REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1564/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-793/2022-3 od 12. rujna 2023., kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-439/2018 od 17. veljače 2022., u sjednici održanoj 1. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Preinačuje se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R- 793/2022-3 od 12. rujna 2023. u dijelu pod točkom III. izreke kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-439/2018 od 17. veljače 2022. u dijelu pod točkom I. izreke na način da je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor u iznosu od 474,44 eura / 3.574,69 kn bruto s pripadajućim zateznim kamatama, kao i u dijelu odluke o trošku tuženice kojim je naloženo tužitelju naknaditi tuženici daljnji trošak parničnog postupka u iznosu od 118,70 eura / 894,40 kn te u dijelu pod točkom IV. izreke drugostupanjske presude kojim je tužitelju naloženo naknaditi tuženici trošak žalbe u iznosu 154,29 eura / 1.162,50 kn, i sudi:

Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-439/2018 od 17. veljače 2022. u dijelu pod točkom I. izreke kojom je tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor dosuđen bruto iznos od 474,44 eura / 3.574,69 kn s pripadajućim zateznim kamatama i to:

- na iznos od 55,64 eura / 419,22 kn od 15. srpnja 2014. do isplate

- na iznos od 76,20 eura / 574,16 kn od 15. kolovoza 2014 do isplate

- na iznos od 42,33 eura / 318,98 kn od 15. siječnja 2015. do isplate

- na iznos od 44,26 eura / 333,48 kn od 15.veljače 2015. do isplate

- na iznos od 9,10 eura / 68,60 kn od 15. srpnja 2015. do isplate

- na iznos od 118,37 eura / 891,85 kn od 15.listopad 2015. do isplate

- na iznos od 18,21 eura / 137,20 kn od 15.studenog 2015. do isplate

- na iznos od 43,55 eura /a328,11 kn od 15.siječnja 2016. do isplate

- na iznos od 66,77 eura / 503,09 kn od 15. veljače2016. do isplate kao i u dijelu pod točkom III. izreke kojim je tužitelju naloženo naknaditi parnični trošak tuženici u iznosu 1.205,60 kn / 160,01 eura.

Odbija se u cijelosti zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbe, kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju trošak revizijskog postupka u iznosu 375,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici isplatiti tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor iznos od 3.972,84 kn / 527,28 eura bruto sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedinačne iznose kako je pobliže opisano u točki I. izreke, te na ime razlike plaće iznos od 718,17 kn / 95,31 eura bruto sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. lipnja 2014. do isplate (točka I. izreke), dok je preostali dio tužbenog zahtjeva za iznos od 28.722,17 kn / 3.812,09 eura te dio zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće i plaće u točki I. izreke presude odbijen (točka II. izreke). Tužitelju je naloženo naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.205,60 kn / 160,01 eura (točka III. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja te je potvrđena presuda suda prvog stupnja u točkama II. i III. izreke (točka I izreke). Žalba tuženice odbijena je kao neosnovana te je potvrđena presuda suda prvog stupnja u dijelu točke I. izreke za iznos od 52,84 eura / 398,15 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na iznos od 10,11 eura / 76,18 kn od 15. studenoga 2013. do isplate, na iznos od 22,10 eura / 166,49 kn od 15. siječnja 2014. do isplate, na iznos od 11,97 eura / 90,21 kn od 15. veljače 2014. do isplate, na iznos od 8,66 eura / 65,27 kn od 15. svibnja 2014. isplate, kao i u točki II. izreke (točka II izreke). Djelomično je prihvaćena žalba tuženice te je preinačena presuda suda prvog stupnja u preostalom dijelu točke I. izreke za iznos razlike za godišnji odmor u iznosu od 474,44 eura / 3.574,69 kn sa zakonskim zateznim kamatama i to

- na iznos od 55,64 eur/419,22 kn od 15. srpnja 2014. do isplate

- na iznos od 76,20 eur/574,16 kn od 15. kolovoza 2014 do isplate

- na iznos od 42,33 eur/318,98 kn od 15. siječnja 2015. do isplate

- na iznos od 44,26 eur/333,48 kn od 15.veljače 2015. do isplate

- na iznos od 9,10 eur/68,60 kn od 15. srpnja 2015. do isplate

- na iznos od 118,37 eur/891,85 kn od 15.listopad 2015. do isplate

- na iznos od 18,21 eur/137,20 kn od 15.studenog 2015. do isplate

- na iznos od 43,55 eur/328,11 kn od 15.siječnja 2016. do isplate

- na iznos od 66,77 eur/503,09 kn od 15. veljače2016. do isplate

i za iznos na ime razlike plaće u iznosu od 95,31 eura / 718,17 kn na način da je u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan, te nadalje i odluka u točki III. izreke kojom je odbijen preostali dio zahtjeva tuženice za naknadu troškova parničnog postupka na način da je naloženo tužitelju naknaditi tuženici daljnji trošak parničnog postupka u iznosu od 118,70 eur / 894,40 kn (točka III izreke). Nadalje, tužitelju je naloženo naknaditi tuženici troškove žalbenog postupka u iznosu od 154,29 eura /1.162,50 kn, dok je preostali dio zahtjeva tuženice za naknadu žalbenog troška odbijen kao neosnovan (točka IV izreke). Odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka (točka V izreke).

3. Ovaj je sud rješenjem broj Revd-1819/2024-2 od 22. svibnja 2024. dopustio tužitelju reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja:

''1. Ulazi li dodatak za vojnu službu koji je propisan odlukom po rasporedu u opseg naknade za redovni rad djelatne vojne osobe?

2. Treba li se tužitelju prilikom isplate naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora uračunati i dodatak za vojnu službu obzirom da se čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenje godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (NN 54/2014) propisuje da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu?''.

4. Postupajući po dopuštenju, tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) zbog pravnih pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predlaže prihvaćanje revizije i preinačenje pobijane presude na način da se tužitelju uračuna i dodatak za vojnu službu u naknadu za godišnji odmor nakon 8. svibnja 2014., uz naknadu mu troškova parničnog postupka, podredno predlaže ukidanje nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Pobijana je presuda, sukladno odredbi čl. 391. st. 3. ZPP ispitana samo u dijelu u kojem je dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev tužitelja, djelatne vojne osobe, radi isplate na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor, za razdoblje od lipnja 2014. do siječnja 2016.

9. Prvostupanjski sud je, ocjenjujući osnovanost tužbenog zahtjeva, zaključio da je dodatak za vojnu službu sastavni dio redovne plaće koja se isplaćuje za redovno radno vrijeme te da je prilikom obračuna naknade za godišnji odmor valjalo uračunati i iznose tog dodatka, pozivom na odredbe čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj 33/14), čl. 139. st. 3. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 73/13, 75/15 i 50/16 - dalje u tekstu: ZSOSRH) te čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj 54/14).

10. Drugostupanjski sud je ocijenio da se tužitelju kod izračuna naknade za godišnji odmor ne treba obračunati i dodatak za vojnu službu jer da taj dodatak ne ulazi u redovan rad.

11. Takva ocjena drugostupanjskog suda nije pravilna.

12. Odredbe ZSOSRH za djelatne vojne osobe su lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o radu pa je tako odredbom čl. 1. st. 1. ZSOSRH propisano da se tim zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.

12.1. Odredbama ZSOSRH je propisano:

- u čl. 135. st. 1. da djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona;

- u čl. 136. st. 1. i 2. da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću, a plaća se određuje odlukom o rasporedu;

- u čl. 137. st. 1. da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža;

- u čl. 139.:

(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3 Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak;

- u čl. 142. da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

13. U Glavi II. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj 33/14, 41/14, 53/14 i 114/14) propisani su dodaci za posebne uvjete vojne službe koji se dijele na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada (kao i u čl. 139. st. 2. ZSOSRH).

13.1. Odredbom čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba propisano je da dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima:

- 24% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga do razine Grupe specijalnih snaga i Satniju za obuku osim u Zapovjednu satniju

- 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje

- 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene

- 14% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u Počasno-zaštitnu bojnu, Središnjicu za obavještajno djelovanje, mornari raspoređeni na brodove borbene namjene, prvi dočasnici u postrojbama razine brigade, prvi dočasnici grana, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog vojnog učilišta i prvi dočasnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), dočasnici i časnici raspoređeni u eskadrile

- 12% vojnici raspoređeni u ostale postrojbe i mornari raspoređeni na brodove pomoćne namjene

- 11% ostali dočasnici i časnici raspoređeni u gardijske brigade

- 10% ostali dočasnici i časnici raspoređeni na brodove borbene namjene, postaje obalnog motrenja, radarske postaje, operativna središta, Zapovjedništvo specijalnih snaga, instruktori za obuku, časnici i dočasnici tehničke službe raspoređeni u postrojbe za tehničko održavanje u II. i III. stupnju tehničkog održavanja - Pomorske baze, Bojnu za opću logističku potporu, Remontni zavod i zrakoplovno-tehničke bojne

- 8% dočasnici i časnici na zapovjednim ili voditeljskim dužnostima u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga, Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici na brodovima pomoćne namjene

- 5% dočasnici i časnici raspoređeni na ostale dužnosti u Oružanim snagama, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Ministarstvu obrane te časnici i dočasnici izvan Oružanih snaga i Ministarstva obrane.

Stavkom 2. toga članka propisano je da djelatna vojna osoba iz stavka 1. može ostvariti pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.

13.2. Odredbom čl. 7. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba propisani su dodaci za otežane uvjete rada koje ostvaruju djelatne vojne osobe raspoređene na sljedećim dužnostima: 1. letačkim, 2. roniteljskim, 3. padobranskim, 4. plovidbenim, 5. pirotehničkim, 6. u specijalnim i zaštitnim postrojbama, 7. vojnopolicijskim 8. štetnima za zdravlje.

14. Odredbom čl. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj 54/14), koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014., propisano je da djelatne vojne osobe stječu pravo na korištenje godišnjeg odmora u skladu s odredbama ZSOSRH i odredbama toga Pravilnika.

14.1. Nadalje, čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba propisano je da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a st. 3. istog članka propisano je da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena.

15. Odlukom o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj 66/14), koja je donijeta na temelju odredbe čl. 153. st. 3. ZSOSRH, u točki II. je propisano da je radno vrijeme razdoblje u kojem su djelatne vojne osobe obvezne obavljati poslove dužnosti koju obnašaju prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadređene osobe.

15.1. Odredbom točke III. Odluke o rasporedu radnog vremena određeno je da se pod radnim vremenom iz točke II. te Odluke podrazumijeva:

- redovno radno vrijeme

- radno vrijeme prema posebnom rasporedu.

15.2. Odredbom točke V. Odluke o rasporedu radnog vremena (koja odredba je u glavi pod nazivom "redovno radno vrijeme") određeno je:

(1) Redovno radno vrijeme, koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka.

(2) Redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati.

(3) Iznimno od stavka 2. ove točke, zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, uz odobrenje nadređenoga, može zbog potreba službe odrediti drugačiji početak i završetak redovnoga radnog vremena. (4) Odluku o promjeni početka i završetka redovnoga radnog vremena zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine obvezan je donijeti najmanje sedam dana unaprijed.

(5) Redoviti mjesečni fond sati je umnožak broja radnih dana u mjesecu pomnožen s osam sati redovnoga radnog vremena.

16. Polazeći od sadržaja navedenih odredbi proizlazi da djelatne vojne osobe mogu ostvarivati različite dodatke na plaću koji ovise o uvjetima rada pojedine djelatne vojne osobe. No, dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe na temelju samog rasporeda na određenu dužnost u propisanim iznosima i taj dodatak je sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu svake djelatne vojne osobe. Dodatak za vojnu službu se isplaćuje uz osnovnu plaću neovisno o drugim dodacima na plaću i drugim materijalnim pravima koja pripadaju djelatnim vojnim osobama na temelju ZSOSRH i propisima donesenim na temelju ZSOSRH.

17. Stoga, ako svaka djelatna vojna osoba kao redovnu plaću prima mjesečni iznos koji se sastoji od osnovne plaće i dodatka za vojnu službu, onda je dodatak za vojnu službu neodvojiv od redovne plaće koja se isplaćuje za redovno radno vrijeme djelatne vojne osobe te, kao sastavni dio redovne plaće ostvarene u redovnom radnom vremenu, prilikom obračuna naknade za godišnji odmor trena uračunati i iznose tog dodatka, sukladno čl. 142. ZSOSRH i čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev 151/2024 od 27. kolovoza 2024., Rev 198/2023 od 28. svibnja 2024., Rev 347/2023 od 24. travnja 2024.).

18. Stoga odgovor na postavljena pitanja glasi:

"Djelatnoj vojnoj osobi se obračunava dodatak na plaću za vojnu službu prilikom isplate naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora, obzirom da je čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj 54/2014) propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.".

19. Budući da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je, prihvaćanjem žalbe tuženice, preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan u pobijanom dijelu, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP odlučiti kao pod točkom I. izreke.

20. Odluka o troškovima u povodu revizije utemeljena je na odredbi čl. 166. st. 2. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP, pa tužitelju pripada pravo na naknadu traženog troška sastava prijedloga za dopuštenje revizije i sastava revizije, uvećano za stopu PDV, u iznosu 375,00 Eur, primjenom Tbr. 10. st. 5. u vezi s Tbr. 42. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23). Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

21. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22 i 88/22 - dalje u tekstu: Zakon o uvođenju eura) nužno je prilagoditi sudske odluke vezano uz uvođenje eura kao službene valute (čl. 43. i čl. 48. Zakona o uvođenju eura), te uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 7,53450, preračunati u eure sukladno općim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz odredbe čl. 14. Zakona o uvođenju eura.

Zagreb, 1. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković