi stranke na miran način riješile predmet spora. Iako uredno pozvan tuženik nije pristupio na odgođeno ročište, opravdavajući izostanak bolešću, a niti na novo određeno za 25. siječnja 2022. godine, za koje je također bio uredno pozvan ali se nije na bilo koji način očitovao, pa niti izostanak opravdao, a na kojem je ročištu prvostupanjski sud zaključio prethodni postupak i proveo glavnu raspravu, izvodeći od tužitelja predložene dokaze.
4.1. Temeljem od tužitelja predloženih dokaza, pregledom zemljišne knjige te spisa predmeta Općinskog suda u Šibeniku broj P-89/2015, sastavni dio kojeg je i skica sporne površine koju je izradio mjernik Karlo Štampalija, prvostupanjski sud izvodi zaključak da je tužitelj uknjiženi vlasnik nekretnine oznake 3684/1 k. o. [katastarska općina], te da je u pogledu predmetnog točno geometrijski određenog dijela te nekretnine između stranaka, u obrnutim položajima, vođena parnica u kojoj tuženik nije uspio sa zahtjevom da mu se pruži pravna zaštita utvrđenjem da je vlasnik tog dijela nekretnine, što da ne „implicira nedvojbeni zaključak da je upravo tuženik oduzeo tužitelju iz vlasničkog posjeda predmetnu nekretninu i tako time uznemirio vlasnička prava tužitelja“. Da je tomu tako prvostupanjski sud opravdava svoj zaključak time da je više uknjiženih vlasnika nekretnine oznake 3697 k. o. [katastarska općina] te da je od vremena kada je završen parnični postupak kojim je tuženik odbijen sa zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine proteklo nekoliko godina.
5. S pravom tužitelj sadržajno u žalbi ističe da je prvostupanjski sud iz izvedenih dokaza izveo pogrešan zaključak da tužitelj nije dokazao, uz to da je vlasnik predmetnog dijela nekretnine, da tuženik drži u posjedu taj dio nekretnine, i to na način da ga je zauzeo i pretvorio u sastavni dio svoje nekretnine, koristeći ga kao parking.
5.1. Naime, u situaciji kada tuženik nije izričito osporio tužbene navode tužitelja, a iz po tužitelju predloženih dokaza proizlazi da je tuženik posjednik tog dijela nekretnine, a što nedvojbeno proizlazi iz odluka u predmetu koji je između stranaka vođen pod brojem P-89/2015, tada ta činjenica, posjed tuženika nad predmetnim dijelom nekretnine nije između stranaka niti sporna, pa pogrešno prvostupanjski sud u pogledu postojanja te činjenice izvodi zaključak da tužitelj nije dokazao postojanje iste, odnosno, kako to navodi prvostupanjski sud „da se ne može sa sigurnošću zaključivati o počinjenom uznemiravanju danas, tj. u trenutku podnošenja ove tužbe“.
6. Kako je dakle prvostupanjski sud iz izvedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak da tužitelj nije dokazao da je tuženik posjednik predmetne nekretnine odnosno kako navodi prvostupanjski sud „da odlučne činjenice proizašle iz supstrata svih po tužitelju u ovoj parnici predloženih i izvedenih dokaza ne impliciraju nedvojbeni zaključak da je upravo tuženik…oduzeo tužitelju iz vlasničkog posjeda…“ i kako je prvostupanjski sud na tome utemeljio svoju odluku to se žalba tužitelja ukazuje osnovanom iz razloga što je, po stavu ovog suda, tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka dokazao postojanje odredbama članaka 161. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) propisanih pretpostavki za zaštitom svog vlasničkog prava za povratom stvari (rei vindicatio), pa i činjenice da se predmetni točno fizički određeni dio nekretnine oznake 3684/1 k. o. [katastarska općina] površine 80 m2, koji je predmetom zahtjeva tužitelja nalazi u posjedu tuženika, što u konačnici tuženik tijekom prvostupanjskog postupka nije niti osporio.
7. Kod takvog stanja stvari valjalo je žalbu tužitelja kao osnovanu uvažiti i temeljem odredbe članka 373. točka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 55/23) preinačiti prvostupanjsku presudu prihvaćanjem kao osnovanog tužbenog zahtjeva tužitelja pružanjem tužitelju kao vlasniku zaštitu na predaju u vlasnički posjed nekretnine koju u posjedu drži tuženik.
8. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude, s tim da ovaj sud nije odlučivao o troškovima postupka jer stranke nisu niti zahtijevale naknadu istih.
U Šibeniku, 1. travnja 2025. godine
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Goran Stošić
