Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž R-1119/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužiteljice RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Jasni Špiranović, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Opća bolnica "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Andrije Štampara 42, OIB: 91554844265, zastupane po punomoćnici Ana-Marii Bogović, odvjetnici iz Slavonskog Broda, radi isplate razlike plaće, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pr-376/2021-28 od 7. listopada 2022., 1. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pr-376/2021-28 od 7. listopada 2022. u točki I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo da isplati tužiteljici iznos od 1.141,87 eura s pripadajućim zateznim kamatama, osim zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu te u odluci o troškovima postupka iz točke II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, u točki I. izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici bruto iznos od 1.141,87 eura (8.603,39 kuna prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53540 kuna) s pripadajućim zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos od 16.-tog u mjesecu do isplate, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima. Točkom II. izreke, naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 866,02 eura (6.525,00 kuna prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53540 kuna) sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik, sadržajno pobijajući točku I. izreke u dosuđujućem dijelu i odluku o troškovima postupka iz točke II. izreke, iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženiku, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće i naknade plaće za godišnji odmor u razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017., u ukupnom bruto iznosu od 1.141,87 eura s pripadajućim zateznim kamatama, koji zahtjev temelji na odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011..

6. Prije svega valja reći da je u konkretnom slučaju riječ o sporu male vrijednosti, zbog čega se prvostupanjska presuda sukladno čl. 467. st. 1. ZPP može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim iz čl. 354. st. 2. toč.3. ZPP-a) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, dakle ne i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. Tuženik se žalbom neosnovano poziva na počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.4. ZPP-a, budući da u konkretnom slučaju sud nije utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (članak 3. stavak 3. ZPP-a, a niti tuženik određeno ne navodi o kojim bi se nedopuštenim raspolaganjima stranaka u konkretnom slučaju radilo.

7.1. Donošenjem pobijane presude nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.6. ZPP-a s obzirom da je prema stanju spisa predmeta tuženiku omogućeno raspravljanje u postupku, a niti u žalbi ne navodi u čime bi bio onemogućen u raspravljanju.

7.2. Također, prvostupanjski sud suprotno žalbenim navodima, nije počinio bitnu procesnu povredu iz čl. 354.st. 2.toč.12. ZPP-a, budući da je pobijanu presudu donio u okviru konačno postavljenog tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 1.141,87 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, na način da je taj zahtjev u cijelosti prihvatio kao osnovan. Pri tome, time što je prvostupanjski sud u izreci presude naveo pravnu osnovu po kojoj je naložio tuženiku isplatu (razlika plaće i naknade plaće), a koju tužiteljica u tužbenom zahtjevu nije navela, suprotno žalbenim navodima, tužbeni zahtjev nije prekoračen.

7.3. Konačno, donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.toč.11. ZPP-a na koju se žalbom poziva tuženik, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a niti tuženik konkretno ne navodi u čemu bi se ti nedostaci sastojali.

7.4. Žalbeni navodi kojima se tuženik poziva na relativno bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354.st.1. u vezi s čl. 190. st.3. ZPP-a ističući da je sud bez njegova pristanka dopustio preinaku tužbe,nisu ispitivani, s obzirom da se presuda u sporu male vrijednosti kao što je predmetni u smislu čl. 467. st. 1. ZPP-a ne može s uspjehom pobijati zbog bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354.st.1. ZPP-a.

7.5. Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na temelju čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 467. st. 1. ZPP-a na bitne procesne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijane presude nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika koji predstavlja javnu službu i da joj je tuženik obračunao i isplatio plaću temeljem osnovice u iznosu od tadašnjih 5.108,84 kuna odnosno za siječanj 2017. u iznosu od 5.211,02 kuna. Sporno je da li je tuženik bio dužan tužiteljici obračunati i isplatiti plaću i naknadu plaće po osnovici u iznosu od 5.415,37 kuna.

9. Prvostupanjski sud utvrđuje:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi 23. studenoga 2006. zaključili Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine,

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi 13. svibnja 2009. zaključili Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto , s time da su u čl. III Dodatka utvrdili način povrata osnovice i to tako da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. Dodatka Sporazumu odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika s VSS u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi 26. listopada 2011. zaključili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje:Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu), s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim su izmjenama promijenjeni čl. III. te čl. IV. Dodatka, koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. Dodatka u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna Dodatka i to na način da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. tih Izmjena i dopuna Dodatka, uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je

pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 7. prosinca 2011. godine arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu,

- da su 28. prosinca 2012. Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,

- da je u utuženom razdoblju bio na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12, dalje TKU/12), koji u članku 51. stavak 4. propisuje da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja uzastopno,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4. prosinca 2015.,

10. Imajući u vidu prethodna utvrđenja, prvostupanjski sud zauzima stav da su uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od prosinca 2015. .

10.1. Pri tome, prvostupanjski sud zauzima stav da su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu i Arbitražna odluka pravno valjani iako navedene Izmjene nisu potpisane od strane Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, s obzirom da je taj sindikat parafirao Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu što da znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima te niti jedan potpisnik u zakonom predviđenom postupku nije osporavao valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu.

11. Vezano za odgodu primjene članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, prvostupanjski sud zauzima stav da nije odgođena primjena članka III. Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009, a niti odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011..

12. U odnosu na rok važenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, prvostupanjski sud pozivom na čl. 199. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., dalje:ZR) zaključuje da se na iste primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnog ugovora u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen pa cijeneći da su Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu zaključene na rok od pet godina tj. do 26. listopada 2016., zauzima stav da je rok važenja navedenih Izmjena i dopuna bio do 26. siječnja 2017..

13. U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, prvostupanjski sud cijeneći da od IV. kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a i da je BDP stalno rastao, što znači da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prema aritmetičkoj sredini od 2%, zaključuje da su se ispunili uvjeti da se tužiteljici od 1. prosinca 2015. obračunava plaća po osnovici od 5.415,37 kuna bruto.

14. Stoga, prvostupanjski sud, utvrdivši na temelju nalaza i mišljenja vještaka da sporna razlika plaće iznosi 1.141,87 eura, dosuđuje tužiteljici navedeni iznos s pripadajućim zateznim kamatama na svaku pojedinu mjesečnu razliku od 16.- tog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate sukladno čl. 92. st. 3. ZR-a i čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje:ZOO), osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na dosuđene mjesečne bruto iznose, u kojem dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

15. U odnosu na tuženikov prigovor zastare, prvostupanjski sud cijeneći da je tužiteljica podnijela tužbu 14. siječnja 2021. i da istom zahtijeva isplatu razlike bruto plaće u utuženom periodu, dakle i svih dodataka na plaću i naknada plaće što sadržajno predstavljaju plaću, a da je najstarije potraživanje iz u tužbi postavljenog tužbenog zahtjeva dospjelo 16. siječnja 2016., dakle unutar roka od pet godina do dana podnošenja tužbe, otklanja prigovor zastare kao neosnovan.

16. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud temelji na čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a pa tužiteljici dosuđuj troškove postupka u cijelosti u visini odmjerenoj prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje: Tarifa).

17. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio zahtjev tužiteljice za isplatu utuženog iznosa s pripadajućim zateznim kamatama.

18. Suprotno žalbenim navodima, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor koji je sklopljen u skladu s odredbom čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama iz 2009. ("Narodne novine" broj 39/09, 124/09, dalje:ZOPJS), na temelju kojeg propisa se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom kojeg sklapa Vlada RH i sindikati javnih službi, kao i u skladu s odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12, dalje TKU/12) kojim je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu iz 2009. te svih njegovih izmjena i dopuna ili novih sporazuma koji se na njega nastavljaju, a koji predstavljaju važeće dokumente koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Istu odredbu je sadržavao i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10, dalje: TKU/10).

18.1. Naime, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu potpisali su sindikati javnih službi s jedne strane i Vlada Republike Hrvatske, s druge strane, te je u Preambuli navedeno da je svrha sklapanja Dodatka Sporazumu iz 2009. osigurati primjerenu i pravednu cijenu rada u javnim službama nakon izlaska iz gospodarskih teškoća. Radi provedbe tog dokumenta su prihvaćene konkretne mjere, između ostalog, analiza odredbi svih kolektivnih ugovora, svih izmjena, odnosno dodataka ugovorima te svih sporazuma koji u naravi stvari predstavljaju kolektivne ugovore, a kojima se reguliraju plaće, odnosno kriteriji za određivanje plaća u javnim službama, kao i sve propise kojima se određuju plaće, odnosno kriteriji za određivanje plaća u javnim službama. Upravo iz sadržaja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu proizlazi da se radi o dokumentu koji po svojoj naravi predstavlja kolektivni ugovor kojim su regulirani kriteriji za određivanje plaća u javnim službama pa su utoliko neosnovani žalbeni navodi tuženika da se u utuženom razdoblju imaju primjenjivati odluke Vlade Republike Hrvatske kojima se uređuje osnovica sukladno čl. 2. ZOPJS-a i sukladno kojoj osnovici je tuženik isplaćivao plaću tužiteljici.

19. Suprotno žalbenim navodima, uvećanje osnovice iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu nije odgođeno primjenom odredbe čl. VII. st. 1. istog dokumenta za tri godine, niti je ispunjenje uvjeta iz čl. III. preduvjet primjene čl. IV. tog dokumenta, budući da je čl. VII. regulirano pitanje usklađivanja pariteta između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi na razini 2008. Stoga je tuženik od 1. siječnja 2016. bio dužan tužitelju isplaćivati plaću po osnovici u iznosu od 5.415,37 kn bruto, s obzirom na činjenicu da je prema statističkim podacima bruto društveni proizvod u drugom tromjesečju 2015. zabilježio rast od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. od 2,8%, daje aritmetičku sredinu od 2% (1,2% + 2,8% = 4% : 2 = 2%), čime su se suprotno žalbenim navodima ostvarile pretpostavke za vraćanje osnovice na razinu iz 2009..

20. Stoga je prvostupanjski sud, pri utvrđenju da sporna razlika plaće tužiteljice iznosi 1.141,87 eura, pravilno primijenio materijalno pravo kada je tuženika obvezao na isplatu navedenog iznosa tužiteljici sa pripadajućim zateznim kamatama.

21. Pri tome, suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud otklonio tuženikov prigovor zastare kao neosnovan. Naime, suprotno navodima tuženika, tužiteljica tijekom postupka nije povećala tužbeni zahtjev budući da je u tužbi zatražila isplatu iznosa od 9.300,00 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, dok je podneskom od 12. travnja 2022. kojim je postavila konačni tužbeni zahtjev zatražila isplatu iznosa od 8.603,39 kuna s pripadajućim zateznim kamatama (1.141,87 eura prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53450 kuna). Također, tužiteljica nije promijenila istovjetnost zahtjeva, niti istaknula drugi zahtjev uz onaj istaknut u tužbi. Stoga, tužiteljica podneskom od 12. travnja 2022. nije preinačila tužbu u smislu čl. 191. st.1. ZPP-a, a kako je tužba podnesena unutar zastarnog roka od pet godina, što tuženik ne osporava, to je prigovor zastare neosnovan.

22. S obzirom da je tužiteljica uspjela u parnici, osim u odnosu na neznatni dio tužbenog zahtjeva (zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržane u dosuđenom bruto iznosu), pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 154.st.5. ZPP-a tužiteljici pripada naknada troškova postupka u cijelosti, kako je to odlučeno pobijanom presudom.

23. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu točke I. izreke te u odluci o troškovima postupka iz točke II. izreke, kao izreci ove presude.

24. Prvostupanjska presuda u odbijajućem dijelu točke I. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci 1. travnja 2025.

Sutkinja

Ingrid Bučković