REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stalna služba u Kninu
Dr. Franje Tuđmana 6, Knin
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene KD, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/2014., 127/2017., 98/20219., 151/2022.) u povodu prigovora okrivljenice izjavljenog protiv obaveznog prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Šibenik, KLASA: 116-02/23-01/1857, URBROJ: 443-02-03-21-23-4 od 31. ožujka 2023., odlučujući izvan žurnog postupka, na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.), 31. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 244. stavka 1. u svezi s člankom 196. točkom 1. Prekršajnog zakona,
okrivljena KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođena **.**.1964., kći K i Z rođene A, po zanimanju pekar, SSS, državljanka Republike Hrvatske, vlasnica obrta [obrt] sa sjedištem u [adresa], prekršajno osuđivana,
oslobađa se optužbe
1. da bi kao poslodavac fizička osoba - obrtnik, radnici ZD zaposlenoj na radnom mjestu prodavačice u pekarni [obrt] u [adresa], na adresi [adresa], nije do dana 28. veljače 2023. god. u sjedištu obrta ili na adresu radnika dostavila obračun plaće za mjesec siječanj 2023. god. u ukupnom bruto iznosu od 742,92 eura te obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće za mjesec siječanj 2023. god. u iznosu od 18,18 eura bruto,
što, dakle, radnici nije dostavila obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće, te nisu dostavili obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće,
čime da bi počinila prekršaj opisan i kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. Zakona o radu,
2. 1. da su kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi Županijskoj komori u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 31, unutar evidencija o radnom vremenu;
3. da kao poslodavac fizička osoba - obrtnik, radnici ZD zaposlenoj u pekari [obrt] u [adresa], u evidenciji za siječanj i veljaču 2023. godine je evidentirala na način da je rad radnice ZD evidentirala u smjeni od 13:00 sati do 20:00 sati od ponedjeljka do petka, subotom od 13:00 do 19:00 sati umjesto da je rad iste radnice evidentirala kao rad od šest dana u tjednu od 13,00 sati do 21,00 sati sa jasnim preciziranjima prekovremenih sati
što, dakle, nije vodila evidenciju o radnicima i radnom vremenu na propisan način i onako kakav je stvarni rad radnika,
čime da bi počinila prekršaj opisan i kažnjiv po članku 229. stavku 1. točka 1. i stavku 2. Zakona o radu.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda,
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava Šibenik, izdao je protiv okrivljenice obavezni prekršajni nalog, gornjeg broja, kojim je okrivljenica proglašena krivim zbog učina prekršaja opisanog i kažnjivog po članku 229. stavku 1. točka 46. Zakona o radu i članku 229. stavku 2. Zakona o radu, za što joj je izrečena novčana kazna u iznosu 7.000,00 kuna i zbog učina prekršaja opisanog i kažnjivog po članku 229. stavku 1. točki 1. Zakona o radu i članku 229. stavku 2. Zakona o radu, za što joj je izrečena novčana kazna u iznosu 7.000,00 kuna, te jedinstvena novčana kazna u iznosu 14.000,00 kuna, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
2. Ovaj sud je ispitao pobijani obavezni prekršajni nalog iz osnova i razloga zbog kojih se pobija prigovorom, a po službenoj dužnosti, ispitao je jesu li obaveznim prekršajnim nalogom počinjene bitne povrede odredaba iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. – 4. Prekršajnog zakona.
3. Pri tom je utvrđena povreda materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika jer djela činjenično opisana kao u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga, a za koje je okrivljenica proglašena krivom, nisu prekršaj.
4. Naime, izdavatelj obaveznog prekršajnog naloga je proglasio krivim okrivljenicu da kao poslodavac fizička osoba - obrtnik, radnici ZD zaposlenoj na radnom mjestu prodavačice u pekarni [obrt] u [adresa], na adresi [adresa], nije do dana 28. veljače 2023. god. u sjedištu obrta ili na adresu radnika dostavila obračun plaće za mjesec siječanj 2023. god. u ukupnom bruto iznosu od 742,92 eura te obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće za mjesec siječanj 2023. god. u iznosu od 18,18 eura bruto, što, dakle, radnici nije dostavila obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće, te nisu dostavili obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće te da kao poslodavac fizička osoba obrtnik, radnici ZD zaposlenoj u pekari [obrt] u [adresa], u evidenciji za siječanj i veljaču 2023. godine je evidentirala na način da je rad radnice ZD evidentirala u smjeni od 13:00 sati do 20:00 sati od ponedjeljka do petka, subotom 0d 13:00 do 19:00 sati umjesto da je rad iste radnice evidentirala kao rad od šest dana u tjednu od 13,00 sati do 21,00 sati sa jasnim preciziranjima prekovremenih sati, što, dakle, nije vodila evidenciju o radnicima i radnom vremenu na propisan način i onako kakav je stvarni rad radnika.
5. Člankom 229. stavkom 1. točkom 1. u svezi sa stavkom 2. Zakona o radu propisano je kažnjavanje poslodavca fizičke osobe ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.). Člankom 5. stavkom 1. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, dok je stavkom 4. propisano da ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pa je na temelju citirane odredbe donesen Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“ broj: 73/2017.).
6. Člankom 229. stavkom 1. točkom 46. u svezi sa stavkom 2. Zakona o radu propisano je kažnjavanje poslodavca fizičke osobe ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.). Člankom 93. stavkom 2. Zakona o radu propisano je da poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti: 1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, 2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, a stavkom 6. propisano je da ministar pravilnikom propisuje sadržaj obračuna iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, pa je na temelju citirane odredbe donesen Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine („Narodne novine“ broj: 32/2015., 102/2015., 35/2017. i 151/2022.).
7. Iz citiranih zakonskih odredbi razvidno je da se kod oba prekršaja radi o blanketnom zakonskom opisu prekršaja odnosno o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće djela.
8. Ističe se da sukladno pravnom stajalištu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sa sjednice Odjela od 29. ožujka 2022., kada se radi o blanketnom zakonskom opisu prekršaja ili o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odredbu nekog provedbenog propisa (pravilnik, uredba EZ, naredbu, odluku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave), u činjeničnom opisu djela mora biti naveden taj provedbeni propis, a konkretizacija činjeničnog opisa djela, između ostalog mora sadržavati opisno ono što je navedeno u mjerodavnoj odredbi tog provedbenog propisa.
9. Iz činjeničnog opisa radnje prekršaja navedenih u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga razvidno je da ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja jer u istom nisu navedeni provedbeni propisi kao bitna obilježja djela prekršaja, i to Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“ broj: 73/2017.) za djelo pod točkom 1. izreke ove presude, čijim odredbama je propisan sadržaj evidencije o radnom vremenu radnika te Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine („Narodne novine“ broj: 32/2015., 102/2015., 35/2017. i 151/2022.) za djelo pod točkom 3. izreke ove presude, čijim odredbama je propisan sadržaj obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (tako i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odluci broj Ppž-4096/23 od 15. svibnja 2024.) Usto, navedeni provedbeni propisi nisu navedeni niti u pravnoj oznaci djela.
10. S obzirom na to da je zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
11. Slijedom navedenog, kako iz činjeničnog opisa djela prekršaja, a za koji je sud vezan, ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 46. u svezi sa člankom 229. stavkom 2. Zakona o radu te prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. u svezi sa člankom 229. stavkom 2. Zakona jer u njemu nisu navedeni blanketni propisi – naprijed navedeni Pravilnici kojima se određuje biće prekršajnog djela te stoga djela za koje se okrivljenica optužuje po propisu nisu prekršaji, to je sud okrivljenicu na temelju članka 244. stavka 1. u svezi s člankom 196. točkom 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
12. Kako je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Knin, 31. ožujka 2025.
Sutkinja:
Marina Belak
Odluku izradila viša sudska savjetnica:
Zrinka Aužina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presudu dostaviti:
1. Tužitelju
2. Okrivljenici
3. U spis
