REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž 178/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. MT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rješavajući žalbu nasljednika DT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupani po punomoćnicama Ani Trošelj i Sandri Zorc, odvjetnicama iz Rijeke, protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-1359/2022-13 od 16. siječnja 2024., dana 1. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba nasljednika DT iz [adresa], i ST iz [adresa], kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O- 1359/2022-13 od 16. siječnja 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-1359/2022-13 od 16. siječnja 2024. riješeno je:
" I. Prekida se ostavinski postupak iza pok. MT, rođ. M, kćeri D, rođene **.**.1936. a umrle **.**.2020. umirovljenice iz [adresa].
II. Nasljednici suprug ostaviteljice OT, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i kćer ostaviteljice ST, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], upućuju se da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenu parnicu protiv sunasljednika sina ostaviteljice IT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja da je istinita i pravovaljana usmena oporuka ostaviteljice izjavljena u travnju 2020. pred svjedocima FT i NT, obje iz [adresa], proglašene na ročišnom zapisniku Općinskog suda u Rijeci od 17. siječnja 2024. te o podnesenoj tužbi obavijeste ovaj sud dostavom preslike iste.
III. Prekid ovog postupka trajati će do pravomoćnog okončanja parnice.
IV. Ako nasljednici koji su upućeni u parnicu u određenom im roku ne postupe po rješenju suda, prekinuti postupak će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih su upućeni na parnicu."
2. Protiv istog rješenja žalbu su uložili nasljednici zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353.st.1. točka 1. do 3. ZPP-a. Navode kako je sporno je li navedena usmena oporuka, koju su nasljednici ST i OT priznali, istinita, budući da je nasljednik IT osporio istinitost oporuke. Žaliteljice smatraju da one nisu stranke koje je sud trebao uputiti u parnicu, već upravo nasljednika koji osporava istinitost oporuke. Smatraju da činjenica iskaza svjedokinja o zdravstvenom stanju ostaviteljice u vrijeme izjavljivanja oporuke i kratki rok nakon usmene oporuke kada je ostaviteljica umrla ukazuje na postojanje izvanrednih okolnosti. Predlažu usvojiti žalbu u cijelosti te preinačiti pobijano rješenje, a podredno pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nasljednika nije osnovna.
4. Drugostupanjski sud ispitao je pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2., točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/2,114/22,155/23; dalje: ZPP) i pravilnu primjenu materijalnog prava, te utvrdio da nije počinjenja bitna povreda odredaba parničnog postupka, činjenično stanje je pravilno utvrđeno, a materijalno pravo je pravilno primijenjeno.
5. Prema utvrđenom rodoslovlju ostaviteljičini zakonski nasljednici u trenutku smrti bili su suprug OT, kćer ST i sin IT. Nasljednica ST je priznala usmenu oporuku ostaviteljice i prihvatila se nasljedstva temeljem iste. Oporuku je priznao i nasljednik OT i nije tražio nužni dio dok je nasljednik IT osporio oporuku ostaviteljice smatrajući je "čistom laži" tvrdeći da bi ostaviteljica da je htjela svoju imovinu nekome ostaviti, to učinila davnih dana.
6. Po ocjeni suda u konkretnom slučaju manje vjerojatnim je pravo oporučne nasljednice koja tek treba dokazati postojanje izvanrednih okolnosti zbog kojih ostaviteljica nije bila u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku, što se ne može utvrđivati u ostavinskom kao izvanparničnom, već samo u parničnom postupku. Budući da je zakonski nasljednik ostaviteljice IT osporio usmenu oporuku ostaviteljice i svoja nasljedna prava temelji na zakonu, to je sukladno navedenom, citiranim i odredbama članka 225. stavka 2., 3. i 4. ZN-a, sud odlučio kao u izreci osporenog rješenja.
7. Ovaj sud u cijelosti prihvaća činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda.
7.1. Prema odredbi čl. 222. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, u daljnjem tekstu: ZN-a) sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Na taj način sud će postupiti osobito ako su, između ostaloga, sporne činjenice o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje, kako to propisuje odredba čl. 222. st. 2. točka 1. ZN-a.
7.2. Kako je nakon proglašenja usmene oporuke ostaviteljice MT zakonski nasljednik, sin ostaviteljice izjavio da ne priznaje proglašenu usmenu oporuku, da smatra da je to "čista laž", jer da je majka nekome htjela dati imovinu to bi učinila davnih dana prvostupanjski sud pravilno utvrdio da između stranaka postoji spor o činjenicama o kojima ovisi nasljedno pravo, te da to predstavlja razlog za prekid ostavinskog postupka i upućivanje stranaka na parnicu na temelju odredbe čl. 222. st. 2. točke 1. ZN-a. Pravilno je prvostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 225. st. 3. ZN-a, odlučio da prekid ostavinskog postupka traje do pravomoćnog okončanja parnice.
8. Žalitelj smatra da je sud trebao na pokretanje parnice uputiti zakonskog nasljednika IT, koji osporava valjanost i istinitost oporuke.
8.1. Odredbom čl. 225. st. 1. ZN-a propisano je da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
8.2. Prvostupanjski sud je u osporenom rješenju iznio razloge zbog kojih smatra da je pravo žalitelja manje vjerojatno, tako da rješenje ima razloge te se može ispitati, razumljivo je i ima razloge o odlučnim činjenicama.
8.3. Ukoliko bi iz izjava svjedokinja nesumnjivo proizlazilo da su u času kada je ostaviteljica izjavila usmenu oporuku postojale izvanredne okolnosti zbog kojih nije bila u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku, tek tada bi se pravo zakonskog nasljednika u ovom postupku moglo smatrati manje vjerojatnim.
8.4. Iz iskaza svjedokinje FT proizlazi da je ista zadnji put bila kod ostaviteljice 10.travnja, a ista je umrla **.**.2020.,bila je lošeg zdravlja i tad joj je rekla da želi da ju naslijedi kćer koja brine o njoj. Potvrdila je da je ostaviteljica osoba koja je znala čitati i pisati. Svjedokinja NT navodi da se s istom intenzivno družila 90-tih godina kada je ista govorila da će svoju imovinu dati onome tko se bude brinuo o njoj. Zadnji put je bila kod nje 3-4 dana prije smrti. Ostaviteljica je bila loše ali nije ležala u krevetu nego je sjedila i mogla samostalno se kretati uz pomoć hodalice. Tad je rekla da svoju imovinu želi ostaviti kćeri ST jer je to ista zaslužila.
8.5. Žalbene tvrdnje žalitelja ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a te tvrdnje žalitelji će moći dokazivati u parnici u koju su upućeni.
9. Prema tome, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da iz rezultata provedenog postupka proizlazi da je pravo žalitelja koje temelji na usmenoj oporuci manje vjerojatno u odnosu na pravo zakonskih nasljednika koji svoje pravo temelje na zakonu, te je na temelju odredbe čl. 225. st. 1. ZN-a na pokretanje parnice pravilno uputio žalitelje.
9.1. Zbog navedenih razloga žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu, a pobijano rješenje potvrditi na temelju odredbe čl. 380. točke 2. ZPP-a u vezi sa čl. 381. Zakona o parničnom postupku.
U Požegi 1. travnja 2025.
Sutkinja
Renata Marić
