REPUBLIKA HRVATSKA

P-4661/2024

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari tužitelja ŠŽ pok. DŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Nikola Hraste, odvjetnik u Hvaru, Ive Miličića 4, protiv tuženika pod 1) ŠŽDF, pod 2) DŽDF, pod 3) BŽ, pod 4) ŠŽD, pod 5) TŽ pok. ŠŽ, pod 6) SŽ. ŠŽ, pod 7) UŽ pok. ŠŽ, pod 8) GŽ pok. ŠŽ, pod 9) OŽ, pod 10) VŽ. SŽ, pod 11) ĆŽ, pod 12) ŽŽ, pod 13) ŠŽ pok. ZŽ, pod 14) DŽD pok. BŽDF, pod 15) BŽD pok. UŽ, pod 16) TŽD pok. UŽ, pod 17) SŽD pok. Š, pod 18) UŽD pok. Š, pod 19) BŽDF pok. SŽD, pod 20) RŽ ŠŽ pok. SŽD, pod 21) RŽ D ž. ČŽ, pod 22) KŽ ž. B rođ. RŽ, pod 23) FŽ pok. SŽD, [adresa], pod 24) ĐŽ pok. SŽD, [adresa], pod 25) NŽ pok. SŽD, [adresa], pod 26) PŽ pok. SŽD, [adresa], pod 27) MŽ rođ. ŠŽ, pod 28) GŽD, pod 29) Hure AŽ, pod 30) CŽ ud. SŽ “Šare“, pod 31) JŽ, pod 32) IŽ. SŽD, [adresa], pod 33) EŽ, pod 34) HŽ, pod 35) TŽDF, pod 36) SŽDF, pod 37) UŽDF, pod 38) LŽ ŠR, pod 39) OŽD, pod 40) GŽDF, pod 41) Hailo DŽDF pok. T, [adresa], pod 42) Hailo S ud. U, [adresa], pod 43) DR, [adresa], pod 44) BR rođ. DR, pod 45) TR G. O, pod 46) SR, [adresa], pod 47) VŽD, [adresa], pod 48) UR, [adresa], svi tuženici kao odsutni i nepoznata boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Zvonimir Franetović, odvjetnik u Starom Gradu, Ulica Šiberija 29, radi utvrđenja prava vlasništva, 1. travnja 2025.

presudio je:

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŠŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za 11/20 dijela (što sa postojećim upisom od 2100/852675 daje 125619/227380 idealnog dijela), fizičkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označene kao zk.č.br. 827/1 k. o. [katastarska općina], i to fizički baš onog dijela te nekretnine, koji je označen tijelom “A“ plave boje te omeđen brojevima: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20 i nazad na 1, kao dio k. č. [katastarska čestica] površine 684 m2 prikazanog na Skici za rješavanje imovinsko pravnih odnosa broj: 130/2024 u mjerilu 1:500 izrađenoj od strane ovlaštenog trgovačkog društva „Geobiro“ d.o.o. u Splitu od 28.11.2024. godine, koja skica je sastavni dio ove presude (stranica 8 presude), pa je tužitelj ovlašten na temelju ove presude i pripadajuće skice provesti parcelaciju te zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime i korist za 11/20 dijela (što sa postojećim upisom od 2100/852675 daje 125619/227380 idealnog dijela) opisanog fizičkog dijela nekretnine, sve uz istovremeno i potpuno brisanje prava vlasništva sa imena svih tuženika od 1. do 48. na opisanom fizičkom dijelu nekretnine, u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da je tužitelj ŠŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za 11/20 dijela (što sa postojećim upisom od 2100/852675 daje 125619/227380 idealnog dijela), fizičkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao zk.č.br. 827/1 k. o. [katastarska općina], i to fizički baš onog dijela te nekretnine, koji je označen slovima A-B-C-D-E-A, kao dio k. č. [katastarska čestica] površine 21.488 m2 prikazanog na skici „S16/2025-KAT. PLAN PREKLOPLJEN SA STANJEM TERENA“ u mjerilu 1:2500 izrađenoj od strane GR, dipl.ing.geod. u potpisu od dana 18.03.2025., koja skica je sastavni dio ove presude (stranica 9 presude), pa je tužitelj ovlašten na temelju ove presude i pripadajuće skice provesti parcelaciju te zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime i korist za 11/20 dijela (što sa postojećim upisom od 2100/852675 daje 125619/227380 idealnog dijela) opisanog fizičkog dijela nekretnine, uz istovremeno i potpuno brisanje prava vlasništva sa imena svih tuženika od 1. do 48. na opisanom fizičkom dijelu nekretnine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predmetni parnični postupak pokrenut je zaprimanjem tužbe između gore navedenih parničnih stranaka, sve radi utvrđenja prava vlasništva nad česticama kako je pobliže navedeno u izreci ove presude.

2. Tužbom se navodi da je upravo tužitelj izvanknjižni vlasnik, te kvalificirani posjednik dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a označene kao zk.č.br. 827/1, šuma površine 812.603 m[2] i to baš fizičkog dijela te nekretnine u površini od 684 m[2] označen tijelom “A“ i omeđen brojevima “1 do 20“ prema skici broj: 130/2024 izrađenoj od trgovačkog društva „Geobiro“ d.o.o. iz Splita dana 28. studenog 2024., koji dio nekretnine u naravi predstavlja zgradu anagrafske oznake [adresa]. Tužitelj je pred Splitsko-dalmatinskom županijom po Ispostavi u [adresa] KLASA: UP/I-361-02/12-06/785 od 19. ožujka 2019. godine ishodio pravomoćno rješenje o izvedenom stanju kojim je u cijelosti ozakonio objekt izgrađen na utuženoj nekretnini. Tužitelj je nekretninu stekao darovanjem od oca, pok. ĆŽD pok. B“, kao i građenjem, a nalazi se u kvalificiranom posjedu utužene nekretnine u trajanju od 200 godina, računajući posjed svih svojih pravnih prednika. Također, tužitelj napominje da su tuženici, odnosno pravni prednici tuženih, sudjelovali u „ [adresa] – 27. novembra 1929.“ u diobi zk.č.br. 827/1 k. o. [katastarska općina] prema „Situacionom planu“ u mjerilu 1:2880 koji je izradio geometar V. Naime, prema toj diobi iz prve polovice 20. stoljeća, djedu tužitelja (pok. OR) pripao je dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na skici prikazan kao kč. br. [katastarska čestica] pod nazivom „ Ć“), da bi potom taj dio nekretnine od 827/1 k. o. [katastarska općina] naslijedio otac tužitelja (pok. ŽŽD), koji za života raspolagao na način da je ½ darovao sinu VR (ovdje tužitelju), a drugu ½ darovao drugom sinu (OR). Tužitelj posebno napominje da je predmet tužbe sagrađen, odnosno u cijelosti smješten na dijelu zk.č.br. 827/1 k. o. [katastarska općina], koji je diobom pripao djedu tužitelja, zatim ocu tužitelja, a na koncu osobno tužitelju. Tužitelj je upisan za 2100/852675 idealnog dijela zk.č.br. 827/1 k. o. [katastarska općina] sveukupne površine 812.603 m[2] , a tuženici sveukupno za 11/20 idealnog dijela te nekretnine, odnosno tuženik ad 1. za 360/34560 dijela, tuženik ad 2. za 360/34560 dijela, tuženik ad 3. za 2160/34560 dijela, tuženika ad 4. za 1080/34560 dijela, tuženik ad 5. za 300/34560 dijela, tuženik ad 6. za 300/34560 dijela, tuženik ad 7. za 300/34560 dijela, tuženik ad 8. za 120/34560 dijela, tuženik ad 9. za 972/34560 dijela, tuženik ad 10. za 972/34560 dijela, tuženik ad 11. za 360/34560 dijela, tuženik ad 12. za 360/34560 dijela, tuženik ad 13. za 360/34560 dijela, tuženik ad 14. za 315/34560 dijela, tuženik ad 15. za 315/34560 dijela, tuženik ad 16. za 315/34560 dijela, tuženik ad 17. 432/34560 dijela, tuženik ad 18. za 432/34560 dijela, tuženik ad 19. za 44/4680 dijela, tuženik ad 20. za 12/4608 dijela, tuženik ad 21. za 12/4608 dijela, tuženik ad 22. za 12/4608+44/27648 dijela, tuženik ad 23. za 3/4608+11/27648+539/552960 dijela, tuženik ad 24. za

3/4608+11/27648+539/552960 dijela, tuženik ad 25. za 3/6408+11/27648+539/552960

dijela,

tuženik

ad

26.

3/4608+11/27648+539/552960 dijela, tuženik ad 27. za 360/34560 dijela, tuženik ad 28. za 60/34560 dijela, tuženik ad 29. za 60/34560 dijela, tuženik ad 30. za 432/34560 dijela, tuženik ad 31. za 1/576 dijela, tuženik ad 32. za 1/576+44/27648+616/552960 dijela, tuženik ad 33. za 22/27648 dijela, tuženik ad 34. za 22/27648 dijela, tuženik ad 35. za 450/34560 dijela, tuženik ad 36. za 450/34560 dijela, tuženik ad 37. za 1/768 dijela, tuženik ad 38. za 1/768 dijela, tuženik ad 39. za 1/768 dijela, tuženik ad 40. za 1/768 dijela, tuženik ad 41. za 129600/2764800 dijela, tuženik ad 42. za 25920/2764800+360/414720 dijela, tuženik ad 43. za 25920/2764800 dijela, tuženik ad 44. za 25920/2764800 dijela, tuženik ad 45. za 25920/276480 dijela, tuženik ad 46. za 1078/552960 dijela, tuženik ad 47. za 1078/552960 dijela, i tuženik ad 48. za 360/414720 idealnog dijela.

3. Tužitelj je podneskom od 19. ožujka 2025. , na temelju iste činjenične i pravne osnove dodao točku II. tužbenog zahtjeva (izvršio nepravu preinaku), koja je dopuštena prema članku 190. i 191. Zakona o parničnom postupku. Naime, geodet GR, koji je inače i stalni sudski vještak, dostavio je tužitelju skicu s preklopljenim katastarskim planom od dana 18. ožujka 2025., koja se odnosi na drugi dio iste čestice, koja je također u vlasništvu tužitelja. Štoviše, na temelju Ugovora o darovanju iz 2008., koji je priložen uz tužbu, tužitelj je kao obdarenik od svog oca ĆR, stekao još jedan dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji posebni dio je također prikazan na TIPU – SITUACIJI geodeta V iz 1932. godine, a označen brojem 827/72 zvano Borovo njiva (čl. 1. ugovora posljednja alineja). Drugim riječima, radi se o istoj čestici oznake 827/1 k. o. [katastarska općina], o istom diobenom „TIPU – SITUACIJI“ iz 1932. godine, te obje utužene nekretnine tuženik je kao obdarenik stekao od svog oca, sada pok. ĆR, temeljem istog Ugovora o darovanju iz 2008. OV-1161/08 od 2.4.2008. godine.

4. Slijedom navedenog, kako tužitelj nema podobnu ispravu za upis uknjižbe svojeg prava vlasništva, ustalo se ovom tužbom.

5. S obzirom da su tuženici, kako je to označeno tužbom, nepoznata boravišta na području [adresa], to je izvršena provjera kroz evidencije Ministarstva unutanjih poslova Republike Hrvatske. Ova činjenica je potvrđena, odnosno, utvrđeno je kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa].

6. Nakon ovih utvrđenja, sud je temeljem odredbe 84. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ broj 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022) istome postavio privremenog zastupnika u osobi Zvonimira Franetovića, odvjetnika u Starom Gradu. O postavljaju privremenog zastupnika objavljen je oglas u Narodnim novinama.

7. Tuženicima je po privremenom zastupniku dostavljena tužba na davanje pisanog odgovora, uz sva zakonom propisana upozorenja. Privremeni zastupnik tuženika je dao odgovor na tužbu, te se usprotivio navodima iz tužbe u cijelosti i predložio donošenje presude kojom bi se odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

8. U postupku je održano pripremno ročište 27. ožujka 2025., na kojem je odlučeno o dokaznim prijedlozima stranaka, te je, s obzirom na okolnosti, odlučeno odmah održati i glavnu raspravu.

9. Tako su na ročištu za glavnu raspravu, koje je održano 27. ožujka 2025. izvedeni predloženi dokazi i to saslušanjem svjedoka, kao i pregledom priložene dokumentacije.

10. Pregledom zemljišno-knjižnih uložaka proizlazi da su na utuženoj nekretnini upisani upravo ovdje tuženici, i to za udjele koji se navodi.

11. Svjedoci su saslušani na ročištu za glavnu raspravu, te su isti u bitnom potvrdili navode tužbe o kvalificiranom posjedu tužitelja. Prema svjedocima, tužitelj drži u posjedu točno određeni dio nekretnine, kako je navedeno u tužbi. Svjedodci su na ročištu, nakon što su im predočene skice iz spisa, detaljno opisali stanje na terenu, a isto tako su pokazali granice dijela koji tužitelj drži, kako na skici, tako i na snmici geoportala koja im je predočena na ročištu. Svjedoci su dali iskaze na temelju svojih neposrednih saznanja, budući da cijeli život poznaju tužitelja i njegovu obitelj. Stoga, za pretpostaviti je kako zaista imaju saznanja o posjedovnom stanju predmetnog dijela nekretnine. Svjedoci su tako detaljno opisali predmetni dio nekretnine i to u granicama koje su sukladne skici u spisu, a isto su potvrdili ponovno i na snimci geoportala. Svjedocima nisu poznati tuženici, odnosno, iste nikada nisu vidjeli na predmetnoj čestici, a ponajmanje na dijelu koji je u tužiteljevom posjedu. Isto tako, nije im poznato ništa o eventualnim sporovima oko vlasništva ili posjeda, bilo od trećih osoba, ili od ostalih tuženika upisanih u zemljišnoj knjizi.

12. Nakon provedenog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

13. Odredba članka 6. Zakona o parničnom postupku obvezuje stranke iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je u ovom pogledu ograničen, odnosno, iznimno je ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele i izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile samo u slučaju da sumnja kako stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.

14. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

15. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a Zakona o parničnom postupku).

16. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva točno određenog dijela čestice nevedene u tužbi.

17. U postupku među strankama nije bila prijeporna identifikacija predmeta spora, kao ni činjenica da je čestica upisana na ime tuženika.

18. U postupku je valjalo raspraviti duljinu i kakvoću posjeda predmetnog dijela nekretnine od strane tužitelja, odnosno, njegovih prednika, budući da se isti poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

19. Što se tiče stjecanja prava vlasništva, u Republici Hrvatskoj pravo vlasništva nekretnina može se steći na nekoliko načina, pa tako između ostalog, na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona.

20. Odredbom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 ) propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prije Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je na snazi od 1. siječnja 1997., do njegovog stupanja, na snazi je od 1. rujna 1980. bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 9/92, 77/92 ). No, kako je u predmetnom slučaju riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću i to prije stupanja na snagu obaju zakona, za primjeniti su odredbe Austrijskog Općeg Građanskog Zakonika (koji je stupio na snagu na području Dalmacije 1. siječnja 1816.).

21. Prema Općem Građanskom zakoniku, čije odredbe o stjecanju prava vlasništva su sadržajno identične kasnijim odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, dosjelošću.

22. Člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pa je tako bilo potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, trideset godina prema Općem Građanskom Zakoniku. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa trideset na dvadeset godina.

23. Dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva je izvorni način stjecanja, jer se vlasništvo stječe bez oslonca na volju i pravo dotadašnjega vlasnika, odnosno, prednika. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Dakle, pravo vlasništva se stječe onog trenutka kada je nastupila dosjelost.

24. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne stvar, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

25. Posjed, sa svim pozitivnim kvalitetama mora biti neprekidan kroz cijelo propisano vrijeme, međutim, prenošenje posjeda na novog posjednika ne prekida se posjedovanje, već se postojeći posjed nastavlja kod pravnog sljednika dotadašnjeg posjednika.

26. Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene određene opće pretpostavke, a to su sposobnost stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva, te valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu i objektu stjecanja, potrebno je ispuniti i određene dodatne pretpostavke.

27. Kako oko općih pretpostavki nije bilo prijepora tijekom postupka, nema potrebe posebno obrazlagati iste.

28. Ono što valja utvrditi prilikom odlučivanja o stjecanju vlasništva dosjelošću je prvenstveno kakvoća posjeda. U kakvoću spadaju obilježja koja posjed mora zadovoljiti, pa se tako razlikuju objektivne i subjektivne značajke. Objektivne značajke daju posjedu postojanje ili nepostojanje pravnoga temelja za posjedovanje, odnosno, da li je posjed dopušteno ili nedopušteno steći, dok se subjektivne značajke odnose na stav koji posjednik ima glede svoga prava na posjedovanje. Dakle, u objektivne značajke posjeda spadaju zakonitost i istinitost, a u subjektivne značajke posjeda spadalo bi poštenje.

29. Posjed je zakonit ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za to posjedovanje. Posjed će se smatrati istinitim ako nije pribavljen silom, potajno ili prevarom, a niti zloupotrebom povjerenja.

30. Posjednik je pošten ako prilikom stjecanja posjeda nije znao, niti je mogao posumnjati, s obzirom na okolnosti, da mu pravo na posjed ne pripada. Prema zakonskoj presumpciji, svaki se posjed ima smatrati poštenim, osim ako se ne bi dokazalo suprotno.

31. Što se tiče prijepora oko trajanja posjeda tužitelja, uzeti su obzir iskazi svjedoka kao uvjerljivi, logični i životni, posebice imajući u vidu godine života istih, te njihova neposredna saznanja o predmetu spora, a ima se u vidu činjenica da su susjedi, te obiteljski prijatelji tužitelja, pa tako cijeli život su u kontaktu i posjećivali su se.

32. Kada se govori o poštenju posjednika, za istaknuti je kako je pretpostavka o savjesnosti posjeda radi stjecanja vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je pošten, odnosno, da je stvar koju posjeduje njegova, ili ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

33. Poštenje stjecatelja mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, a ono je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikad ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju – poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Trenutkom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost. Ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten. Prenošenje posjeda derivativnim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora (sudska praksa Županijskog suda u Splitu, Gžp-1149/10).

34. Iz izvedednih dokaza u postupku, po ocjeni ovog suda, nije dovedeno u pitanje poštenje posjednika. Ovaj sud smatra kako tužitelj sam, a ni njegovi prednici (otac i djed), prema izvedenim dokazima, nisu imali razloga sumnjati da im ne pripada upravo utuženi dio predmetne nekretnine, a predloženim i izvedenim dokazima nije dovedeno u sumnju poštenje posjednika.

35. Iz svega proizlazi ocjena suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno, sud smatra kako je neprijeporno utvrđeno da je posljednji neometani posjednik utuženog fizičkog dijela predmetne nekretnine upravo ovdje tužitelj, odnosno, da i danas jedini posjeduje i koristi utuženi dio nekretnine.

36. Sud smatra utvrđenim kako je tužitelj stekao pravo vlasništva fizičkog dijela predmetne nekretnine dosjelošću, na način kako to propisuju odredbe Općeg Građanskog Zakonika, budući da je u postupku neprijeporno utvrđeno da nesmetano osobno i putem prednika posjeduje kroz zakonom propisani period, što bi u konkretnom slučaju bio dvadeset godina.

37. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u gornjoj izreci.

38. Napominje se kako skica s lista 15 čini sastavni dio ove presude. U Starom Gradu, 1. travnja 2025.

Sudac

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DOSTAVTI:

- tužitelju, po punomoćniku Nikoli Hrasti, odvjetniku u Hvaru;

- tuženicima po privremenom zastupniku Zvonimiru Franetoviću, odvjetniku u Starom Gradu;

- u spis.