REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-3441/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Maja Bilandžić, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Olujić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Ul. grada Vukovara 282, protiv tuženika Lovačko društvo FAZAN iz Konjščine, Gornja Konjščina 53, OIB 74535708240, kojeg zastupa punomoćnik Ilija Boić, odvjetnik iz Zaboka, M. Gupca 28, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1085/2022 od 7. svibnja 2024., 1. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1085/2022 od 7. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1085/2022 od 7. svibnja 2024. naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.639,19 EUR sa zakonskom zateznom kamatom (točka I. izreke) te je naloženo tuženiku platiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.434,60 EUR s kamatama (točka II. izreke).

2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je predmet spora tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 2.639,19 EUR kn s kamatama na ime regresa jer je oštećenom odnosno društvu Jolly Autoline d.o.o. kojem je oštećeni ustupio tražbinu, isplatio imovinsku štetu u tom iznosu 24. prosinca 2019. po polici kasko osiguranja broj K06820261593. Sud je utvrdio da se 13. kolovoza 2019. dogodila prometna nezgoda naletom vozila osiguranika tužitelja na divljač, da se nezgoda dogodila na području lovišta kojim gospodari tuženik, da je divljač na cesti opasna stvar, a za štetu od opasne stvari odgovara se po principu objektivne odgovornosti i za tu štetu odgovara vlasnik opasne stvari sukladno odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO). Dalje je utvrđeno da na strani osiguranika tužitelja nema doprinosa štetnom događaju pa nema uvjeta za primjenu odredbe čl. 1067. st. 2. i st. 3. Zakona o obveznim odnosima, da je tužitelj društvu Jolly Autoline d.o.o. isplatio iznos od 2.639,19 EUR 24. prosinca 2019. te da tužitelj ima osnovu za potraživanje isplaćenog iznosa na temelju odredbe čl. 963. st. 1. ZOO-a od onog tko je odgovoran za štetni događaj, a to je tuženik. Odluku o troškovima postupka sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), a o kamatama odlučuje na temelju odredbe čl. 29. ZOO-a.

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. i t. 11. ZPP-a, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovom sudu preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 250,00 EUR uvećano za trošak poreza i sudske pristojbe na žalbu. U žalbi navodi da sud nije dao valjano obrazloženje za svoju odluku, da mu je sud onemogućio raspravljanje jer je odbio tuženikove dokazne prijedloge za saslušanje svjedoka, da je sud arbitrarno prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, da je ograničenje brzine na cesti gdje se dogodila nezgoda 90 km/h ali je osiguranik tužitelja vozio gotovo maksimalnom dopuštenom od 80 km/h, da nije postupio po znaku opasnosti od naleta divljači te da vještak nije dao precizan odgovor na pitanje postojanja znaka „opasnost od naleta divljači“.

4. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

5. Tuženikova žalba nije osnovana.

6. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. u vezi s odredbom čl. 467. st. 1. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a). Ovaj sud je utvrdio da je odluka prvostupanjskog suda pravilna i zakonita.

7. Prvostupanjski sud nije počinio nijednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i ti razlozi su jasni i neproturječni te presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju tuženik upire u žalbi.

8. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a na koju tuženik upire u žalbi navodeći da je već u odgovoru na tužbu iznio tumačenje predmetno primjenjivih odredbi Zakona o cestama, Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima te je analogno navedenome predložio saslušati ovlaštenu osobu tuženika – tajnika ZČ, upravo na okolnosti koje se tiču izvršavanja zakonskih obveza tuženika kao lovačkog društva, a sud je odbio tuženikove dokazne prijedloge za saslušanje svjedoka. Naime, to što sud nije izveo sve dokaze koje je tužitelj predložio ne znači da tužitelju nije dana mogućnost da raspravlja. Prema odredbi čl. 220. ZPP-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica. Sud je svoju odluku temeljio na činjenicama koje je smatrao odlučnim za donošenje odluke te je stoga neosnovan taj žalbeni razlog povrede parničnog postupka.

9. Budući da vrijednost predmeta spora ne prelazi iznos od 6.630,00 EUR, radi se o sporu male vrijednosti sukladno odredbi čl. 502. st. 1. ZPP-a. Sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a, presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. tog Zakona. Stoga žalbeni razlozi koji se odnose na utvrđeno činjenično stanje nisu uzeti u obzir prilikom ocijene tuženikove žalbe.

10. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev na ime regresa s osnove isplaćenog iznosa naknade štete njegovu osiguraniku odnosno društvu na koje je osiguranik prenio svoju tražbinu, a koja šteta je nastala zbog udara motornog vozila u divlju životinju na lovačkom području na kojem gospodari tuženik.

11. Tužitelj tvrdi da je 13. kolovoza 2019. kao osiguravatelj vozila oštećenog, temeljem police kasko osiguranja broj K06820261593 naknadio imovinsku štetu za oštećeno osobno vozilo, registarskih oznaka [registarska oznaka] u iznosu 2.639,19 EUR, da je za štetu odgovoran tuženik te da ima osnovano potraživanje prema tuženiku na osnovi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, osporio je visinu tužbenog zahtjeva te podnio prigovor promašene pasivne legitimacije.

12. Odgovornost osoba koje gospodare lovištem, a time i tuženika utvrđuje se prema propisima Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19 i 32/20) te općim propisima obveznog prava, odnosno Zakonom o obveznim odnosima (čl. 1063. - 1067.).

13. U konkretnom slučaju tuženik kao društvo koje upravlja lovištem, odnosno lovoovlaštenik, u smislu odredaba Zakona o lovstvu, odgovara za štetu koju je prouzročila divljač.

14. Naime, odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Međutim, ako je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21), sve u smislu odredbe čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako tim zakonom nije propisano drukčije.

15. S obzirom na to da je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar, to u slučaju kada je do štete u lovištu došlo naletom vozila na divljač, a nije se provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a, dok se prema odredbama čl. 1067. st. 2. i 3. navedenog Zakona može osloboditi odgovornosti u potpunosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika (ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti) ili djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti.

16. Prema odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

17. Iz podataka u spisu proizlazi da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku razgledao isprave u spisu - zapisnik, potvrdu, sporazum, ugovor o cesiji, nalog o plaćanju te je izveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Husinec Goranu koji je i saslušan.

18. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud ocjenom izvedenih dokaza utvrdio sljedeće:

- da vozač vozila osiguranog kod tužitelja NČ nije bio pod utjecajem alkohola u trenutku nezgode u kojoj je oštećeno vozilo,

- da su se tužitelj i Speed timing usluge, vlasnika ĐČ, kao oštećena osoba, povodom štetnog događaja od 13. kolovoza 2019. sporazumjeli i sklopili izvansudsku nagodbu kojom se tužitelj obavezao platiti naknadu štete oštećenoj osobi u iznosu od 19.884,97 kn,

- da je ugovorom o cesiji oštećeni svoju tražbinu koju ima prema tužitelju ustupilo društvu Jolly autoline d.o.o. u iznosu od 19.884,97 kn,

- da je tužitelj isplatio iznos od 19.884,97 kn društvu Jolly autoline d.o.o. koji mu je navedenom cesijom ustupio oštećeni,

- da iz potvrde MUP-a, PU krapinsko zagorska, Policijska postaja Zlatar Bistrica, proizlazi da se nezgoda dogodila 13. kolovoza 2019. u 20,00 sati, na cesti D24 – Gubaševo (D205) – Zabok – Zlatar Bistrica – D. Konjščina – Budinščina – N. Marof – Varaždinske Toplice – Ludbreg (D2) Zlatar Bistrica (D29) – Novi Marof (D3), općina Konjščina na km 6 + 200 m na kolniku DC 24 u mjestu Turnišče, van naselja, na način da je došlo do naleta srneće divljači na osobni automobil reg oznaka [registarska oznaka], vl. SPEED TIMING usluge ĐČ, kojim je upravljao NČ kada je u trenutku nailaska vozila na kolnik DC24 iz smjera sjevera u smjeru juga kolnik pretrčavala srneća divljač koja je udarila u desni bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka] na kojem je nastala materijalna šteta, a srneća divljač udaljila se s mjesta događaja te izvršenim pregledom bližeg i šireg mjesta događaja nije pronađena,

- da izvršenim alkotestiranjem vozača NČ nije bilo reakcije na alkohol te dovršenim postupanjem za istog nije utvrđena prekršajna odgovornost,

- da je sud na temelju nalaza i mišljenja i iskaza sudskog vještaka utvrdio da je temeljem oštećenja na vozilu Mercedes brzina iznosila najviše 80 km/h, da je od trenutka kada se srna pojavila u vidokrugu vozača Mercedesa, do sudara preostalo 1,1 s za koje vrijeme bi vozač pravodobnim reagiranjem možda tek uspio izvršiti prvi pritisak na kočnicu, ali ne i zakočiti ispred pravca kretanja srne koju nije mogao očekivati niti je bio dužan prilagoditi brzinu takvoj eventualnosti, da znak opasnosti divljač na cesti znači da vozač mora opreznije voziti i obratiti pažnju na područje pored ceste iz kojeg bi mogla izletjeti divljač, po potrebi i smanjiti brzinu, ali ne može smanjivati puno jer bi se u tom slučaju radio zastoj na cesti, a u tom slučaju bi bio postavljen i znak koji bi ukazivao da se mora voziti manjom brzinom, da u blizini mjesta nezgode nema prometnog znaka Divljač na cesti te da inače da znak i postoji ne vrijedi ako ispod njega ne postoji dodatna tabla na kojoj udaljenosti vrijedi predmetni znak,

- da je nastala šteta na vozilu osiguranika tužitelja u iznosu od 2.809,62 EUR, odnosno bez PDV-a u iznosu od 2.639,19 EUR,

- da je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka jer je stručan i u skladu s pravilima struke, da tužitelj nije imao primjedbe, a vještak je na primjedbe tuženika odgovorio i usmeno obrazložio svoja utvrđenja,

- da je ocjenom izvedenih dokaza utvrđeno da je osnovan tužbeni zahtjev na ime regresa u iznosu od 2.639,19 EUR koji je tužitelj isplatio na ime naknade materijalne štete koja je nastala na vozilu osiguranika.

19. Na temelju provedenog dokaznog postupka, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da nema doprinosa oštećenika nastanku štete odnosno da šteta nije nastala isključivom radnjom oštećenika budući da se osiguranik tužitelja držao prometnih propisa, da je odgovornost tuženika kao ovlaštenika regulirana kao objektivna i to odredbama Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima te da divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, za koju stvar sukladno čl. 1064. ZOO-a odgovara njezin vlasnik. S obzirom da je utvrđeno da je visina štete iznos od 2.639,19 EUR, da je taj iznos tužitelj isplatio društvu na koju je oštećeni prenio svoju tražbinu, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u iznosu od 2.639,19 EUR osnovan. Stoga je na temelju odredbe čl. 963. ZOO-a donio pravilnu i zakonitu odluku kada je dosudio predmetni iznos.

20. S utvrđenjima prvostupanjskog suda, primjenom materijalnog prava te s odlukom o tužbenom zahtjevu, suglasan je i ovaj viši sud. Naime, odredbom čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu propisano je da je za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta, odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Odredba čl. 1067. ZOO-a propisuje je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1.), da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (st. 2.) te da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (st. 3). Iz podataka u spisu proizlazi da tuženik nije niti tvrdio niti dokazivao da bi oštećenik bio odgovoran za nastanak štetnog događaja ili da bi doprinio nastanku štete.

21. Odredbom čl. 963. st. 1. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Odgovornost osoba koje gospodare lovištem, a time i tuženika, utvrđuje se prema propisima Zakona o lovstvu te općim propisima obveznog prava, odnosno Zakonom o obveznim odnosima (čl. 1045. st. 3. u vezi s čl. 1063. - 1067.), kao što je to pravilno zaključio prvostupanjski sud, tuženik, kao lovoovlaštenik odgovara za štetu koju je prouzročila divljač naletom na motorno vozilo, divljač na javnoj cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi čl. 1064. ZOO-a.

22. Praksu u smislu navedenog u ovoj odluci čine odluke ovog suda poslovni broj Pž-5325/2022-4, Pž-4392/2022-3, Pž-146/2023, Pž-2806/2024, kao i Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1021/2022 od 27. veljače 2024. i Rev-166/2024-2 od 24. rujna 2024.

23. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom u nizu odluka (Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017. i Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019.) divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO-a) i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. - 1067. ZOO-a u vezi s čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu.

24. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a), tako i po visini (čl. 155. ZPP-a), tu odluku tuženik konkretno ne osporava.

25. Slijedom navedenog, kako nema razloga zbog kojih se presuda pobija, kao niti razloga na koje je ovaj sud dužan paziti po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 1. travnja 2025.

Sudac

Maja Bilandžić