Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-82/2025-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnicima u Križevcima protiv prveprotustranke MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugeprotustranke DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trećeprotustranke GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i četvrteprotustranke ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], povodom prijedloga predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice, 31. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagateljice u dijelu u kojem se predlaže utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HĐ, i to za razdoblje od 15. listopada 1993. do 2002., kao neosnovan.

II. Odbacuje se zahtjev predlagateljice za ponovnim utvrđivanjem da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. HĐ, u trajanju od 2002. do smrti HĐ, **.**.2022., kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog, ispravljen podneskom od 2. siječnja 2023. (list 1-8 i 12-16 spisa) i podneskom od 23. veljače 2023. (list 48-51 spisa), radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. HĐ, a koja je prestala njegovom smrću 24. ožujka 2022., te koja je trajala od 15. listopada 1993. do smrti HĐ, **.**.2022. Prijedlog je podnesen protiv ovdje naznačenih protustranaka i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je sa sada pok. HĐ živjela u izvanbračnoj zajednici neprekidno od 15. listopada 1993. do njegove smrti 14. lipnja 2022. Navodi da je brak razveden pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Križevcima poslovni broj P-581/82-5 od 29. svibnja 1982. Unatoč razvodu braka, nastavili su živjeti zajedno, pa su se potom ponovno vjenčali 21. svibnja 1987. te je taj brak razveden pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Križevcima poslovni broj P-254/93-13 od 14. rujna 1993.

1.2. Unatoč činjenici da su se predlagateljica i sada pokojni HĐ vjenčali i razvodili dva puta, oni su od 15. listopada 1993. pa sve do smrti HĐ živjeli zajedno te njihova zajednica nikada nije bila niti prekinuta te je kao takva imala karakter bračne odnosno izvanbračne zajednice. Osim toga, navodi da u ostavinskom postupku iza pok. HĐ nitko nije sporio činjenicu da je predlagateljica izvanbračna supruga predlagatelja.

1.3. Nadalje, predlagateljica ističe da je pokojni HĐ bio korisnik mirovine kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe Koprivnica. Predlagateljica kao izvanbračna supruga sada pokojnog JĐ ima pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim HĐ, s obzirom na to da predlagateljica kao njegova izvanbračna supruga ima pravo na ostvarenje obiteljske mirovine iza pokojnog HĐ, a sve to sukladno članku 22. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Predlagateljica dodatno navodi da je pravomoćnim i ovršnim rješenjem o nasljeđivanju od 23. kolovoza 2022. kao izvanbračna supruga proglašena nasljednicom iza pokojnog HĐ.

1.4. Slijedom navedenoga, predlagateljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi da su predlagateljica FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojni HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1951., a umro **.**.2022. bili u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 15. listopada 1993. sve do 14. lipnja 2022. kada je prestala smrću HĐ.

2. U odgovoru na prijedlog (list 38-40 spisa), prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje se pozvao na odredbu čl. 22. st. 1. točka 1., st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) navodeći da se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se navedeni status u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom postupku.

2.1. U skladu s navedenim, prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice sasluša predlagateljica i predloženi svjedoci, te da ne potražuje troškove postupka dok predlaže da predlagateljica snosi svoje troškove postupka, a sve u skladu s odredbama kojima je uređen izvanparnični postupak.

3. Drugaprotustranka MĐ nije dostavio svoj odgovor na prijedlog niti je pristupio ročištu.

4. Na ročištu održanim pred ovim sudom 12. srpnja 2023. (list 67-75 spisa), trećaprotustranka DĐ, sin predlagateljice i pok. HĐ naveo je da je u cijelosti suglasan s prijedlogom predlagateljice kao i da su svi navodi istaknuti u prijedlogu istiniti.

5. Četvrtaprotustranka GĐ je u odgovoru na prijedlog (list 60 spisa) dostavljenim 4. svibnja 2023., navela da priznaje sve navode iz prijedloga te je suglasna da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pokojnog HĐ kako je i navedeno u prijedlogu.

6. Petaprotustranka ŠĐ je u odgovoru na prijedlog (list 59 spisa) dostavljenim 4. svibnja 2023., navela da priznaje sve navode iz prijedloga te je suglasna da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pokojnog HĐ kako je i navedeno u prijedlogu.

7. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka donio rješenje kojim je odbio prijedlog za utvrđivanjem izvanbračne zajednice u odnosu na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer isti nisu pasivno legitimirani u ovom postupku, zatim utvrdio da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. HĐ u trajanju od 2002. do smrti HĐ, **.**.2009. te je odbio zahtjev predlagateljice u dijelu u kojem se predlaže utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HĐ, i to za razdoblje od 15. listopada 1993. do 2002., kao neosnovan kao i njezin zahtjev za naknadom troškova postupka.

7.1. Protiv navedenog rješenja uložili su žalbu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i predlagateljice, te je Rješenjem Županijskog suda u Vukovaru posl.br. Gž Ob-10/2024-3 od 21. siječnja 2025. odbijena žalba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dok je žalba predlagateljice usvojena kao osnovana te je rješenje u dijelu kojim je odbijen njezin zahtjev za utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HĐ i to za razdoblje od 15. listopada 1993. do 2002., vraćen ovome sudu na ponovni postupak.

7.2. U obrazloženju drugostupanjskog rješenja proizlazi, između ostalog, da nije jasno obrazloženo u odnosu na zajednički život predlagateljice i HĐ za koje se navodi da su živjeli zajedno, ali da nisu ispunjene pretpostavke za izvanbračnu zajednicu, te da na temelju iznesenih činjenica i provedenih dokaza ponovo se utvrde sve okolnosti za njihov zajednički život te da se daju jasni razlozi o tome od kakvog je utjecaja i učinka na postojanje, trajanje ili mogući prestanak izvanbračne zajednice okolnost da je HĐ u vremenskom periodu od 15. listopada 1993. do 2002. godine ostvarivao druge emocionalne veze. Dakle, potrebno je ocijeniti emocionalnu, ekonomsku i seksualnu povezanost te ostale okolnosti za priznanje učinka izvanbračne zajednice u spornom vremenskom periodu.

8. Tijekom dokaznog postupka, a u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. HĐ, posl.br. O-1709/2022, UPP OS BJ – SS KŽ – 174/2022-7 od 23. kolovoza 2022. (list 5-6 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Križevci 7. studenog 2022. (list 7-8 spisa), zaključak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: UP/I-140- 03/22-03/03036419633 od 9. prosinca 2022. (list 13 spisa), izvornik izvatka iz matice vjenčanih za predlagateljicu i pok. HĐ izdanog od Matičnog ureda Križevci 13. siječnja 2023. (list 26-27 i 30-31 spisa), izvornik izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu izdan 13. siječnja 2023. (list 28 spisa), izvornik izvatka iz matice vjenčanih za pok. HĐ i ĐĐ izdan od Matičnog ureda Križevci od 13. siječnja 2023. (list 29 spisa), izvornik izvatka iz matice vjenčanih za pok. HĐ i KĐ izdan od Matičnog ureda Križevci od 13. siječnja 2023. (list 32 spisa); izvornik izvatka iz matice rođenih za pok. HĐ izdanog od Matičnog ureda Križevci 13. siječnja 2023. (list 33 spisa), izvornik izvatka iz matice umrlih za pok. HĐ izdanog od Matičnog ureda Križevci 13. siječnja 2023. (list 34 spisa), izvornike uvjerenja o prebivalištu za pok. HĐ i predlagateljicu, izdane od Policijske uprave Koprivničko – križevačke, Policijske postaje Križevci 19. siječnja 2023. (list 41 – 42 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Koprivnici Klasa: UP/I-140-03/22- 03/03036419633 od 22. veljače 2023. (list 74-75 spisa), izvršen je uvod u spis ovoga suda, Stalne službe u Križevcima posl.br. O-1709/2022, P-581/1982 i P-254/1993, rješenje Županijskog suda u Vukovaru posl.br. Gž Ob-10/2024-3 od 21. siječnja 2025. (list 104-108 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

8.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 12. srpnja 2023. (list 67-73 spisa) predlagateljica, trećaprotustranka DĐ i svjedoci IĐ (obiteljski prijatelj) te UĐ (šogorica predlagateljice, sestra pok. HĐ).

8.2. Nakon vraćanja predmeta na ponovni postupak, sud je održao jedno ročište 27. veljače 2025. na koje nisu pristupili uredno pozvana predlagateljica, protustranke niti svjedoci te je zamjenica punomoćnice predlagateljice istaknula da predlaže donijeti odluku prema stanju spisa te ponovo da se utvrdi da je predagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. HĐ od 15. listopada 1993. do 14. lipnja 2022. iako je u dijelu od 2002. do 14. lipnja 2022. već pravomoćno odlučeno što je i naznačeno u točki 7. ovog obrazloženja rješenja.

9. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22), u vezi sa Zakonom o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice neosnovan u dijelu u kojem predlaže utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HĐ, i to za razdoblje od 15. listopada 1993. do 2002. te nedopušten u dijelu kojem u kojem se predlaže utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HĐ, u razdoblju od 2002. do smrti HĐ **.**.2022.

10. Prije svega, ističe se kako je to i navedeno u cijeloj točki 7. ovog obrazloženja rješenja, da je o zahtjevu predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HĐ, u razdoblju od 2002. do smrti HĐ **.**.2022. već pravomoćno odlučeno te je u tom dijelu prvostupanjsko rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Vukovaru posl.br. Gž Ob-10/2024-3 od 21. siječnja 2025. Slijedom navedenoga, radi se o već presuđenoj stvari zbog čega je takav zahtjev u ponovljenom postupku nedopušten posebice jer se postupak ponavlja samo u odnosu na dio zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pok. HĐ i to za razdoblje od 15. listopada 1993. do 2002.

11. Slijedom navedenoga, a primjenom odredbe čl. 288. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023) u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku, odlučeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.

12. Nadalje, vidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. HĐ, posl.br. O- 1709/2022, UPP OS BJ – SS KŽ – 174/2022-7 od 23. kolovoza 2022. (list 5-6 spisa), izvornik izvatka iz matice rođenih za pok. HĐ izdanog od Matičnog ureda Križevci 13. siječnja 2023. (list 33 spisa) i izvornik izvatka iz matice umrlih za pok. HĐ izdanog od Matičnog ureda Križevci 13. siječnja 2023. (list 34 spisa),utvrđeno je da je pok. HĐ umro **.**.2022. te da u trenutku smrti je bio razveden.

13. Uvidom u izvornike uvjerenja o prebivalištu za pok. HĐ i predlagateljicu, izdane od Policijske uprave Koprivničko – križevačke, Policijske postaje Križevci 19. siječnja 2023. (list 41 – 42 spisa), utvrđeno je da su predlagateljica i pok. HĐ imali prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

14. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Križevci 7. studenog 2022. (list 7-8 spisa), izvornike izvatka iz matice vjenčanih za predlagateljicu i pok. HĐ izdanog od Matičnog ureda Križevci 13. siječnja 2023. (list 26-27 i 30-31 spisa), izvornik izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu izdan 13. siječnja 2023. (list 28 spisa), izvornik izvatka iz matice vjenčanih za pok. HĐ i ĐĐ izdan od Matičnog ureda Križevci od 13. siječnja 2023. (list 29 spisa), izvornik izvatka iz matice vjenčanih za pok. HĐ i KĐ izdan od Matičnog ureda Križevci od 13. siječnja 2023. (list 32 spisa); izvornik izvatka iz matice rođenih za pok. HĐ izdanog od Matičnog ureda Križevci 13. siječnja 2023. (list 33 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- predlagateljica je sklopila brak sa sada pok. HĐ dva puta,

- predlagateljica je prvi put je sklopila brak 2. veljače 1974. i tad je uzela prezime HĐ, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima (ranije Općinski sud u Križevcima) posl.br. P-581/1982-5 od 29. lipnja 1982.,

- predlagateljica je drugi put sklopila brak sada pok. HĐ **.**.1987., a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima (ranije Općinski sud u Križevcima) posl.br. P-254/1993-13 od 14. rujna 1993., pravne posljedice su nastupile 15. prosinca 1993.,

- pok. HĐ je tijekom života sklopio brak četiri puta,

- pok. HĐ je prvi puta sklopio brak s ĐĐ **.**.1970., a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Bjelovaru posl.br.

P-32/74 od 15. siječnja 1974.,

- pok. HĐ je drugi puta sklopio brak s predlagateljicom 2. veljače 1974. koja je tad uzela prezime HĐ, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima (ranije Općinski sud u Križevcima) posl.br. P-581/1982-5 od 29. lipnja 1982.,

- pok. HĐ je treći puta sklopio brak s KĐ **.**.1983., a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima (ranije Općinski sud u Križevcima) posl.br. P-750/1983 od 26. siječnja 1984.,

- pok. HĐ je četvrti put sklopio brak s predlagateljicom 21. svibnja 1987., a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima (ranije Općinski sud u Križevcima) posl.br. P-254/1993-13 od 14. rujna 1993., pravne posljedice su nastupile 15. prosinca 1993.

14.1. Navedeno proizlazi i iz uvida u spise ovoga suda, Stalne službe u Križevcima posl.br. O-1709/2022, P-581/1982 i P-254/1993.

14.2. S tim u vezi se dodaje, da je uvidom u spis ovoga suda, Stalne službe u Križevcima posl.br. P-254/1993 utvrđeno da je donesena presuda kojom je, između ostalog, razveden brak stranaka, te je ista presuda postala pravomoćna 14. listopada 1993.

15. Pri tome se dodaje da je uvidom u izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i sada pok. HĐ utvrđeno da je upisano da su pravne posljedice razvoda braka nastupile s 14. listopada 1993., dok je u izvatku iz matice vjenčanih za predlagateljicu i sada pok. HĐ upisano da su posljedice nastupile 15. prosinca 1993. što je u suprotnosti s utvrđenjem iz spisa u kojem je donesena presuda o razvodu braka opisana u točki 14.2. ovog obrazloženja rješenja.

15.1. Izvadak iz matice rođenih predstavlja javnu ispravu te se prema čl. 2. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/1993, 76/2013, 98/2019, 133/2022) činjenice upisane u državnim maticama i činjenice koje se njima dokazuju smatraju istinitim, dok se na zakonom propisani način ne dokaže protivno. Državne matice, izvaci iz državnih matica i potvrde koje se daju na temelju državnih matica javne su isprave.

15.2. Predlagateljica ustraje na prijedlogu za utvrđenjem izvanbračne zajednice počevši od 15. listopada 1993. do 2002., dok s druge strane unatoč upozorenju ovog suda još u prethodnom rješenju posl.br. R1 Ob- 718/2022-28 od 13. studenog 2023. nije navedeno uredila u skladu s donesenim odlukama iz sudskih spisa.

15.3. Slijedom navedenoga, kod odlučivanja o prijedlogu sud je uzeo u obzir i stanje naznačeno u izvatku iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. HĐ Bolčića kao javnim ispravama iz kojih proizlazi da su posljedice razvoda braka nastupile 15. prosinca 1993., a što ukazuje da ne može ujedno biti i datum početka izvanbračne zajednice.

16. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. HĐ, posl.br. O- 1709/2022, UPP OS BJ – SS KŽ – 174/2022-7 od 23. kolovoza 2022. (list 5-6 spisa), utvrđeno je da su zakonski nasljednici prvog nasljednog reda pok. HĐ predlagateljica kao izvanbračna supruga te drugo-četvrtoprotustranke kao djeca.

16.1. Nadalje, temeljem zakona, nasljedničkih izjava i sporazuma o diobi nasljedničke zajednice proglašeni su nasljednicima iza pok. HĐ ovdje predlagateljica i drugaprotustranka DĐ.

17. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je brak nje i sada pok. HĐ razveden zbog narušenih odnosa jer ju je varao i konzumirao alkohol. Navodi da unatoč razvodu braka nastavili su živjeti i dalje zajedno te joj je dolazio na radno mjesto, kao i da se ništa nije promijenilo. Dodaje da je on odlazio od kuće i izbivao po tri dana i potom se vraćao, međutim navodi da je postojala zajednica u ekonomskom i emocionalnom smislu te da su imali zajednički društveni život.

17.1. Predlagateljica je navela da su oba dva puta brakovi razvedeni zbog preljuba, da su drugi put sklopili brak „samo iz razloga što je njemu trebalo zdravstveno osiguranje“. Također navodi da je on u razdoblju od 10 godina intenzivno ju varao, a unazad 20 godina se smirio, kao i da je nakon prvog razvoda braka imao vezu s KĐ i potom se vraćao njoj i djeci.

17.2. U svojem iskazu predlagateljica govori općenito o postojanju zajednice nje i HĐ te prikazuje tu zajednicu kao složnu, ekonomsku, emotivnu i intimnu te da su zajedno odgajali djecu, međutim, ista je u iskazu proturječna s obzirom na to da sama navodi da su njihovi odnosi bili narušeni dok ju je varao te da su se zbog toga i dva puta razvodili, a on se tek unazad 20 godina s time smirio. Upravo je Obiteljskim zakonom propisano da je razvod braka moguć ako nema sporazuma te ako su, između ostalog, teško i trajno nraušeni odnosi, što je i bilo kod predlagateljice i pok. HĐ. Osim toga, sama predlagateljica navodi da je on za vrijeme trajanja tih 10 godina izbivao od kuće po tri dana, a potom se vraćao kući što ukazuje da je on održavao u to vrijeme i emocionalnu vezu i zajednicu s drugim ženama s kojima je bio. Pa se postavlja pitanje i postojanja eventualnih i drugih izvanbračnih zajednica za to razdoblje koje je mogao imati HĐ s drugim ženama, a što je svakako protivno samoj definiciji braka i utječe na postojanje pravne sigurnosti.

18. Iz iskaza trećeprotustranke DĐ proizlazi da su roditelji živjeli zajedno, ali da je otac često izbivao iz kuće zbog različitih prevara i potom bi se vraćao kući i molio za oprost te da je predlagateljica prihvatila ga jer nije imala podršku drugih niti je imala gdje otići s njima kao djecom. Dakle, već je iz tog dijela iskaza razvidno da je u spornom razdoblju prvenstveno postojalo ekonomski interes stranaka zbog kojeg su oboje ostajali živjeti zajedno i odgajati zajedničku djecu.

18.1. Nadalje, navodi da je u tih spornih 10 godina njegov otac „učestalo izbivao od kuće, dok se to postepeno smanjilo te zadnjih 20 godina pred smrt je bio kod kuće, prestao je piti i prestao je izlaziti.“ Navedeni iskaz također ukazuje da je pok. HĐ održavao u to vrijeme i emocionalnu vezu i zajednicu s drugim ženama s kojima je bio.

19. Iz iskaza svjedoka UĐ (sestre pok. HĐ) proizlazi, između ostalog, da je pok. HĐ „bio aktivan, varao je mogu šogoricu s drugim ženama, znao je i prespavati kod svojih ljubavnica“. Također se ističe da je predlagateljica ostala s pok. HĐ „unatoč svemu zbog djece i gradili su kuću zajedno“.

19.1. Navedeni iskaz je u proturječnosti s preostalim iskazom u kojem se navodi da je njihov brak bio skladan, da su bili kao muž i žena jer nije niti životno niti logično da se navodi da je nečiji odnos narušen, da muž izbiva iz kuće i spava kod ljubavnica te da se potom ističe skladnost odnosa posebice kad se ističe ekonomska komponenta razloga ostanka predlagateljice s pok. HĐ i to zbog djece i kuće.

19.2. Dodatno se i navodi u iskazu ime KĐ koju je spomenula i predlagateljica kao osobu s kojom je bio u braku pok. HĐ i zbog koje je predlagateljica s djecom bila primorana preseliti se kod svojih, a što i navodi sama trećaprotustranka DĐ kada ističe da majka nije imala podršku i da nije imala gdje s djecom pa je ostala živjeti s pok. HĐ.

20. Iz iskaza svjedokinje IĐ proizlazi da je predlagateljica ostala u spornom razdoblju živjeti s pok. HĐ „jer je sve oko kuće obavljala, vodila brigu oko djece, a bio je i počeo rat pa nije imala gdje otići.“

20.1. Nadalje, također potvrđuje da su živjeli zajedno kao i da je prigovarala HĐ koji je otvoreno govorio o varanju i da često vara predlagateljicu.

21. Imajući u vidu navedeno, sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice, trećeprotustranke DĐ i saslušanih svjedoka IĐ i UĐ kao istinite i vjerodostojne u odnosu na razdoblje od 2002. do smrti pok. HĐ jer su u tom dijelu svi jednako iskazivali da je prestao varati predlagateljicu, zatim prestao odlaziti od kuće i zbog narušenog zdravlja ona je brinula o njemu.

22. Međutim za sporno razdoblje sud nije prihvatio navode predlagateljice i svjedoka te protustranke DĐ jer u tom dijelu iskazi nisu logični, životni i uvjerljivi te su i u protivnosti s pozitivnim propisima.

23. Naime, kao što je i ranije navedeno već iz javne isprave proizlazi da izvanbračna zajednica nije mogla početi 15. listopada 2023. jer je prema izvatku iz matice rođenih posljedica razvoda braka nastupila tek s 15. prosinca 1993.

23.1. Isto tako, sama predlagateljica navodi da je pok. HĐ izbivao iz kuće po tri dana, a to i potvrđuje sestra pok. HĐ, UĐ slijedom čega proizlazi da ta zajednica nije trajala u spornom razdoblju u kontinuitetu već se prekidala i svakim povratkom pok. HĐ obnavljala. Također, svi su suglasno navodili da je predlagateljica sve to prihvaćala jer nije imala gdje s djecom niti je imala podršku svoje obitelji. Dakle, prvenstveno razlog nastavka života unatoč redovitim preljubima, bio je ekonomski interes, mjesto stanovanja i briga oko djece, te nitko od svjedoka niti stranaka nije isticao emocionalnu i emotivnu povezanost, održavanje intimne odnosno seksualne povezanosti predlagateljice i pok. HĐ već naprotiv, iskazivali su da je to izostalo kod pok. HĐ jer je on učestalo varao predlagateljicu koja mu je sve opraštala.

24. U smislu odredbe čl. 11. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) izvanbračna zajednica u svojoj osnovi predstavlja bračnu zajednicu kojoj ''nedostaje'' formalni element zaključenja braka u propisanoj formi (čl. 13. ObZ-a). Bračna zajednica, a onda i izvanbračna zajednica, predstavlja zakonom uređenu životnu zajednicu (neudane) žene i (neoženjenog) muškarca, te da bi nešto dobilo pravi značaj izvanbračne zajednice, nužno je utvrditi da li takva zajednica postoji u smislu zajednice življenja i emotivne zajednice i da kao takva ima sva ona kvalitativna svojstva koja je čine formalnom zajednicom.

25. Drugostupanjski sud ističe da je potrebno, da bi se ostvarile pretpostavke za utvrđenje izvanbračne zajednice, utvrditi da niti jedan od partnera u razdoblju trajanja te zajednice nije bio u braku, da je među njima postojala trajnija zajednica života i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja (s ozbiljnom odlukom da zajedno žive) već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe (psihičke, emocionalne, seksualne). Izvanbračni drugovi se trebaju međusobno pomagati, brinuti jedno o drugom, neovisno o eventualnoj namjeri da zaključe brak. U konkretnom slučaju bilo je potrebno ocijeniti intenzitet i trajanje emocionalnih veza HĐ sa drugim ženama, odnosno cijeniti činjenice utvrđene iz iskaza predlagateljice te svjedoka kako je HĐ znao odlaziti sa zajedničke adrese pa ga ne bi bilo po tri dana, a nakon toga bi se vraćao kući.

26. Iz provedenog postupka proizlazi da su stranke nastavile živjeti zajedno te da su održavali ekonomsku zajednicu, ali ne i emocionalnu s obzirom na navode svih da je predagateljica ostajala s pok. HĐ samo zbog djece i kuće, kao i da je on učestalo ju varao i izbivao iz kuće i potom se vraćao. Tumačeći kako to ističe predlagateljica, proizlazi da je on i s drugim ženama održavao u to vrijeme zajednicu s obzirom na to da je kod njih spavao po tri dana, a potom ostala četiri dana kod predlagateljice.

26.1. Osim toga, za postojanje trajnije izvanbračne zajednice nije od odlučnog značaja činjenica da osobe žive na istoj adresi (kao Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-1121/2007), međutim u konkretnom slučaju neovisno o životu na istoj adresi, s obzirom na izvedene dokaze tijekom postupka ne može se steći zaključak o trajnom postojanju izvanbračne zajednice u spornom razdoblju jer nije dokazano postojanje emocionalne, ekonomske i životne zajednice. Navedeno posebice jer je sama predlagateljica isticala da se dva puta razvodila zbog preljuba, drugi pute se pristala vjenčati za HĐ zbog zdravstvenog osiguranja, a nakon prvog razvoda bila je primorana s djecom odseliti kod svojih od kojih nije imala potporu. Dakle, nakon drugog razvoda braka zbog početka rata i činjenice da nema gdje doseliti ostaje živjeti s pok. HĐ, a što sve nisu razlozi koji bi potvrdili da je postojala emocionalna i intimna zajednica nje i HĐ u spornom razdoblju.

26.2. Činjenica da je pok. HĐ živio s predlagateljicom, zajedno odgajali djecu u spornom razdoblju, zasigurno ne ukazuje na postojanje izvanbračne zajednice, pa ni u situaciji postojanja eventualne emotivno-intimne povezanosti koju je očigledno isti imao i s drugim ženama kod kojih je i spavao po tri dana. Prema zakonskoj odredbi, moraju biti ispunjene određene okolnosti s naslova postojanja financijsko, ekonomske i životne zajednice.

27. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1881/12-2 od 25. rujna 2012., zauzeto je pravno shvaćanje da je za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno da se ostvare slijedeće pretpostavke: da niti jedan od partnera u razdoblju trajanja te zajednice nije bio u braku, da je među njima postojala trajnija zajednica života – i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja (s ozbiljnom odlukom da zajedno žive), već i u uspostavljanju emocionalne odnosno egzistencijalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe (psihičke, emocionalne, seksualne…..) te međusobno pomažu i brinu jedno o drugome čak neovisno o eventualnoj namjeri da zaključe brak.

27.1. Svi su suglasno iskazivali da u spornom razdoblju predlagateljica i pok. HĐ nisu namjeravali sklopiti brak i da je on nastavio i dalje s ponašanjem zbog kojeg su se i razveli, a da je ponavlja se, predlagateljica ostala živjeti s njim zbog kuće i djece.

28. Osim toga, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-365/09-2 od 17. studenoga 2005. zauzeto je pravno shvaćanje da održavanje ljubavne veze ne stvara međusobne imovinsko-pravne učinke izvanbračne zajednice.

29. Također se ističe da u sudskoj praksi ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje koje kvalifikatorne okolnosti mora ispunjavati određena zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca da bi mogla smatrati izvanbračnom zajednicom u smislu odredbi članka 11. Obiteljskog zakona, već odluku o tom pravnom pitanju sudovi moraju donositi na temelju odlučnih činjenica koje utvrde dokazima izvedenim u pojedinim postupcima.

29.1. Imajući u vidu odlučne okolnosti utvrđene tijekom ovog postupka prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u spornom razdoblju, bilo je potrebno i razmotriti činjenicu kako životno postoji realna mogućnost da osoba, koja je slobodnog bračnog statusa, istovremeno može imati više emocionalnih veza različitog sadržaja, intenziteta i trajanja. Stoga, da bi se jednoj od takvih veza neudate žene i neoženjenog muškarca priznalo svojstvo životne zajednice i pravni učinci izvanbračne zajednice, potrebno je osim duljine trajanja propisane odredbama članka 11. stavka 1. Obiteljskog zakona voditi računa o neformalnom karakteru izvanbračne zajednice, kao i o odredbi članka 11. stavak 2. Obiteljskog zakona kojom je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. Obiteljskog zakona, stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

29.2. Slijedom navedenog, proizlazilo bi da kod odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, na odgovarajući način također treba primijeniti druge mjerodavne odredbe Obiteljskog zakona, među ostalima i odredbu članka 31. stavka 2. Obiteljskog zakona kojom je propisana dužnost bračnih drugova da budu vjerni jedno drugome, uzajamno se pomažu i uzdržavaju, međusobno se poštuju i održavaju skladne bračne i obiteljske odnose.

30. S obzirom na to da je pok. HĐ učestalo varao predlagateljicu te se od nje razveo dva puta, a između sklapao brak i s drugim ženama, te da je ona nakon drugog razvoda zbog financijske situacije i djece ostala živjeti s njim koji je i nadalje nastavio varati ju i izbivati iz kuće, proizlazi da njihove želje, namjere i planovi u vezi budućnosti tog odnosa nisu bile takve da bi se mogla utvrditi izvanbračna zajednica za sporno razdoblje, posebice jer je sama predlagateljica isticala narušene odnose zbog preljuba, a tek nakon što se pok. HĐ pogoršalo zdravstveno stanje isti se smirio s varanjem te su njih dvoje nastavili živjeti zajedno tako da su bili vjerni jedno drugome, uzajamno se pomagali i uzdržavali, međusobno se poštivali i održavali skladne bračne i obiteljske odnose što su i stranke i svjedoci dalje suglasno iskazivali.

31. Dakle, izvanbračnu zajednicu moguće je izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu ako se utvrdi postojanje emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, te treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost za koju predlagateljica nije dokazala da je postojala u spornom razdoblju.

32. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

32.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

32.2. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

32.3. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

33. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. HĐ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 2002. do 14. lipnja 2022. kada je HĐ umro, zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja, a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka, trećeprotustranke DĐ i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici, a koja je kao takva trajala oko 20 godina, s obzirom na to da iz iskaza predlagateljice i njezine šogorice, svjedokinje UĐ proizlazi da sada pok. HĐ je prestao varati predlagateljicu unazad deset do dvadeset godina. Uzimajući navedeno u obzir, a računajući od razvoda braka, proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica trajala od 2002. do smrti HĐ.

34. Dodatno se ističe i za navode da je pok. HĐ održavao veze s drugim ženama i kod njih boravio po tri dana, a da je potom dolazio predlagateljici i djeci gdje je imao adresu prebivališta, da je već u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1121/07 naznačeno da je zauzeto shvaćanje da izvanbračna, odnosno životna zajednica ne podrazumijeva nužno obitavanje partnera na zajedničkoj adresi kao i odluku i Županijskog suda u Koprivnici poslovni broj Gž-592/06 u kojoj je zauzeto shvaćanje da izvanbračna zajednica postoji i u slučaju kada žena i muškarac kontinuirano održavaju kontakte, iako u tom periodu nisu živjeli zajedno. Što bi značilo da je isti u tom spornom razdoblju mogao održavati izvanbračnu zajednicu i s drugim ženama, a što nitko od stranaka niti svjedoka nije osporio već su svi isticali da su njih dvoje živjeli zajedno u spornom razdoblju dok nisu htjeli dopunski iskazivati na sve te okolnosti niti oko intenziteta i trajanja emocionalnih veza HĐ sa drugim ženama.

34.1. Posebice jer iz stanja spisa proizlazi da je on u spornom razdoblju i ranije održavao trajnije emocionalne veze s drugim ženama koje su rezultirale brakom i razvodom s predlagateljicom, a svjedoci i protustranke su rodbina i obiteljski prijatelji predlagateljici te su unatoč narušenim odnosima nje i HĐ za to sporno razdoblje isticali skladnost i idilu koju nisu jasno obrazložili s obzirom na to da su isticali upravo da je predlagateljica ostala živjeti s njim jer nije imala gdje s djecom, a poslije deset godina on se primirio i prestao ju varati.

35. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.

U Bjelovaru, 31. ožujka 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Vukovaru. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici,

2. Prvojprotustranci MĐ

3. Drugojprotustranci DĐ

4. Trećojprotustranci GĐ

5. Četvrtojprotustranci ŠĐ

6. Spis