REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-1362/2023-19

[adresa] I 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja IŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Miljenka Klasić, odvjetnica u Krapini, Frana Galovića 1A, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Zagreb, Gruška 20, radi prigovora – obnove postupka, 1. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-932-07/19-11/1, URBROJ: 541-19/3-23-9 od 15. svibnja 2023. te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je tuženik dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

II. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove ovog upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura (slovima: tri tisuće sedamsto i pedeset eura), u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-932-07/19-11/1, URBROJ: 541-19/3-23-9 od 15. svibnja 2023., odbijen je prigovor tužitelja izjavljen protiv obavijesti Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka Odjela za katastar Mali Lošinj, KLASA: 053-02/19-01/16, URBROJ: 541-17-07/5-19-2 od 20. rujna 2019., a kojim je tužitelj obavješten da nema osnova za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za ispravak podataka u katastarskom operatu za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad koja se nalazi u njegovom vlasništvu, kao neosnovan.

2. Navedeno rješenje doneseno je u ponovnom postupku nakon presude ovog Suda poslovni broj Us I- 653/22 od 25. studenoga 2022.

[katastarska općina]

- grad došlo do promjene međe između te čestice i susjedne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- grad koja se nalazi u njegovom vlasništvu, a na štetu njegove čestice. Navodi da je granica pomaknuta u smjeru zapada na štetu k. č. [katastarska čestica]. Stoga je predložio Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Rijeka, Odjelu za katastar Mali Lošinj, da izvrši uvid u arhivske podatke i u dokumentaciju iz zbirke isprava geodetskog elaborata DS 821/2000 iz koje da se može uvjeriti da je pri izradi i provedbi predmetnog elaborata došlo do očite grube pogreške od strane službene osobe koja je izradila taj elaborat (jer je u to vrijeme elaborat izrađivala službena osoba, a ne ovlašteni geodeta po zahtjevu stranke) te je zatražio da se sukladno zakonu provedu aktivnosti kojima će se pogreška u katastarskom operatu ispraviti tako da se linija razgraničenja k. č. [katastarska čestica] prema k. č. [katastarska čestica] vrati u prvobitno stanje kakvo je bilo prije provedbe tog elaborata. Poziva se na odredbu čl. 43. st. 5. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj 59/18, dalje: Pravilnik). Smatra da je pogrešno utvrdila Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, Odjel za katastar Mali Lošinj, u navedenoj obavijesti od 20. rujna 2019. da se oblik i površina k. č. [katastarska čestica] od osnivanja iste nisu mijenjale i da stoga nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka po službenoj dužnosti u kojem bi se ispravila očita pogreška. Pojašnjava kako je do greške došlo prilikom izrade i provedbe prijavnog lista za katastar i zemljišnu knjigu od 23. veljače 2000. u koji je službenik unio geodetske podatke i činjenice koje ne proizlaze iz temeljnog dokumenta za izradu geodetskog elaborata, a to je skica premjeravanja 821od 18. veljače 2000. Navodi da se gruba pogreška koju je učinila službena osoba utvrđuje i uklanja po službenoj dužnosti. Predlaže da se po potrebi u sporu provede geodetsko vještačenje. Slijedom navedenoga, predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i obavijest Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka Odjela za katastar Mali Lošinj, od 20. rujna 2019. Tužitelj je ujedno zatražio naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja osporavanoga rješenje te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištima dana 8. listopada 2024. i 4. ožujka 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je tužitelj uz svoju opunomoćenicu, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Dakle, u sporu je sporno da li postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za ispravak linije razgraničenja između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] - grad, u katastarskom operatu, odnosno sporno je, je li u provedbi elaborata DS 821/2000 došlo do greške u grafičkom prikazu međe (okomite međe u smjeru sjever - jug) između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica].

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti dokaz geodetskim vještačenjem jer je mogao donijeti odluku u sporu na temelju dokumentacije koja je bila dostavljena u tijeku spora i koja se je nalazila u upravnom postupku.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

9. Čl. 43. st. 5. spomenutog Pravilnika propisano je Geodetski elaborat za ispravljanje propusta u održavanju katastra, elaborat za ispravljanje podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije i elaborat za ispravljanje nedostataka na katastarskom planu u postupcima pokrenutim po službenoj dužnosti izrađuje katastarski ured.

10. Čl. 42. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad je to propisano zakonom ili je nužno radi zaštite javnog interesa. St. 2. istog članka propisano je da će kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po službenoj dužnosti javnopravno tijelo uzet u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnoga interesa. St. 3. istog članka propisano je da kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, obavijestit će o tome podnositelja što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno obavijesti. St. 4. istog članka propisano je da podnositelj ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, u roku od osam dana od dana primanja obavijesti, kao i u slučaju da u propisanom roku nije dobio odgovor.

11. Čl. 122. st. 1. ZUP propisano je da se prigovor izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. St. 2. istog članka propisano je da se odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući način primjenjuju i na prigovor. St. 3. istog članka propisano je da čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. St. 4. istog članka propisano je da se protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

12. Iz dokumentacije spisa upravnog postupka slijedi da su upravna tijela u postupku utvrdila uvidom u arhivsku dokumentaciju da se oblik i površina k. č. [katastarska čestica] nije mijenjala od osnivanja iste 1979. pa do danas, dakle niti navedenim elaboratom DS 821/2000.

13. Međutim, iz dokaza koje je tužitelj dostavio u ovom sporu slijedi da u upravnom postupku nije u potpunosti utvrđeno činjenično stanje na temelju kojeg bi se nedvojbeno moglo zaključiti da nije došlo do promjena na k. č. [katastarska čestica].

14. Naime, iz spomenute skice premjeravanja broj 821 od 23. veljače 2000., koja je bila temelj za izradu elaborata DS 821/2000, slijedi da širina donje granice k. č. [katastarska čestica] (južne međe prema Ulici Bože Milanovića) iznosi 20 m, a iz privatnog geodetskog nalaza kojeg je tužitelj pribavio za potrebe ovog spora slijedi kako, da bi širina donje granice k. č. [katastarska čestica] iznosila 20 m, da u tom slučaju granica između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] treba biti na mjestu na kojem pokazuje tužitelj.

15. Ovdje se napominje da se radi o privatnom nalazu te se stoga isti ne može uzeti kao apsolutni dokaz u sporu, ali je njime dovedeno u sumnju utvrđenje iz upravnog postupka, tim više što taj nalaz odgovara i ostaloj dokumentaciji koju je tužitelj dostavio u ovom sporu i to arhivskim grafičkim prikazima sporne međe između navedenih čestica navedenima u točki 16. obrazloženja ove presude.

16. Naime, tužitelj je u sporu priložio u spis izvadak iz katastarskog plana koji je bio podloga za izradu PUP Bričina, potvrđenog od strane v.d. direktora Ureda za katastar, Ispostave Mali Lošinj, 22. lipnja 1988., a iz istoga bi slijedilo da se međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] nalazi kako to tvrdi tužitelj. Isto slijedi i iz službene kopije katastarskog plana od 30. kolovoza 1993.

17. I z navedenih činjenica zaključno slijedio da je u upravnom postupku izostalo potpuno i pravilno utvrđenje svih činjenica potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke.

18. Slijedom svega navedenoga, Sud je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i poništio osporavano rješenje tuženika te je vratio predmet tuženiku na ponovno odlučivanje.

19. U ponovnom postupku potrebno je izvršiti uvid u dokumentaciju koju je tužitelj dostavio u ovom sporu (a koju će tužitelj dostaviti i tuženiku u ponovnom postupku nakon ove presude radi uvida), te nakon ponovnog pregleda i usporedbe grafičkog prikaza sporne međe na katastarskim planovima prije 2000. i nakon te godine, donijeti novu odluku. Pri tome se napominje da u pisanom dijelu katastarskog operata nije došlo do promjena jer u tom dijelu i dalje stoji da k. č. [katastarska čestica] ima površinu od 395 m[2] .

20. Odluka Suda o troškovima spora iz točke II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

21. Budući da se prema čl. 144. st. 3. ZUS vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom to je tužitelju sukladno Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23) priznat trošak za sastav tužbe i za zastupanje na dva ročišta za raspravu u ovom sporu putem opunomoćenika u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, sve uvećano za PDV, što sveukupno iznosi 3.750,00 eura.

22. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 1. travnja 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. izreke ove presude žalba nije dopuštena.

Protiv točke II. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Miljenki Klasić, odvjetnici u Krapini, Frana Galovića 1A

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Zagreb, Gruška 20