Poslovni broj: Us I-2747/2023-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici Dijani Vulić, odvjetnici u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, radi potpunog izvlaštenja nekretnina u K. O. [katastarska općina] radi izgradnje državne ceste DE-8 Stobreč - Dugi Rat – Omiš, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene dana 28. veljače 2025., a objavljene dana 31. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/21-01/45, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-06 od 15. lipnja 2023., kao i poništenje prvostupanjskog rješenja Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/15-01/03, URBROJ: 2181/1-13/05/625-20-20 od 1. prosinca 2020., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/21- 01/45, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-06 od 15. lipnja 2023., poništeno je rješenje Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/15-01/03, URBROJ: 2181/1-13/05/625-20-20 od 1. prosinca 2020. i predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.

2. Prvostupanjskim rješenjem Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA:UP/I-943-04/15-01/03, URBROJ: 2181/1- 13/05/625-20-20 od 1. prosinca 2020. riješeno je kako slijedi:

"1. Prihvaća se prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, za potpuno izvlaštenje zemljišta položenog sve u KO [katastarska općina], označenog kao:

- čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 875 m2, kat.č.z.1688/1, ZU 916, za cijelo

- dio čest. zem. [katastarska čestica], nove oznake 839/4 u površini od 996m2, kat. č. z. 1688/5, ZU 2197

- dio čest. zem. [katastarska čestica] nove oznake 872/5 u površini od 651 m2, kat. č. z. 1688/7, ZU 2197 uknjižene vlasnosti UŠ, u katastru posjeda UŠ za cijelo.

2. Interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta utvrđen je člankom 26.točka 1. Zakona o javnim cestama („NN" br.180/04 i 138/06).

3. Dužan je korisnik izvlaštenja Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb stvarnom vlasniku i posjedniku zemljišta navedenog u toč.1 ovog rješenja, isplatiti naknadu za izvlašteno zemljište, građevinske i poljoprivredne poboljšice u ukupnom iznosu od 2.686.300,00 kn (slovima:dvamilijunašestoosamdesetšesttisućaitristokuna), sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, time da zakonske zatezne kamate teku od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate.

4. Stvarni vlasnik i posjednik nekretnine utvrđene u toč.1 izreke ovog rješenja predao je u posjed i vlasništvo Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb.

5. Utvrđuje se da nekretnine navedene u toč.1 ovog pravomoćnog rješenja postaju vlasništvo Republike Hrvatske.

6. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu, Stalna u Omišu, zemljišno-knjižnom odjelu i Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Split, Ispostava Omiš da nakon pravomoćnosti ovog rješenja na nekretninama u toč. I izreke ovog rješenja upišu vlasništvo Republike Hrvatske, uz istodoban izbris dosadašnjeg upisa.

7. Na temelju ovog rješenja, a nakon pravomoćnosti istog, u zemljišnim knjigama i drugim javnim knjigama upisat će se zabilježba zabrane raspolaganja zemljištem opisanim u toč.1. ovog rješenja unutar roka od 5 godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju.

8. Troškove ovog postupka snosi korisnik izvlaštenja, izuzev troškova postupka nastalih povodom žalbe vlasnika nekretnine koja nije usvojena, a koje snosi vlasnik nekretnine."

3. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, u bitnom navodeći da drugostupanjsko tijelo neosnovano u obrazloženju pobijanog rješenja, kao razlog poništavanja prvostupanjskog rješenja i vraćanje na ponovni postupak, navodi da je postupak pokrenut 2007. godine i da je sukladno odredbi članka 62. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14 i 69/17) koji je stupio na snagu 26.06.2014. propisano da će se postupci pokrenuti do stupanja na snagu tog zakona dovršiti prema odredbama Zakona o izvlaštenju (NN 9/94, 35/94, 112/00-OUSRH, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12), a da je vještak Vuković prilikom izrade nalaza pogrešno primijenio odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15) koji je stupio na snagu 25.07.2015., kao i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15, dalje: Pravilnik) koji je stupio na snagu 3.10.2015. te da se isti ne mogu primijeniti u postupku radi zabrane retroaktivnosti propisa. Tužitelj nadalje navodi da je pobijana odluka kontradiktorna prijašnjoj ukidnoj Odluci tuženika u ovom postupku u kojoj je bila uputa prvostupanjskom tijelu „da se u skladu s novim zakonskim odredbama, provede vještačenje po ovlaštenom vještaku građevinske struke. „ Da je upravo nalaz i mišljenje vještaka Vukovića na zakonu osnovan budući da je isti napravljen sukladno uputi drugostupanjskog tijela, da prvostupanjsko tijelo u svom rješenju navodi da spisu jedino prileže vještvo vještaka Vukovića, da nije zatraženo novo vještačenje od strane Hrvatskih cesta, kao ni od izvlaštenika, da je vještaku dostavljena sva potrebna dokumentacija prilikom izrade vještva pa tako i drugostupanjsko rješenje Klasa: UP/II 943-04/09-01/324 u kojem su navedene sve upute pri izradi elaborata, a pri kojem vještvu je vještak ostao i na raspravi održanoj 30.10.2020. Budući da korisnik izvlaštenja, ni izvlaštenik nisu tražili da se provede novo vještačenje, da prvostupanjsko tijelo nije imalo osnove ne prihvatiti kao vjerodostojno vještvo Vukovića posebice jer da je isto provedeno sukladno uputi drugostupanjskog rješenja pa da se tim više ukazuje da je pobijano drugostupanjsko rješenje od 15.06.2023. paušalno i na zakonu neutemeljeno. Da je protivno navodima tuženika, prvostupanjsko tijelo pravilno primijenilo odredbu članak 33. stavak 1. Zakona o izvlaštenju (Narodne novine, broj 9/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/11., 34/12. i 74/14.) kojom je propisano ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe. Da je prema odredbi stavka 2., istog članka, Zakona tržišna vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja. Dakle da nije počinjena nijedna povreda Zakona o izvlaštenju kako to tuženik navodi. Stoga, a budući da je tijekom postupka stupio na snagu Lex specialis koji derogira Lex generali i koji uređuje način i metodologiju utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine, da je vještak pravilno primijenio i Zakon i Pravilnik prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti budući da vještak više po nijednom drugom zakonskom propisu ne može vršiti procjenu te da u tom smislu nisu počinjene bitne povrede Zakona o izvlaštenju, niti pravila postupka zbog čega da je pobijano Rješenje nezakonito. Kao dokaz predlaže izvesti dokaz saslušanjem vještaka građevinske struke Remija Vukovića. Također navodi da je drugostupanjsko tijelo poništavanjem odluke prvostupanjskog tijela, propustilo postaviti pošteni razmjer između različitih interesa te da nije učinilo napor u cilju zaštite vlasničkih prava tužitelja što da predstavlja najveće moguće miješanje države u vlasnička prava te da je na taj način povrijeđeno tužiteljevo pravo na mirno uživanje vlasništva, a koje stajalište da je zauzela i sudska praksa Europskog suda za ljudska prava. Da metodologija izračuna tržišne vrijednosti nekretnine nije bila propisana Zakonom o izvlaštenju pa da tuženik sasvim pogrešno navodi da je prvostupanjsko tijelo počinilo bitne povrede postupka. Da je Europski sud za ljudska prava zauzeo stav da se kod izvlaštenja mora postići poštena ravnoteža između zahtjeva općeg interesa i prava pojedinca na mirno uživanje svog vlasništva, pri čemu da odsustvo naknade za izvlaštenu nekretninu u iznosu koji nije razumno povezan s vrijednošću nekretnine, redovno predstavlja nerazmjerno mišljenje države koje se ne može opravdati na temelju članka 1. Protokola broj 1. Slijedom navedenog, tužitelj je predložio da Sud donese presudu kojom će usvojiti tužbu, preinačiti Rješenje tuženika Klasa: UP/II-943-04/21-01/45, Urbroj: 514-04-02-01-01/08-23-06 od 15. lipnja 2023. te odbiti žalbu korisnika izvlaštenja kao neosnovanu i naložiti tuženiku da tužitelju naknadi troškove upravnog spora, podredno poništiti osporavano rješenje tuženika.

4. Tuženo tijelo je ovom Sudu dostavilo odgovor na tužbu 10. siječnja 2024. zajedno uz spis tuženog tijela, te je u cijelosti ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja, predlažući da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Rješenjem ovog suda poslovni broj Us I-2747/2023-8 od 12. rujna 2024. pozvana je zainteresirana osoba Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, da sudjeluje u ovom upravnom sporu te joj je dostavljena tužba i odgovor na tužbu tuženika na odgovor.

6. Zainteresirana osoba se nije očitovala niti je dostavila odgovor na tužbu.

7. Na ročištu koje je pred ovim Sudom održano 28. veljače 2025. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe, zamjenik opunomoćenika tužitelja je u cijelosti ustrajao u navodima tužbe i dokaznog prijedloga.

8. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja, vođen načelom učinkovitosti, Sud je odbio predloženo izvođenje dokaza saslušanjem vještaka građevinske struke Remia Vukovića na okolnosti iz tužbe kao suvišan, ocjenjujući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza.

9. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela te svih isprava koje su istom priložene.

10. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/21-01/45, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-06 od 15. lipnja 2023.

12. Među strankama je sporno je li osporavanim rješenjem tuženog tijela pravilno i zakonito poništeno prvostupanjsko Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/15-01/03, URBROJ: 2181/1-13/05/625-20-20 od 1. prosinca 2020. i predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak uz uputu sadržanu u osporavanom rješenju.

13. Članak 62. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj: 74/14 i 69/17) koji je na snazi od 26.6.2014. do (uključujući) 21.7.2017., sadrži odredbe o dovršenju postupaka pokrenutih do stupanja na snagu ovog Zakona, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da će se postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o izvlaštenju (»Narodne novine«, br. 9/94., 35/94., 112/00. - OUSRH, 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12.). Stavkom 2., istog članka, je propisano da će se na postupke određivanja naknade za nekretnine eksproprirane ili deposedirane sukladno ranijim propisima, koji do stupanja na snagu ovog Zakona nisu pokrenuti, primjenjivati odredbe ovog Zakona.

14. U konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja pokrenut je na zahtjev Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, za potpuno izvlaštenje zemljišta navedenog u izreci prvostupanjskog rješenja, za izgradnju državne [adresa], a sve temeljem lokacijske dozvole Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I-350-05/06- 01/50 od 21. veljače 2007. i Parcelacijskog elaborata izrađenog od Topoing d.o.o. br.152/07, iz srpnja 2007. ovjerenog od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: 350-05/07-11/141 od 31. srpnja 2007. i Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Omiš, Klasa: 932- 06/07-01/50 od 22. listopada 2007. Dakle, u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari primjenjuju se odredbe Zakona o izvlaštenju (»Narodne novine«, br. 9/94., 35/94., 112/00. - OUSRH, 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12.).

15. Članak 63. Zakona o izvlaštenju sadrži odredbe o stupanju na snagu, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o izvlaštenju (»Narodne novine«, br. 9/94., 35/94., 112/00. - OUSRH, 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12.).

Stavkom 2., istog članka, je propisano da do stupanja na snagu posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o metodama procjene nekretnina iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, vrijednost nekretnine iz članka 25. stavka 1. ovog Zakona izražava se kao tržišna vrijednost nekretnine u novcu na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka ili procjenitelja.

16. Članak 33. Zakona o izvlaštenju sadrži odredbe o tržišnoj vrijednosti nekretnine pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje, ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe. Stavkom 2., istog članka, je propisano da je tržišna vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.

17. Dakle, u skladu s naprijed citiranim zakonskim odredbama valja istaći da se naknada u novcu određuje u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje i to onoj tržišnoj vrijednosti koju je nekretnina imala u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe o naknadi (čl. 33. st. 1. Zakona). Tržišna vrijednost uvijek se određuje vještačenjem po odgovarajućem sudskom vještaku građevinske ili poljoprivredne struke uz prethodno pribavljeno mišljenje, odnosno podatke nadležne ispostave Porezne uprave u svezi tržišnih cijena sličnog zemljišta na području određene općine ili grada te kretanja cijena prema ugovorima o kupoprodaji nekretnina ili zemljišta sličnog položaja i boniteta, te slične komunalne i druge opremljenosti u odnosu na vrijednost izvlaštene nekretnine u vrijeme eksproprijacije (izvlaštenja) za odnosnu katastarsku općinu, a nalaz vještaka mora biti obrazložen i s pregledom elemenata koji su bili odlučni za određivanje naknade (priloženi ugovori o kupoprodaji nekretnina sličnog položaja ili boniteta, podaci porezne uprave o prometu nekretnina sličnih obilježja i karakteristika za određenu katastarsku općinu gdje se predmetna nekretnina nalazi), pri čemu će se uzeti u obzir i porast cijena nekretnina na relevantnom tržištu, a osnovno načelo tržišne naknade je da se davanjem naknade u bitnom ne pogorša položaj vlasnika izvlaštene nekretnine. Pored navedenog, valja istaći da se u postupku izvlaštenja vrijednost zemljišta određuje u skladu s prostorno planskom dokumentacijom te se u konkretnom slučaju procjenjuje kao građevinsko zemljište jer je nesporno da je u konkretnom slučaju predmetno zemljište izvlašteno upravo radi izgradnje cestovne infrastrukture, odnosno državne [adresa] – [adresa], a koje pravno stajalište je izraženo u brojnoj upravno sudskoj praksi Visokog upravnog suda RH pa tako primjerice i u presudi posl. br. Usž-4457/2019-2 od 12. studenog 2020.

18. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, kako to isti neosnovano smatra, već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo, a sve iz razloga koji slijede u daljnjem obrazloženju presude.

19. Pravilno tuženo tijelo u obrazloženju osporavanog rješenja navodi da se naknada za izvlašteno zemljište određuje u novcu te da nalaz i mišljenje mora biti konkretan, a ne uopćen te da je zadatak vještaka utvrditi cijenu zemljišta u skladu s faktorima koji utječu na vrijednost konkretnog zemljišta; da se naknada utvrđuje prema vrijednosti nekretnine u trenutku donošenja rješenja o izvlaštenju, da se u konkretnom slučaju radi o građevinskom zemljištu te da je prvostupanjsko upravno tijelo pravilno utvrđenje tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta povjerilo vještaku za graditeljstvo, da nalaz vještaka mora biti podložan provjeri i analizi te da se stoga mora oslanjati na izvore prikupljenih podataka (podatke poreze uprave, pribavljenih ugovora o kupoprodaji nekretnina na predmetnom području sličnih obilježja i komunalne opremljenosti) uz uvažavanje svih podataka koji mogu utjecati na formiranje tržišne vrijednosti nekretnine, te nakon prikupljenih podataka vještak izrađuje svoj pisani nalaz i mišljenje na temelju pravila i uzanci struke u skladu s odredbom čl. 33. Zakon o izvlaštenju.

20. Pored navedenog, pravilno tuženo tijelo navodi da će pored nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo (istog ili novog) koji će izraditi novi nalaz i mišljenje u skladu s uputom koja je dana u obrazloženju osporavanog rješenja, prvostupanjsko upravno tijelo na isti način pribaviti ili koristiti već izrađeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka poljoprivredne struke, ovisno o činjenici koliko su se promijenile okolnosti glede cijena poljoprivrednih kultura, te odrediti naknadu za poljoprivredne kulture, obzirom da vlasniku izvlaštenog zemljišta, ovdje tužitelju, pored naknade za zemljište pripada i posebna naknada za poljoprivredne kulture koje su se nalazile na zemljištu u trenutku osiguranja dokaza, u skladu s načelom jedinstva nekretnine, a sve kako bi se vlasniku odgovarajućom naknadom za izvlaštenu nekretninu kompenzirali negativni učinci izvlaštenja i na taj način postigla ravnoteža između interesa vlasnika (privatnog interesa) i države (javnog interesa), kojim postupkom izvlaštenja se država miješa u privatno vlasništvo tužitelja radi javnog interesa u vidu izgradnje državne ceste.

21. Konačno, tuženo tijelo je pravilno navelo da pored nesporne činjenice da je postupak pokrenut 2007. godine, kao što je već naprijed navedeno i obrazloženo, u konkretnom slučaju se ne mogu primijeniti odredbe Zakona o procijeni i vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj: 78/15, dalje Zakon) koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015., kao ni odredbe Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj: 105/15, dalje Pravilnik) koji je stupio na snagu 3. listopada 2015., a prema kojim propisima je stalni sudski vještak za graditeljstvo Remi Vuković izradio svoj nalaz i mišljenje 6. rujna 2019., na temelju kojeg je prvostupanjsko upravno tijelo i donijelo rješenje KLASA: UP/I-943-04/15-01/03, URBROJ: 2181/1-13/05/625-20-20 od 1. prosinca 2020. kojim je tužitelju utvrdilo naknadu za izvlaštene nekretnine, na način sadržan u izreci citiranog rješenja, a koje rješenje je tuženo tijelo osnovano i zakonito poništilo uz obrazloženje koje kao valjano, argumentirano i na Zakonu osnovano prihvaća i ovaj Sud. Ovo stoga što je pravilan zaključak tuženog tijela da se ne mogu primijeniti odredbe citiranog Zakona i Pravilnika koji su stupili na snagu nakon pokretanja upravnog postupka u ovoj upravnoj stvari, niti odredbe Zakona i Pravilnika mogu imati povratno (retroaktivno) djelovanje.

22. Slijedom svega naprijed navedenog, pravilno je postupilo tuženo tijelo kada je donijelo osporavano rješenje kojim je poništilo prvostupanjsko rješenje KLASA: UP/I-943-04/15-01/03, URBROJ: 2181/1-13/05/625-20-20 od 1. prosinca 2020. i predmet vratilo tijelu prvog stupanja na ponovni postupka, uz pravilnu i zakonitu uputu koje se prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku dužno pridržavati i po istoj postupiti.

23. Tužbeni navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili pravilnost i zakonitost osporavanog rješenja. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u točci I. izreke.

24. Odredbom čl. 147. st. 1. ZUS-a je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

25. Kako tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu, to je valjalo na temelju odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a odbiti zahtjev opunomoćenika tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan te riješiti kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 31. ožujka 2025.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- tužitelju po opunom.

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu 53,09 eura i za presudu 66,36 eura, po pravom.

- tuženiku

- zaint. osobi

- u spis

- kal. do 06.06.2025.