REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P-2597/2021-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lauri Crnić Klapšić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Badovincu, odvjetniku u Zagrebu, protiv 1. tuženika TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dino Vukšić, odvjetnik u Zagrebu i 2. tužene MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik ŠT, odvjetnik u [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice Jadranke Meštrović, odvjetnice, punomoćnika 1. tuženika CT, odvjetnika i punomoćnika 2. tužene ŠT, odvjetnika, **.**.2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

„Nalaže se tuženicima TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplate iznos od 18.851,00 EURA sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos koje teku od 14.02.2019. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do namirenja po stopi zateznih kamata sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima u roku 15 dana naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do

. / .

isplate, po stopi zateznih kamata sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.“

II. Nalaže se tužiteljici JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi 1. tuženiku TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnične troškove u iznosu od 2.500,00 EUR, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi 2. tuženoj MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnične troškove u iznosu od 2.000,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi tužiteljica navodi da je s 1. tuženikom TT bila u braku od 10. studenog 2012. do 14. lipnja 2019., kada je predmetni brak razveden u postupku, koji se vodio kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-770/19. Tužiteljica je do razvoda od bivšeg supruga, ovdje 1. tuženika, živjela u bračnoj zajednici s istim u dijelu kuće, odnosno nekretnine, sada pok. JTČ, majke tuženika, koja nekretnina se sastoji od zkč. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada u [adresa]. i dvorište, površine 97 čhv i zkč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 3 čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na temelju rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O- 9106/2017, UPP-OS-104/17 od 16. veljače 2018. javnog bilježnika, opisana nekretnina, upisana je rješenjem ovog suda poslovni broj Z-9822/18 od 22. veljače 2018. u ime i korist ovdje tuženih i to TT iz [adresa] u ½ dijela i MT iz [adresa] u ½ dijela.

1.1. Dalje tužiteljica navodi da je, tijekom trajanja bračne zajednice, 24.03.2016. podigla kod Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Petrinjska 59, kredit u iznosu od 68.018,99 kn s redovnom kamatom od 8,20% godišnje, rokom otplate 84 mjeseca te ostalim uvjetima otplate iz predmetnog ugovora o kreditu. Navedeni kredit u cijelosti je utrošen za obnovu i renoviranje nekretnine, opisane u tužbi, a u kojoj su tada, uz tužiteljicu i njenog bivšeg muža, ovdje 1. tuženika, živjeli i tuženikovi otac i sada pok. majka te 2. tužena. Tužiteljica još uvijek otplaćuje predmetni kredit, iako od 13.02.2019. ne živi u predmetnoj nekretnini te je ostalo neotplaćeno cca preko 35.000,00 kn. Tužiteljica je tijekom trajanja braka s 1. tuženikom bila zaposlena, dok 1. tuženik nikada nije radio, odnosno bio prijavljen kod HZMO-a. Radovi na predmetnoj nekretnini trajali su od ljeta 2016. do proljeća 2017. Predmetnom obnovom napravljena je nova fasada, uključujući i izolaciju na cijeloj kući (podrum, prizemlje, prva kat i potkrovlje), ugrađena je nova PVC vanjska i unutarnja stolarija na cijeloj kući, obnovljen je u cijelosti prvi kat kuće gdje su živjeli tužiteljica i 1. tuženik, površine cca 60 m2, na način da su u istome rušeni zidovi, mijenjane instalacije, brušeni parketi, postavljene nove pločice u kuhinji i hodniku, te je izrađena u cijelosti nova kuhinja u koju su ugrađeni novi aparati (Gorenje i Zanussi), izrađeni su po mjeri novi krevet i ormar za spavaću sobu, još jedan ormar za manju

. / .

sobu, komoda za boravak (sve po stolaru HT), kupljena nova kutna garnitura za boravak, stol i stolice za blagovaonu i dr.

1.2. Tužiteljica je odselila, uslijed bračnih nesuglasica, iz predmetne kuće 13. veljače 2019., a sukladno izloženom, tvrdi da je dio imovine tužiteljice i to cjelokupni iznos kredita, prešao u imovinu tuženika bez pravnog osnova, ulaganjem sredstava tužiteljice povećana je vrijednost stambenog objekta tuženika, slijedom čega tužbenim zahtjevom, konačno specificiranim u podnesku od 13. lipnja 2024. (list 158,159 spisa) potražuje isplatu iznosa od 18.851,00 € s kamatama i troškovima postupka, kako je navedeno u samom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik osporava navode da bi tužiteljica vršila ikakva ulaganja na predmetnoj nekretnini. Dalje ističe kako je predmetna nekretnina uređivana u periodu od 2017. do 2020. i to isključivo novcem 1. tuženika. Nadalje, navodi tužiteljice da je 1. tuženik osoba bez primanja su izmišljotina, budući on radi u obiteljskom obrtu [obrt] u vlasništvu njegova oca. Također, 1. tuženiku je 11.4.2018. uplaćen iznos od 70.594,50 kn na ime povrata premije od strane Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. te je iz svega navedenog razvidno da je 1. tuženik osoba, koja raspolaže novcem te je u mogućnosti izvršiti predmetne adaptacije. U odnosu na račune, koje je dostavila tužiteljica, istaknuo je kako niti iz jednog nije razvidno da isti proizlaze za uređenje kuće, kako to tvrdi tužiteljica. Dalje osporava navode kako bi cjelokupni ili dio iznosa kredita tužiteljice od 68.018,99 kn prešao u imovinu tuženika, odnosno da je adaptacija rađena na temelju navedenog kredita. Slijedom svega izloženog, 1. tuženik je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužiteljicu na naknadu troškova.

3. U svom odgovoru na tužbu 2. tužena je priznala činjenične navode tužbe te navela da se s tužbom u potpunosti slaže te da će svjedočiti o ulaganju u nekretninu, dok je u njoj boravila.

4. Sud je u tijeku postupka pročitao kompletnu spisu priloženu dokumentaciju, koja se odnosi na: presliku rješenja ovog suda posl.br. R1 Ob-770/19-4 od 14.6.2019. (list 5-6 spisa), presliku Izvatka iz matice rođenih (list 7-8 spisa), presliku osobne iskaznice tužiteljice (list 9- 10 spisa), presliku rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda posl.br. Z-9822/18 od 22.2.2018. (list 11 spisa), presliku izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 12-13 spisa), presliku Ugovora o kreditu broj 048-50-6966094 (list 14-16 spisa), otplatni plan (list 17-19 spisa), preslike računa (list 20-31, 47-53 spisa), izvode iz prometa po računu (list 41 spisa), dopis HZMO-a od 31.1.2022. (list 58-59 spisa), prijepis knjigovodstvene kartice kredita broj 048-50-6966094 za razdoblje od 31.5.2016. do 18.2.2022. (list 64-68 spisa), presliku rješenja ovog suda posl.br. R1-267/20 od 4.1.2021. (list 74-77 spisa), presliku presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu br. Pp-12799/2021 od 20.12.2021. (list 78- 85 spisa). Nadalje, saslušane su stranke u svrhu dokazivanja (list 165-166 i 172-173 spisa) i svjedoci PT (list 89 spisa), KT (list 89 spisa), BT (list 89-90 spisa), UT (list 91-92 spisa), ŽT (list 92-93 spisa), HT (list 93 spisa), GT (list 103-104 spisa), ČT (list 104 spisa), ET (list 105 spisa), ĐT (list 105-106 spisa), proveden je očevid 21.4.2023. (list 119- 122 spisa), a provedeno je i građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. građevine IT (list 130-148 spisa). Drugih dokaza stranke nisu predlagale, pa je glavna rasprava zaključena na ročištu 13. ožujka 2025.

. / .

5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev, kako je specificiran podneskom od 13.6.2024., u cijelosti neosnovanim.

6. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva. Nije sporno da su tužiteljica i 1. tuženi bivši bračni drugovi te da su u braku bili od 2012. do 2019. , a što sve proizlazi i iz dokumentacije, priložene spisu na listovima 5 do 10. Također, nije sporno među strankama da su bračni drugovi živjeli na adresi u [adresa], na kojoj nekretnini su izvedeni određeni radovi. Da je nekretnina u vlasništvu ovdje tuženih također nije sporno, a jasno proizlazi i iz dokumentacije na listovima 11-13 spisa. Sporno je čijim sredstvima su radovi izvedeni te ima li tužiteljica pravo na povrat navodnih ulaganja za uređenje predmetne nekretnine. Za napomenuti je da je 2. tužena priznala da je tužiteljica, sredstva ostvarena kreditom kod Raiffeisenbank Austria d.d., utrošila na uređenje predmetne nekretnine, dok je 1. tuženik to izričito osporio.

7. Sud je pročitao priloženu presliku Ugovora o kreditu broj 048-50-6966094 s otplatnim planom (list 14-19 spisa) te je utvrđeno da je ugovor 24.3.2016. zaključila tužiteljica kao korisnik kredita i Raiffeisen Bank d.d. kao kreditor. Iznos kredita je naveden u čl.1. od 68.018,99 kn / sada: 9.027,67 €, a rok otplate je 84 mjeseca. Nije navedena namjena predmetnog kredita, pa je riječ o nenamjenskom kreditu.

8. Tužiteljica je spisu priložila preslike računa na listovima 20-31 spisa te je utvrđeno da se računi na listu 20 odnose na kupnju u Velekem d.d. 28.9.2016. i 7.10.2016. u iznosima od 7.925,21 kn i 788,92 kn za žbuku i teraplast, a riječ je o kupnji na rate, preko Amex kartice, ali nije vidljivo čija je kartica vlasništvo. Imajući na umu da je tužiteljica priložila navedene račune, može se samo pretpostaviti, ali ne i pouzdano tvrditi da ih je ona i platila. Nadalje, računi, koji su priloženi spisu na listu 21 i 22, odnose se na račune, izdane od Fero-term d.o.o. 21.2.2017. i plaćeni su gotovinom u iznosu od 303,95 kn i 84,38 kn. Račun na listu 23 nije vidljiv, pa iz istog nije ništa utvrđeno, a onaj na listu 24 odnosi se na kupnju 26.9.2016. u ND Kreiva d.o.o. u iznosu od 89,10 kn, plaćeno gotovinom. Nadalje, priložena je ponuda od 2.8.2016. Velekem d.d. (list 25 spisa) na iznos od 1.700,51 kn, za koju sud nema podatak da je plaćena. Na listu 26 je račun Fero-term d.o.o. od 22.2.2017. na iznos od 175,65 kn, plaćen gotovinom, a na listu 27 spisa je otpremnica Samoborke, ali nije vidljiv iznos ni datum računa. Gotovinom je plaćen i račun Plastforma na listu 28 spisa u iznosu od 855,00 kn. Preslika otpremnice J na listu 29 odnosi se na datum 20.7.2016., ali iznos nije vidljiv. Račun na listu 30 XXXL Lesnine H d.o.o. naznačen je na ime tužiteljice i kupljen je na Diners do 12 u iznosu od 1.996,00 kn. Konačno, račun na listu 31 nije vidljiv. Prema tome, ukupan zbroj računa plaćenih gotovinom iznosi 1.508,08 kn / sada: 200,16 €.

9. Od strane 1. tuženika također su priloženi računi Fero-term d.o.o., izdani na stranku [obrt] **.**.2017. na iznos od 1.330,00 kn, plaćen Americanom na 24 rate i za istu stranku ([obrt]) izdan je 23.2.2017. račun za Buderus kondenzacijski paket u iznosu od 14.350,00 kn, također plaćen na 24 rate American-om. Nadalje, priložena je otpremnica Dap Centra d.o.o. od 7.7.2018. na iznos od 7.000,00 kn (list 49 spisa), koja je plaćena 12.7.2018. od strane TT za [obrt]. Na Vulkanizer Bobi je izdana ponuda od 8.7.2018. (list 50 spisa) na iznos od 2.519,65 kn od strane Pevec d.d. Za

. / .

Ponudu od 12.7.2018., izdanu TT na iznos od 2.600,00 kn, nema podataka o plaćanju.

10. Spisu je priložen i Izvod iz prometa po računu klijenta TT te je utvrđeno da s 11.4.2018. je na istom Weiner osiguranje Vienna inscurance Group d.d. izvršilo povrat premije u iznosu od 70.594,50 kn.

11. Iz dostavljenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 58,59 spisa) utvrđeno je da ĆT nikada nije bio prijavljen na obvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj, dok je JT bila prijavljena kod poslodavca Dodić trgovina d.o.o. od 15.11.2006. do 30.4.2008., zatim kod Nikola Trade d.o.o. od 1.5.2008. do 31.8.2009., zatim kod GK Grupe d.o.o. od 1.9.2009. do 31.5.2019., kod obrta [obrt] od 5.6.2019. do 9.9.2019., kod GK Grupe d.o.o. od 1.10.2019. do 30.6.2020., Zagreb colors d.o.o. od 3.5.20121. do 12.11.2021. te kod Glas J.a.n. d.o.o. od 13.11.2021. do 30.12.2021., sve u radnom odnosu na puno radno vrijeme.

12. Sudu je dostavljen od strane Raiffeisenbank Austria d.d. podatak o Ugovoru o kreditu broj 048-50-6966094 te je utvrđeno da je isti odobren od 26.3.2016. u iznosu od 68.018,99 kn, a otkazan je 9. ožujka 2021. zbog neurednosti u otplati i neispunjenja obaveza u iznosu od 35.850,80 kn. Prema evidenciji banke na dan 17.2.2022. dospjelo nepodmireno dugovanje po predmetnom kreditu iznosi 29.793,48 kn, a priložen je i prijepis knjigovodstvene kartice tog kredita na listovima 64-68 spisa.

13. Spisu je 1. tuženik priložio preslike rješenja ovog suda R1-267/20 od 4.1.2021. (list 74-77 spisa) i Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-12799/2021 od 20.12.2021. (list 78-85 spisa) kao dokaz da je 1. tuženik u više sporova s ovdje 2. tuženom te da je njen odgovor na tužbu neistinit i usmjeren dovođenju 1. tuženika u lošiju procesnu poziciju u ovoj pravnoj stvari. U odnosu na navedeno, sud se nema što očitovati jer to nije predmet spora.

14. Iz iskaza svjedokinje PT na ročištu 7.9.2022. (list 89 spisa) proizlazi da poznaje parnične stranke i da je radila s tužiteljicom te joj je iz njenog pričanja poznato da je digla nenamjenski kredit, ali nije znala u kojem iznosu, a kako bi na kući bivšeg supruga radila fasadu i stolariju. Iskazala je da je nekretninu vidjela i prije i poslije i da su, po njenoj procjeni, radovi izvedeni. Navela je da joj je poznato da je tužiteljica stanovala na predmetnoj nekretnini. Dalje je iskazala da joj je tužiteljica pričala da su određene radove npr. pločice, radili i iznutra i da je to bilo negdje 2016. Navela je da je s tužiteljicom u kolegijalnim odnosima i da se poznaju s posla, a u periodu od 2009. - 2018. nekad je znala tužiteljicu pokupiti da idu zajedno na posao. Iskazala je da nikada nije bila u predmetnoj nekretnini unutra.

15. Iz iskaza svjedokinje KT (list 89 spisa) proizlazi da poznaje parnične stranke i da je također radila s tužiteljicom te joj je iz njenog pričanja poznato da je digla nenamjenski kredit, ali nije znala u kojem iznosu, a sve kako bi na kući bivšeg supruga radila fasadu i stolariju. Iskazala je da je nekretninu vidjela i prije i poslije i po njenoj procjeni radovi su izvedeni. Također joj je poznato da je tužiteljica stanovala na predmetnoj nekretnini i da joj je tužiteljica pričala da su određene radove npr. pločica, radili i iznutra i da, koliko se sjećala, to je bilo negdje 2016. Iskazala je da je s tužiteljicom u kolegijalnim odnosima i da se poznaju s posla te da je u periodu od 2009. -2018. nekad znala tužiteljicu pokupiti da idu zajedno na posao, ali da nikada nije bila u predmetnoj nekretnini unutra.

. / .

15.1. Iskazi svjedokinja PT i KT nisu posebno ocjenjivani jer su izjavile da imaju samo posrednih saznanja o onome što im je pričala tužiteljica, nije im bilo poznato koliki iznos kredita je podigla kao i jesu li sredstva upravo tog kredita utrošena u uređenje nekretnine i u kojem točno iznosu jer te svjedokinje nisu prisustvovale niti jednoj primopredaji novca, razgovoru o istom i slično već svoja saznanja crpe iz razgovora s tužiteljicom. Što se tiče njihovih procjena o tome da su radovi izvedeni, o tome je izvedeno vještačenje, pa ti dijelovi iskaza nisu relevantni.

16. Svjedok BT, otac tužiteljice, je u svom iskazu (list 89-90 spisa) naveo je da mu je poznato da je njegova kćerka podigla kredit u iznosu od 10.000,00 eura, a kako bi napravili stan kod njega, a onda fasadu, međutim, 1. tuženik se pomirio s majkom te su se odlučili sačiniti fasadu te je fasada, za koju je njegova kćer digla kredit, načinjena na kući 1. tuženika. Naveo je da nije u svađi s tuženima te ih praktički ne poznaje. Naveo je da je bio u kući unutra te su i tu nešto uređivali, neke ormariće i slično, a nije se sjećao koje godine je kćer podigla predmetni kredit. Nije se sjećao koliko puta je bio kod 1. tuženika, ali više od dva puta te je za vrijeme dok su trajali radovi, tamo bio samo jedan put, a tada nije ulazio u kuću te je bio u kući 1. tuženika, kad su radovi okončani. Dodao je i da je bio na II. katu, a u prizemlju je stanovala majka tuženika te na tavanu otac.

16.1. Iskaz svjedoka BT sud cijeni vjerodostojnim kada tvrdi da je njegova kćer, ovdje tužiteljica, digla kredit, iako je iznos kredita manji od 10.000,00 € jer taj dio je podudaran iskazu same tužiteljice, a i preslici Ugovora o kreditu, koji je priložen spisu na listu 14-16. Što se tiče tvrdnji o uređenju kuće iznutra nije iskazivao uvjerljivo jer nije točno znao što je uređeno, a nepovezano je iskazivao i za fasadu.

17. Svjedok UT je u svom iskazu na ročištu 10.11.2022. (list 91-92 spisa) naveo da poznaje parnične stranke i da ni sa kim nije u zavadi, a s 1. tuženikom je dugi niz godina u prijateljskim odnosima. Poznato mu je da kuća u [adresa] obiteljska kuća T i znao je da je, prije možda 5 godina, 1. tuženik obnavljao fasadu i prozore te uređivao kupaonicu u svom stanu, te da, koliko je njemu poznato, sredstva za te radove je 1. tuženik imao iz police životnog osiguranja, koja je istekla i koji novac je onda u to utrošio. Iskazao je da 1. tuženik radi kod oca u obiteljskom obrtu za vulkanizerstvo, a po njegovom saznanju 1. tuženik ima dobra primanja jer obrt dobro posluje. Dalje je pojasnio da je s 1. tuženikom prijatelj sigurno 10-ak godina i da, kada je dolazio u predmetnu kuću, vidio je i bivšu suprugu 1. tuženika. Naveo je da saznanja o tome da je kuću 1. tuženik obnavljao iz sredstava dobivenih po polici životnog osiguranja ima iz njegovog pričanja. Iskazao je da su u vrijeme adaptacije u predmetnoj kući živjeli 1. tuženik i njegova bivša supruga, otac 1. tuženika i nije siguran je li tada bila još živa i njegova majka. Naveo je da su 1. tuženik i bivša supruga živjeli na I. katu, njegov otac u potkrovlju, a majka u prizemlju.

17.1. Iskaz svjedoka UT sud cijeni vjerodostojnim kada tvrdi da je on prijatelj 1. tuženika i da svoja saznanja o financiranju uređenja crpi iz pričanja tuženika. Dakle, jednako kao i za ranije ocjenjene iskaze svjedokinja PT i KT vrijedi ocjena da svjedok nije prisustvovao niti jednoj primopredaji novca, razgovoru o istom i slično, već svoja saznanja ima isključivo iz priče 1. tuženika. Sudu je uvjerljiv dio iskaza o tome da vulkanizerski obrt, u kojem 1. tuženik radi, dobro posluje jer su podudarno iskazivali svjedok ĆT i sam 1. tuženik i u tom dijelovima im sud vjeruje.

. / .

18. Svjedok ŽT, otac 1. i 2. tuženih, je u svom iskazu (list 92-93 spisa) naveo da su kuću u [adresa] izgradili on i pok. supruga još 1987. kada je 1. tuženik imao dvije godine, a 2. tužena se još nije ni rodila. Naveo je da je, nakon smrti supruge, prije 5 godina, odlučio sebi urediti kuću iza Duge Rese, na Mrežnici te je ovu kuću prepustio djeci, ovdje tuženima, a između njih je nastao razdor te im je i on bio nepoželjan. Iskazao je da još uvijek stanuje u kući i nema nikakvog uvida u financijsku konstrukciju tuženih glede uređenja kuće i da mu je jedino poznato da je 1. tuženik dobio na ime police životnog osiguranja određeni iznos novaca i to oko 10.000,00 eura, koje je uložio u uređenje. Naveo je da mu je poznato i da se na kući mijenjala stolarija te radila fasada, a 1. tuženik je stan na I. katu kompletno renovirao, dok je 2. tužena uredila u potkrovlju sebi sobu. Naveo je da s 1. tuženikom zajedno radi u njegovom vulkanizerskom obrtu i da dobro zarađuju, s time da zarada ovisi o sezoni. Naveo je da 1. tuženik radi kod njega od kad je završio srednju školu, a sada nije kod njega prijavljen zbog njegovih problema, međutim kod njega je bio prijavljen. Napomenuo je da, obzirom mu je 1. tuženik sin, on ga kao obrtnik nije dužan prijaviti. Pojasnio je i da kada je iskazivao da su kuću uređivali, pri tome je prvenstveno mislio na 1. tuženika. Dalje je iskazao da je kasnije čuo za kredit, ali nije imao saznanja da je utrošen na uređenje, jedino zna da je tužiteljica imala veliki minus na računu i koliko je njemu poznato 2. tužena nije sudjelovala u obnovi fasade, već samo za pločice na terasi od cca 9m2. Naveo je da je tužiteljicu poštivao kao suprugu svog sina, a na pitanje jesu li svakodnevno komunicirali odgovorio je da je on po 12 sati u radioni i po povratku kući se otušira i ode spavati. Koliko se sjećao, radovi su na kući izvođeni 2017. ili 2018., a to je bilo prije smrti njegove pok. supruge te mu je također poznato da je pok. supruga digla kredit za mramorne klupčice na prozorima.

18.1. Iskaz svjedoka ŽT, koji je otac tuženih, sud je ocijenio samo djelomično vjerodostojnim jer je sam kontradiktorno naveo da mu nisu poznate financijske konstrukcije njegove djece oko uređenja, da bi potom tvrdio da je 1. tuženik utrošio svojih 10.000,00 € od životnog osiguranja na uređenje. Sud vjeruje svjedoku kada iskazuje o zaposlenju 1. tuženika, a kako to proizlazi i iz iskaza svjedoka UT, jednako kao i da obrt dobro posluje. Navod ovog svjedoka o tome da je tužiteljica bila u velikom minusu nije potkrijepljen drugim dokazima, pa stoga nije ocijenjen vjerodostojnim. Dio iskaza o tome da je pokojna supruga digla kredit za mramorne klupčice nije potkrijepljen drugim dokazima.

19. Svjedok HT je u svom iskazu na ročištu 10.11.2022. (list 93 spisa) naveo da poznaje parnične stranke i da ni sa kim nije u zavadi, ali ni u prijateljskim odnosima. Naveo je da je nešto od namještaja radio za kuću u [adresa], ali nije se sjećao kada, niti tko ga je točno angažirao. Iskazao je da misli da je izvedene radove platila tužiteljica te da je dio novaca dobio na račun, a dio na ruke. Sjećao se da je radio kuhinju i ormar i nije zamijetio da se nešto drugo u kući radilo kao i da su, kada je radio, bili prisutni i tužiteljica i tuženici. Nije imao saznanja od kuda su stranke financirale njegove radove. Iskazao je da je 2. tužena njegova bivša partnerica i nije se mogao točno izjasniti o trajanju njihovog partnerskog odnosa jer je bilo dosta prekida i vraćanja, ali da nisu u partnerskom odnosu od veljače ove godine (o.pa 2022.). Iskazao je da je dio kuhinje bio izrađen, a dio je radio kompletno novo te je izradio novi ormar, ali se cijene, zbog proteka vremena, nije sjećao. Iskazao je da je izradio 50-60% navedene kuhinje i da se kuhinja nalazi u kući na I. katu i da ju je koristila tužiteljica.

19.1. Svjedok HT ima samo saznanja o onome što je sam obavljao, a okolnost da mu je radove isplatila tužiteljica ne znači s pouzdanom izvjesnošću da ih je platila svojim

. / .

sredstvima, a poglavito jer svjedok nije znao, koji iznos novaca mu je isplaćen. Sud vjeruje svjedoku kada tvrdi da, dok je on radio, nije zamijetio druge radove jer je to i logično i životno uvjerljivo budući se kuhinja i ormari sigurno ne rade za vrijeme drugih radova. Dio iskaza o odnosu s 2. tuženom nije relevantan za utvrđenje činjeničnog stanja u ovoj pravnoj stvari.

20. Svjedokinja GT, sestrična tužiteljice, je u svom iskazu (list 103-104 spisa) navela da je vjenčana kuma tužiteljice i da je s njom u dobrim odnosima te da nije ni u kakvoj svađi s tuženima. Navela je da joj je poznato da je tužiteljica dizala kredit za potrebe adaptacije kuće u [adresa] te da nije osobno vidjela da bi novac bio davan za određene radove. Iskazala je da je bila na nekretnini, dok su radovi izvođeni i da je vidjela da se radila fasada i uređivao kat, gdje su živjeli tužiteljica i suprug i da se obnavljala kuhinja na način da su se mijenjali svi aparati, uređivao se boravak i jedna sobica. Iskazala je da su radovi, o kojima je iskazivala, bili 2016.-2017., a zna da su trajali nekoliko mjeseci. Sjećala se da su mijenjali i stolariju na prozorima. Pojasnila je i da je je s 2. tuženom u dobrim odnosima, a s 1. tuženikom se pozdravlja. Navela je i da joj je tužiteljica govorila o predmetnom kreditu i pitala ju da bi joj po potrebi bila jamac ili sudužnik, ali da ona osobno sa njom u banku nije išla. Iskazala je i da je predmetna nekretnina ranije na donjem dijelu imala staru fasadu, dok je gore bila cigla bez fasade te da su stavljena nova vrata od sobe, a koliko se sjećala, prozori su bili drveni.

20.1. Iskaz svjedokinje GT ocijenjen je vjerodostojnim kada tvrdi da je tužiteljica dizala kredit jer o tome u spisu postoji dokumentacija, a iskreno je navela i da nije osobno vidjela da bio upravo taj novac bio davan za određene radove. Dio iskaza o vrsti i količini radova nije ocjenjivan jer se o tome izjasnio vještak, pa taj dio iskaza sud nije posebno ocjenjivao.

21. Svjedok ČT je u svom iskazu (list 104 spisa) naveo da je u dobrim odnosima s tužiteljicom, koja mu je vjenčana kuma, a da nije ni u kakvoj svađi sa tuženima. Naveo je da ima saznanja o tome da je tužiteljica dizala kredit radi adaptacije, a to mu je pričala njegova supruga. Iskazao je i da je bio na nekretnini kad su se uređivali prozori što je on radio, a na pitanje tko mu je to platio odgovorio je da je s 1. tuženikom išao na ručak i tada mu je dao određeni iznos novca, a nije se sjećao točno koliko. Naveo je da su radovi bili negdje 2016. te da je, nakon prozora, rađena fasada i mijenjan je i namještaj u unutrašnjosti nekretnine tamo gdje su supružnici boravili.

21.1. I iskaz svjedoka ČT je ocijenjen vjerodostojnim jer je iskreno naveo da o kreditu tužiteljica ima samo posredna saznanja iz pričanja svoje supruge (dakle, iz druge ruke), a iskreno je naveo i da mu je 1. tuženik dao novac za radove koje je obavio, što mu ovaj sud također vjeruje.

22. Svjedok ET je u svom iskazu (list 105 spisa) naveo da je vjenčani kum 1. tuženiku i da nije ni u kakvoj svađi s tužiteljicom. Što se tiče uređenja nekretnine u [adresa], poznato mu je da je izvršena adaptacija izvana i iznutra, a na pitanje da li mu je poznato tko je to financirao, odgovorio je da je, prema njegovim informacijama to financirao 1. tuženik iz sredstava njegovog životnog osiguranja. Pojasnio je da on taj novac vidio nije, već mu je to ispričao 1. tuženik. Naveo je da je na nekretnini izvedena fasada te radovi na katu, gdje su supružnici živjeli, gdje su vršene preinake na način da je srušen šank i drugi radovi te da su po njegovom saznanju svi radovi financirani iz životnog osiguranja 1. tuženika ali nije imao saznanja niti o visini svote životnog osiguranja niti o troškovima izvedenih radova.

. / .

22.1. Iskaz svjedoka ET iskren je i uvjerljiv kada tvrdi da svoja saznanja o financiranju radova na nekretnini crpi iz pričanja 1. tuženika, a to koji su radovi izvedeni je utvrđeno nalazom vještaka.

23. Svjedok ĐT je u svom iskazu (list 105-106 spisa) naveo da poznaje 1. tuženika, dok ostale stranke ne poznaje, a s 1. tuženikom je u dobrim odnosima. Naveo je da mu je poznato da je uređivan stan u kući [adresa], s time da on u stanu prije uređenja nije bio, pa nije znao kako je izgledao, ali je kuću izvana vidio prije i zna da je sada stavljena fasada i novi prozori. Iskazao je da mu je poznato da je u stanu uređeno sve, osim kupaonice i njemu je 1. tuženik rekao da je on sve financirao i da je sve skupo, ali mu nije govorio ni o kakvim iznosima novca. Koliko se sjećao, uređenje je obavljeno prije sigurno 5 godina (o.pa. 2023.). Iskazao je i da mu je 1. tuženik rekao da je radove financirao iz sredstava životnog osiguranja, kojeg je raskinuo i od svog rada. Naveo je i da se on i 1. tuženik poznaju sigurno 7-8 godina. Pojasnio je da on i 1. tuženik nisu kućni prijatelji, već se znaju iz vulkanizerske radione njegova oca, a u blizini su pili kavu i tako se družili i iz tog razloga on tužiteljicu nije vidio.

23.1. Iskaz svjedoka ĐT također je iskren i uvjerljiv kada tvrdi da saznanja o financiranju radova crpi iz razgovora s 1. tuženikom, dok ostale okolnosti o kojima je iskazivao nisu od značaja za utvrđenje relevantnog činjeničnog stanja u ovoj pravnoj stvari, pa ih sud nije posebno cijenio.

24. Tužiteljica je u svom iskazu (list 165 spisa) navela da je u braku sa 1. tuženim bila u periodu od 2012-2019. i da su čitavo vrijeme braka živjeli u kući majke 1. tuženika i to na I. katu. Navela je da je 2016., za vrijeme trajanja braka, podigla nenamjenski kredit u iznosu od oko 10.000,00 eura, a koji iznos je cijelosti utrošen na obnovu nekretnine u kojoj su živjeli, dakle I. kata, ali i za zamjenu stolarije te fasadu na čitavoj kući. Navela je da nema nikakvih saznanja o tome da je 1. tuženik dobio neki novac od osiguranja i da je ona obavljala sva plaćanja majstorima. Iskazala je da na svom računu nije imala minus niti je iznosom kredita pokrivala kakav minus. Navela je i da za trajanja braka 1. tuženik nije bio zaposlen, već je radio na crno kod oca i nije imala saznanja koliki iznos plaće je tamo imao jer su vodili odvojene financije. Iskazala je da su se ona i 1. tuženika kao supružnici dogovorili da kreditom, kojeg će ona dignuti, obnove predmetnu nekretninu, a dogovor je bio da ona otplaćuje predmetni kredit i režije, a 1. tuženik da financira prehranu. Pojasnila je da su radovi, koji su se obavljali na I. katu rušenje zida između kuhinje i hodnika kako bi dobili kuhinju sa blagovaonicom, a rušili su i zid od dječje sobe, kako bi se povećao te su stavljali nove pločice u kuhinji i hodniku, a rađena je i nova kuhinja te je brušen postojeći parket. Navela je da je predmetnu nekretninu napustila 13.2.2019. Navela je da je kompletna adaptacija koštala više od 10.000,00 eura, ali nije znala da li je više od 20.000,00 eura i da je u vrijeme adaptacije vlasnica nekretnine bila majka 1. tuženika, a ista je dala suglasnost za predmetnu adaptaciju. Iskazala je i da, u vrijeme podizanja kredita, nije imala otvorenih dugovanja po drugim kreditima. Navela je da je u prizemlju stanovala majka 1. tuženika, a u potkrovlju 2. tužena i otac tuženih. Nije se mogla izjasniti o vrijednosti radova zamjene stolarije i radova na fasadi za cijelu nekretninu u odnosu na radove u dijelu nekretnine gdje je stanovala sa ovdje 1. tuženikom. Navela je da su se radovi obavljali između 2016. i 2017.

24.1. Iskaz tužiteljice ocijenjen je djelomično vjerodostojnim u onim dijelovima, koji su podudarni dokumentaciji u spisu, a to je predmetni Ugovor o kreditu. Sud vjeruje tužiteljici

. / .

kada navodi da nije imala saznanja o novcu, kojeg je 1. tuženik primio na ime povrata premije osiguranja jer je jasno navela da su oni kao supružnici imali odvojene financije, pa je tako uvjerljivo da nije imala saznanja ni o zaradi 1. tuženika, koji je radio na crno u vulkanizerskom obrtu njegova oca. Očito je da je 1. tuženik ostvarivao određenu zaradu jer je sama tužiteljica navela da su se dogovorili da ona otplaćuje kredit i režije, a da 1. tuženik financira prehranu, pa kako tužiteljica nije navela da su gladovali, očito je da su se takvog dogovora pridržavali. Sudu su uvjerljivi navodi o tome da su radovi obavljani tijekom 2016. i 2017. kao i da je bračnu zajednicu i predmetnu nekretninu, napustila 2019.

25. Iz iskaza 1. tuženika (list 166 spisa) proizlazi da je njemu poznato da je tužiteljica podigla kredit u iznosu od 50.000,00 kn, a poznato mu je i da je imala određeno dugovanje radi kojeg je i morala dići kredit te da je većina iznosa dobivena kreditom utrošena za podmirivanje tog dugovanja, a oko 10.000,00 kn je tužiteljica dala za predmetne radove. Iskazao je da je radove većinom on financirao iznosom dobivenog od životnog osiguranja, a koje mu je isplaćeno 2018., a radovi su obavljani krajem 2017. i 2018. Naveo je da je točno da je radio kod oca u vulkanizerskom obrtu gdje je uredno dobivao plaću, ali ne u fiksnom iznosu, već ovisno o prometu. Koliko se sjećao, tužiteljica je imala nekakav minus na računu, koji je morala podmiriti. Naveo je da je HT bio dečko od njegove sestre, ovdje 2. tužene i on je pokušao raditi stolariju, ali nije ništa napravio, dok je ČT bio njegov prijatelj, koji je nešto krečio i da je obojicu isplatio na ruke. Dodao je da nije točan dio iskaza tužiteljice da bi ona vršila plaćanja majstorima. Iskazao je da je kompletna adaptacija koštala oko 100.000,00 kn i da je majka u vrijeme adaptacije bila živa i da su imali njenu suglasnost za adaptaciju, a i majka je digla kredit da sebi nešto uredi. Naveo je da se s 2. tuženom dogovorio da njoj pripadne prizemlje, a njemu I. kat i potkrovlje s time da dvorište zajedno koriste. Naveo je i da interijer prizemlja nije uređivan radovima koji su predmet ovog postupka.

25.1. Iskaz 1. tuženika ocijenjen je samo djelomično vjerodostojnim jer tvrdnja 1. tuženika o tome da je većinu iznosa ishođenog kreditom tužiteljica utrošila na podmirenje prethodnog dugovanja, nije potkrijepljen drugim dokazima. Tvrdnja da je on plaćao majstore na ruke je prihvaćena kao osnovana jer je podudarna i iskazu 2. tužene i svjedoku ČT. Dio iskaza o vremenu izvođenja radova se razlikuje od iskaza tužiteljice i 2. tužene, pa stoga nije prihvaćen kao vjerodostojan jednako kao i navod da je pokojna majka digla kredit da sebi nešto uredi jer to nije izjavila 2. tužena, čija je to također bila majka, a svjedok ŽT je to naveo, ali u spisu nema podataka o navedenom.

26. Iz iskaza 2. tužene (list 172-173 spisa) proizlazi da je njoj osobno poznato da su tužiteljica i 1. tuženik bili u braku te da je tužiteljica digla kredit u iznosu od 10.000,00 eura, koji je u cijelosti utrošen za uređenje kuće kao i da su radovi počeli u 9. ili 10. mj 2016., a završeni su koncem te godine, s time da su radovi unutar njihovog dijela, točnije prvog kata, još obavljani tijekom 2017. Navela je da je tada bila na toj adresi, pa joj je to osobno poznato, a službeno je tamo bila do 2019. Iskazala je da su na čitavoj kući obavljani radovi uređenja fasade i mijenjanje prozora PVC stolarijom, a unutarnji radovi obavljani su samo na prvom katu, gdje su živjeli tužiteljica i 1. tuženik, a pojasnila je da se kuća sastoji od prizemlja, gdje je stanovala pok. majka, prvog kata gdje su bili tužiteljica i 1. tuženik i potkrovlja, gdje je ona bila s ocem. Iskazala je da joj je poznato da su prozori koštali između 15.000,00 kn i 18.000,00 kn, a fasada oko 30.000,00 kn kao i da je osobno vidjela Ugovor o kreditu sa RBA bankom, kojeg je zaključila tužiteljica i iznosio je, kao što je iskazala, 10.000,00 eura. Dalje je navela da je novac od kredita vidjela u koverti na stolu, a nije joj poznato tko je točno davao

. / .

novac majstorima, a pojasnila je da je 1. tuženik bio spretniji u komunikaciji s majstorima i glede spuštanja cijena, pa je on predavao novac, dok je tužiteljica bila ta, koja je digla kredit, a napomenula je i da 1. tuženik nije radio. Navela je i da 1. tuženik nije bio prijavljen kod oca u vulkanizerskoj radnji, ali je tamo radio s time da ga otac nije plaćao, već je on sam sebi uzimao od svog rada novac i živio od toga. Iskazala je i da je točno je da je HT bio u to vrijeme njen dečko i da je radio na preuređenju kuhinje i ormara u dječjoj sobi na prvom katu, a za to je dobio novac od tužiteljice. Navela je da tužiteljica nije imala dugovanja, koja je morala zatvoriti predmetnim kreditom i da je kredit ishođen baš za predmetnu adaptaciju te je dodala da se u to vrijeme bavila ponudama i zato joj je to poznato i bili su u dobrim odnosima pa su si pomagali.

26.1. I iskaz 2. tužene je ocijenjen djelomično vjerodostojnim u onim dijelovima, koji su podudarni dokumentaciji u spisu i ostalim iskazima, a odnose se na izvedenu adaptaciju kao i činjenicu da je tužiteljica digla kredit, iako iznos ishođenog kredita nije iznosi 10.000,00 €. Sud vjeruje 2. tuženoj kada tvrdi da je novce majstorima predavao 1. tuženik jer je to podudarno iskazu 1. tuženika i svjedoka ČT. I dio iskaza o vremenskom razdoblju izvođenja adaptacije je podudaran iskazu tužiteljice i prihvaćen kao vjerodostojan. Dio iskaza o tome da je tužiteljica sva sredstva, ishođena kreditom, utrošila u uređenje predmetne nekretnine kao i dio iskaza o tome koliko su koštali pojedini radovi, nije prihvaćen kao osnovan jer ocjenu o vrijednosti radova dao je vještak, a tvrdnja o tome da je kredit utrošen u plaćanje radova nije potkrijepljena drugim dokazima, osim iskazom tužiteljice, koja je svakako zainteresirana za svoj uspjeh u sporu.

27. Sud je 21. travnja 2023. izveo očevid na mjestu prijepora uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. građ. IT. Mjesto je razgledano i vještak je izvršio potrebna mjerenja i fotografiranja, a razgledano je vanjsko stanje nekretnine, 1. kat i stan na 1. katu.

28. Stalni sudski vještak dipl. ing. građ. IT je u svom nalazu i mišljenju od 21.2.2024. (list 130-148 spisa) naveo je da je, prilikom očevida, utvrđeno da je stambena zgrada, smještena u [adresa] te je visine podruma, prizemlja, I. kata te tavana. Zidana je klasičnim načinom gradnje – nosivi uzdužni i poprečni zidovi od opeke, s armirano- betonskim dijelovima. Krovište je drveno dvostrešno. Vanjska i unutarnja stolarija je PVC. Grijanje je centralno radijatorsko grijanje. Na I. katu podnu oblogu čini drveni parket te keramičke pločice u hodniku, sanitarnim prostorijama te kuhinji. Zidovi su oličeni. Prilikom uviđaja održanog 21. travnja 2023. navedena su ulaganja u stambenu zgradu od strane tužiteljice te su isti prikazani u poglavlju 1.7. Nalaza i mišljenja. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja, prema navodima tužiteljice, prilikom uviđaja održanog 21. travnja 2023., u stambenu zgradu na adresi [adresa], prema cijenama na dan izrade nalaza i mišljenja iznosi 37.969 €. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja, prema navodima tužiteljice, prilikom uviđaja održanog 21. travnja 2023., u stambenu zgradu na adresi [adresa], prema cijenama u vrijeme izvođenja radova - od ljeta 2016. do proljeća 2017., iznosi 18.851 €. Vrijednost stambene zgrade tuženika je povećana za vrijednost ukupnih ulaganja u stambenu zgradu prema navodima tužiteljice prilikom uviđaja održanog 21. travnja 2023.

29. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka sud je prihvatio kao vjerodostojan jer je sačinjen stručno, objektivno i u skladu s pravilima građevinske znanosti i prakse. Stranke

. / .

također nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka što dodatno doprinosi njegovoj vjerodostojnosti.

30. Iz svih izvedenih dokaza tijekom postupka jasno je i nedvojbeno utvrđeno da su, za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice tužiteljice i 1. tuženika, dakle u 2016. i 2017. izvođeni radovi na uređenju nekretnine u kojoj su supružnici živjeli. Međutim, nije pouzdano utvrđeno da su radovi financirani isključivo sredstvima kredita, koji je podigla tužiteljica 2016. u iznosu od 68.018,99 kn / sada: 9.027,67 €. To poglavito kad se ima na umu da je vještak procijenio vrijednost ukupnih ulaganja u skoro duplo većem iznosu od 18.851,00 €, slijedom čega jasno proizlazi da samo sredstva njenog kredita nisu bila dostatna za financiranje ukupnog uređenja, a tužiteljica uopće ne obrazlaže ni dokazuje da su njenim sredstvima (i točno kojima) plaćena ulaganja preko iznosa, ostvarenog kreditom. Prema tome, ocjena je ovog suda da je vjerodostojna tvrdnja 1. tuženika da je i on uložio sredstva dobivena raskidom životnog osiguranja u predmetno uređenje, a o kojoj isplati je priložen dokaz (list 41 spisa) u iznosu od 70.594,50 kn / sada: 9.369,50 €. Zaključak je stoga ovog suda da su oba supružnika uložila svoja sredstva za predmetno uređenje i to u približno sličnim iznosima, s time da sud ne prihvaća vjerodostojnom tvrdnju tužiteljice da 1. tuženik nije imao nikakve prihode jer nije bio zaposlen jer je sama iskazala da je radio na crno i prema njihovom dogovoru financirao zajedničku prehranu. Naime, nedvojbeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, 2. tužene, pa i same tužiteljice da je 1. tuženik radio na crno u vulkanizerskom obrtu njegova oca, koji je dobro poslovao. Ocjena je ovog suda da tužiteljica nije dokazala da su svi obavljeni radovi financirani isključivo njenim posebnim sredstvima, dobivenim kreditom jer, kao što je gore u obrazloženju navedeno, utvrđeno je da su plaćanja materijala i slično obavljana na rate karticama i od strane 1. tuženika te da je on vršio plaćanja i na ruke majstorima. Ocjena je ovog suda da tužiteljica pogotovo nije dokazala da je poboljšica, odnosno povećanje vrijednosti nekretnine, nastalo radovima, plaćenim isključivo njenim sredstvima jer tijekom postupka nije bilo utvrđeno čijim su točno sredstvima plaćeni koji radovi, da li oni na vanjskom uređenju nekretnine ili unutarnjem, budući se, osim fasade i stolarije, uređivao dio nekretnine u kojoj su supružnici stanovali, među ostalim i kupnjom novog namještaja, kuhinje, aparata i slično, a kao što je naznačeno, utvrđeno je da su oba supružnika (tužiteljica i 1. tuženik) uložili svoja sredstva u predmetna uređenja.

31. Prema pravnom shvaćanju ovog suda, bračni drugovi dužni su, razmjerno svojim mogućnostima, pridonositi (kako radom tako i novčano) troškovima održavanja takve zajednice te bračni drug nema pravo na naknadu novčanih sredstava utrošenih u održavanje bračne zajednice niti ima pravo na novčanu naknadu za svoj rad u bračnoj zajednici. Iz iskaza same tužiteljice nedvojbeno proizlazi da je ona svoju imovinu ulagala za vrijeme trajanja bračne zajednice upravo u popravljanje ili održavanje, odnosno, poboljšanje životnih uvjeta u kojima su ona i 1. tuženik stanovali, a nema nikakve sumnje da se i sama tužiteljica koristila rezultatima svojih ulaganja, jer je ona s mužem (sada bivšim) i stanovala u kući njegovih roditelja za čitavo vrijeme trajanja bračne zajednice te je koristila njihovu nekretninu, namještaj, grijanje, struju, vodu i dr. režije. Stoga novac, kojeg je tužiteljica, prema svojim tvrdnjama utrošila u uređenje nekretnine u kojoj su stanovali, predstavlja podmirivanje tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice stranaka, a bračni drugovi imaju obvezu zajedno podmirivati takve troškove.

32. Pogotovo nije u pravu tužiteljica kada tvrdi da je u konkretnoj situaciji došlo do stjecanja bez osnove na strani tuženih jer sama tužiteljica navodi da je ona ulagala, misleći da ulaže u svoju imovinu, a to njeno ulaganje bilo je dobrovoljno i kako je ranije navedeno,

. / .

učinjeno u svrhu održavanja bračne zajednice, a tim se ulaganjima i sama tužiteljica koristila sve dok nije napustila bračnu zajednicu, a time i nekretninu u koju je ulagala. Nadalje, pozivanje tužiteljice na pravo na povrat u smislu odredbe čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje: ZVDSP) nije osnovano iz gore utvrđenih razloga jer se radilo o ulaganju izvršenom za potrebe održavanja bračne zajednice, a odredbom čl. 156.st.2. ZVDSP jasno propisuje da pripada li pravo na naknadu onome tko je preuredio ili ulagao, određuju pravila obveznog prava. Prema tome, a kako je u konkretnoj situaciji utvrđeno da su tužiteljica i 1. tuženik, kao tadašnji supružnici, izvršili ulaganja u adaptaciju nekretnine, u kojoj su živjeli u bračnoj i obiteljskoj zajednici, a nemoguće je utvrditi čijim su sredstvima točno uređeni koji dijelovi nekretnine, poglavito kad se uzme u obzir da su vršena vanjska i unutarnja uređenja i unutarnje opremanje dijela nekretnine gdje su oni živjeli, a ulaganja su izvršena u svrhu održanja njihove tadašnje bračne i obiteljske zajednice, pa zbog svih razloga tužiteljica nema pravo potraživati iznos specificiran podneskom od 13.6.2024., koji je gotovo dvostruko veći od iznosa kredita, kojeg je tužiteljica podigla 2016., dok je još bila u braku s 1. tuženikom. Imajući na umu da je utvrđena neosnovanost zahtjeva tužiteljice prema 1. tuženiku, neosnovan je njen zahtjev i u odnosu na 2. tuženu, neovisno o njenom načelnom priznanju tužbu u podnesku od 16.4.2021. To stoga jer, kako je već obrazloženo, nije utvrđeno da je isključivo tužiteljičinim sredstvima došlo do povećanja vrijednosti nekretnine te da su radovi, kojima je povećana vrijednost nekretnine, plaćeni isključivo njenim sredstvima, obzirom je utvrđeno da je i 1. tuženik uložio čak i veći iznos, a uređenja su obavljana, kako na vanjskom dijelu nekretnine, tako i u unutrašnjem, na 1. katu, gdje su supružnici živjeli i gdje je, osim unutarnjeg uređenja, kupljen i novi namještaj, kuhinja i ostala oprema.

33. Tužiteljica je spor izgubila, pa nema pravo na naknadu parničnih troškova. Tuženici su bili zastupani po punomoćnicima-odvjetnicima, pa im pripada pravo na naknadu parničnih troškova. Odluka o parničnim troškovima tuženih temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP, a donesena je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje: OT), a imajući u vidu troškovnike tuženih, kao i vrijednost predmeta spora, označenu u iznosu od 89.730,47 kn/sada: 11.909,28 €.

33.1. Troškovi, koji su priznati 1. tuženiku za zastupanje po punomoćniku odvjetniku, odnose se na troškove:

- sastava odgovora na tužbu od 14.5.2021. 100 bodova (Tbr. 8/1 OT),

- pristupa na ročišta 17.1.2022., 7.9.2022., 10.11.2022., 2.2.2023., 21.4.2023. (očevid), 3.10.2024., 9.12.2024., 23.1.2025. i 13.3.2025. po 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 OT),

što ukupno iznosi 1000 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 € iznosi 2.000,00 €, a uvećano za 25% po osnovi PDV čini ukupan dosuđeni iznos od 2.500,00 €.

33.2. Troškovi, koji su priznati 2. tuženoj za zastupanje po punomoćniku-odvjetniku, odnose se na troškove:

-pristupa na ročišta 7.9.2022., 10.11.2022., 2.2.2023., 21.4.2023. (očevid), 3.10.2024., 9.12.2024., 23.1.2025. i 13.3.2025. od po 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 OT), što ukupno iznosi 800 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 € iznosi 1.600,00 €, a uvećano za 25% po osnovi PDV čini ukupan dosuđeni iznos od 2.000,00 €. Nije 2. tuženoj priznat kao potreban zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu presude jer je isto, u skladu s ovlastima suda, koji upravlja postupkom, prezakazano i održano unatoč neurednoj dostavi

. / .

za obje stranke, sukladno čl. 335. st.10. ZPP-a, pa taj trošak 2. tuženoj nije ni nastao, niti joj je dosuđen.

33.3. Niti jednom od tuženih nije dosuđen zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer taj trošak nije nastao, imajući u vidu da su tuženi uspjeli u ovom sporu.

Zagreb, 31. ožujka 2025.

Sudac

Laura Crnić Klapšić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun tužitelja uz pristojbu na presudu

- pun 1. tuženika

- pun 2. tužene

. / .