Poslovni broj: UsI-1667/2024-8
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužiteljice GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku MN iz [adresa], protiv tuženika Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 78, nakon javne rasprave održane i zaključene 27. veljače 2025., objavom odluke na temelju članka 114. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 31. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
i
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Klasa: UP/II-320-02/22-21/59 Urbroj: 525-06/195-24-2 od 8. svibnja 2024.
II. Odbija se prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/II-320-02/22-21/59 Urbroj: 525-06/195-24-2 od 8. svibnja 2024. (dalje: osporeno rješenje) odbija se žalba tužiteljice izjavljena na rješenje Šibensko – kninske županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, ruralni razvoj i EU fondove u Šibeniku, Odsjek za obrtništvo i turizam Klasa: UP/I-320-02/16-01/407 Urbroj: 2182-09-01/1-22-9 od 24. ožujka 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje).
2. Prvostupanjskim rješenjem tužiteljici je, kao podnositeljici zahtjeva, za ozakonjenjem završene, slobodnostojeće, jednostavne zgrade stambene namjene, tlocrtne površine 8,75 x 16,50 m, GBP 65,34 m[2] na poljoprivrednom zemljištu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kulture vinograd, za površinu zemljišta ispod zgrade, koja je izgrađena izvan granica građevinskog područja, u zoni P1 – poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene, osobito vrijedno obradivo tlo, određena visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u iznosu od 43.311,00 kn.
3. U pravodobno podnesenoj tužbi tužiteljica osporava zakonitost rješenja za kojeg tvrdi da se temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i povredi propisa temeljem kojih se rješava konkretna upravna stvar. Rješenje da je doneseno od za to nenadležne osobe odnosno voditeljice odsjeka što je suprotno odredbi članka 23. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem rješenje donosi službena osoba kojoj je to u opisu poslova sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. Prema članku 23. stavak 3. istog Zakona čelnik tijela može donijeti rješenje jedino ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje upravne stvari. Smatra da ovdje nisu ispunjene pretpostavke za neposredno rješavanje, kao i da je povrijeđena odredba koja strankama omogućava izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Dalje, tvrdi da su netočno primijenjene odredbe članka 21., 22. i 23. stavak 10. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se nalazi ozakonjena zgrada, nije izmjenama prostornog plana obuhvaćena granicama građevinskog područja, a što predstavlja temelj za utvrđivanje predmetne naknade. Protivno tumačenju tuženika, prema članku 16. Zakona o poljoprivrednom zemljištu promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima, a ne temeljem izvršnog akta kojim se odobrava građenje. Ovdje se ne radi o aktu kojim se odobrava građenje, već o ozakonjenju nezakonito izgrađene zgrade. Kako izmjenama prostornog plana Grada Vodica nije došlo do promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, smatra da nema niti osnove za utvrđivanje jednokratne naknade. Predlaže osporeno rješenje poništiti, podredno da sud sam riješi upravnu stvar na način da postupak obustavi.
3.1. Pored toga, predlaže donošenje rješenja o odgodnom učinku tužbe, jer bi joj plaćanje naknade nanijelo štetu koju teško može naknaditi. U starijoj je životnoj dobi, bez mirovine i stalnih prihoda. U ljetnim mjesecima iznajmljuje kuću u [adresa], od čega na rubu egzistencije živi tijekom cijele godine.
4. U odgovoru tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
5. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 27. velječa 2025.), bez nazočnosti tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
6. Opunomoćenik tužiteljica ističe da zemljište na kojem se nalazi ozakonjena zgrada i dalje nije pretvoreno u građevinsko, jer je Grad Vodice to propustio učiniti kroz izmjenu prostornog plana. Osporenim rješenjem nameće se obveza plaćanja prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, a da do prenamjene stvarno nije došlo niti će doći. Tužiteljica ne bježi od obveze plaćanja naknade, ali tek nakon što zemljište zaista i bude prenamijenjeno. Ukoliko se na zgradi planira mijenjati krov ili izvesti neki radovi, to neće biti moguće jer je zgrada izgrađena u poljoprivrednoj zoni.
7. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje.
8. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Predmet spora ocjena je zakonitosti rješenja kojim se tužiteljici utvrđuje obveza plaćanja jednokratne naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko u iznosu od 43.311,00 kuna.
11. Prema stanju spisa Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Šibensko
– kninske županije dostavio je 17. veljače 2016. prvostupanjskom tijelu rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-350-05/13-02/12503 Urbroj: 2182/1-16-16-10 od 14. siječnja 2016. radi određivanja visine jednokratne naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Rješenjem o izvedenom stanju ozakonjuje se zgrada stambene namjene, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 8,75 x 16,50 m, izgrađena na katastarskoj čestici zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja u zoni P1 – poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene, osobito vrijedno obradivo tlo.
13. Za potrebe postupka izvršen je uvid u preglednik katastarskih podataka Područnog ureda za katastar Šibenik Klasa: 935-12/17-02/347 Urbroj: 541-24/1-17-2 od 21. prosinca 2017. prema kojem se na dan pravomoćnosti i izvršnosti rješenja o izvedenom stanju čestica vodi kao vinograd.
14. Prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Šibenik, Ispostave Šibenik Klasa: 945-02/21-01/22 Urbroj: 513-07-15-01/21-2 od 8. travnja 2021. prosječna vrijednost zemljišta unutar građevinskog područja za k. o. [katastarska općina] iznosi 600,00 kn/m[2] . Ti se podaci temelje na evidentiranim prometima u Evidenciji prometa nekretnina i predstavljaju prikaz generiranih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istih područja, postignutih na tržištu u traženom vremenskom razdoblju.
15. Za ovaj postupak mjerodavne su odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/13, 48/15) kojim se uređuje promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknade:
- poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji (članak 3. stavak 1.);
- jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog projekta, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju (članak 21. stavak 1.);
- za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo P1 ili vrijedno obradivo P2 poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 25% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja (članak 22. stavak 5.);
- rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu na temelju podataka nadležne porezne uprave o tržišnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja (članka 23. stavak 1.).
16. Prema ocjeni suda, u izloženim okolnostima na pravilno i točno utvrđeno činjenično stanje primijenjene su odredbe kojima se uređuje odnosno utvrđuje promjena namjene poljoprivrednog zemljišta. Naknada je obračunata za tlocrtnu površinu zgrade (8,75 x 16,50 m) u iznosu od 50 % tržišne vrijednosti zemljišta ispod zgrade, koja je izgrađena izvan granica građevinskog područja, u zoni P1 – poljoprivredno tlo.
17. Sud ne nalazi da je osporeno rješenje opterećeno nedostacima na koje ukazuje tužiteljica, a koji bi za posljedicu imali nezakonitost rješenja. Prvostupanjsko rješenje doneseno je i potpisano je od strane voditeljice odsjeka koja je na to ovlaštena Pravilnikom o unutarnjem redu upravnih tijela (Službeni vjesnik Šibensko – kninske županije, br. 19,21, 20/21, 6/22, 3/23, 4/23) kojim je u opisu poslova radnog mjesta stavljeno i vođenje upravnog postupka te izrada i donošenje rješenja.
18. Isto tako, sud ne nalazi da su u postupku povrijeđena tužiteljičina procesna prava. Radi se o postupku koji se pokreće po službenoj dužnosti, a donošenje odluke vezano je za podatke koji se u ovom slučaju utvrđuju uvidom u rješenje o izvedenom stanju (tlocrtna površina zemljišta) te pribavljanjem podataka o prosječnoj tržišnoj vrijednosti zemljišta. To su činjenice na koje tužiteljica kao stranka ne može utjecati svojim očitovanjem. Međutim, iz spisa proizlazi da je tužiteljici omogućeno sudjelovanje u postupku kada je zaključkom Klasa: UP/I-320-02/16-01/407 Urbroj:
2182-09-01/1-22-8 od 8. ožujka 2022. pozvana dostaviti dokaz ukoliko ispunjava koji od uvjeta koji je Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, br. 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13, 92/14) predviđen kao razlog za oslobađanje konkretne obveze.
19. Konačno, na drukčije ne utječu ni tužiteljičini prigovori da čestica na kojoj se nalazi predmetna zgrada nije obuhvaćena granicama građevinskog područja kroz izmjene prostornog plana. Ovdje se radi o novčanoj obvezi koja je vezana za činjenicu da je tužiteljica bez akta za građenje izgradila zgradu na poljoprivrednom, osobito vrijedno obradivom tlu, izvan granica građevinskog područja. Stupanjem na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) tužiteljica je stekla mogućnost da takvu zgradu ozakoni, jer se ista ne nalazi na području na kojem je isključena mogućnost ozakonjenja. To ujedno ne znači da će poljoprivredno područje na kojem se nalazi osobito vrijedno obradivo tlo slijediti sudbinu ozakonjenja zgrade, niti o tome ovisi tužiteljičina obveza plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
20. Kod izloženog, sud ne nalazi da je osporenim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa je temeljem odredbe članka 116. stavak 1. istog Zakona tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.
21. Prema odredbi članka 42. stavak 2. ZUS sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.
22. Tužiteljica svoj prijedlog temelji na lošoj financijskoj situaciji, za što tijekom postupka, kao ni ovog spora nije dostavila nijedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi izvršenjem rješenja odnosno plaćanjem nastale obveze za nju nastala šteta koju bi teško mogla popraviti.
U Splitu, 31. ožujka 2025.
SUTKINJA
Miranda Gulišija Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužiteljici u po opunomoćeniku
- tuženiku
- u spis
