Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2269/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Ivanke Mašić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. AV, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. AV podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu od 9. veljače 2022., broj: 28. Pp-10100/2021, u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe okr. AV, po službenoj dužnosti preinačuje se prvostupanjska presuda na načina da se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. AV (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
8. rujna 2021. u 12:30 sati na području grada Kaštela, postupila protivno odredbi čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način da je remetila javni red i mir gdje je u dvorištu obiteljske kuće na adresi [adresa] u mjestu Kaštel Lukšić zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa vikala i vrijeđala svoje susjede A i EV riječima: “Kćer vam je kurvetina, vještice jedna, vi ste lopovi ne plaćate porez državi“
- pa da bi time počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
II Uslijed gornje odluke žalba okr. AV je bespredmetna.
III Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu od 9. veljače 2022., broj: 28 Pp-10100/2021 proglašena je krivom okr. AV da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna 750,00 kuna, što je protuvrijednost 100 eura, koju kaznu je dužna platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, uz obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka 279,60 kuna.
2. Protiv te presude okr. AV osobno je podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je po službenoj dužnosti utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. AV optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, a jednako je i u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
5. Naime, okrivljenica je proglašena krivom da je narušavala javni red i mir u dvorištu obiteljske kuće.
6. Prema recentnoj sudskoj praksi, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište privatne kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom.
7. U vezi počinjenja djela na fiktivnom javnom mjestu, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sigurnosti održane 12. listopada 2022., a zbog ujednačavanja sudske prakse, zaključeno je da, ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj.
8. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da se ponašanje okrivljenice reflektiralo (vidljivo ili čujno) na neograničenom javnom mjestu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. AV stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
9. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. AV optužuje i za koje se protiv nje vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. AV za predmetno djelo prekršaja oslobođena od optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
10. Budući da je okr. AV oslobođena optužbe, o troškovima prekršajnog postupka odlučeno u skladu sa čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 31. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
