Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poštanski pretinac 310

Pr-1298/2024-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupanog po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici OD Musulin i suradnici, Zagreb, Palmotićeva 37/1 protiv tuženika KAUFLAND HRVATSKA k.d., OIB: 47432874968, Zagreb, Donje Svetice 14 zastupanog po punomoćnici Ani Crnković, odvjetnici OD Buterin i partneri, Zagreb, Masarykova ulica 3 i umješača na strani tuženika UNIQA osiguranje d.d., OIB: 75665455333, Zagreb, Planinska ulica 13a, zastupanog po punomoćnicima po zaposlenju, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. ožujka 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog umješača na strani tuženika temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 31. ožujka 2025.g.,

presudio je

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku KAUFLAND HRVATSKA k.d., Zagreb, Donje Svetice 14, OIB: 47432874968, isplatiti tužitelju GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od ukupno 1.410,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom s tijekom od dana podnošenja tužbe, 14. prosinca 2021., pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 1.1.2023.g. do 30.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom kamatom s tijekom od donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.",

kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju GZ naknaditi tuženiku KAUFLAND HRVATSKA k.d. trošak parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 € sa zateznim kamatama tekućim od 31.03.2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 14. prosinca 2021. navodi, da je dana 04.01.2019.g. u Zagrebu, u poslovnici Kauflanda u Sloboštini, tužitelj je stradao za vrijeme redovnog radnog vremena na radnom mjestu kod poslodavca Kaufland Hrvatska k.d. na način da je prilikom obavljanja radnog zadatka stavljanja i pritiskanja kartona u željezni boks zadobio tjelesne ozljede. Štetni događaj i posljedično ozljeđivanje tužitelja posljedica je poremećaja u radu obzirom da tuženik nije izvršio svoje obveze u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14 i dr.) odnosno nije osigurao radni prostor niti razradio radnu tehnologiju kao ni mjere internog nadzora kojima bi se spriječilo obavljanje poslova protivno tehnologiji rada niti je pravovremeno osposobio tužitelja za rad na siguran način u odnosu na postupanje sa spornim željeznim spremnicima. U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio ozljede radi kojih je potražio liječnička pomoć u KBC Sestre Milosrdnice. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove i strah te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj potražuje naknadu imovinske, i neimovinske štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. Zakona o obveznim odnosima, odnosno pravičnu novčanu naknadu sukladno 1100. st. 2. Zakon o obveznim odnosima, vodeći računa o jačini, i trajanju izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, i straha, i to po kriteriju pretrpljenih bolova iznos od 7.000,00kn, straha iznos od 6.000,00 kn, te za tuđu pomoć iznos od 1.000,00kn odnosno ukupno 14.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe, pa do isplate. Tužitelj predlaže, da sud naloži tuženiku, da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate. Podneskom od 16.12.2022. (str. 253 spisa), tužitelj je, s obzirom na uvođenje eura kao službene valute u RH, uskladio tužbeni zahtjev.

2. Podneskom od 06.12.2024. (str. 408-410 spisa) tužitelj je postavio konačan tužbeni zahtjev koji glasi kao u izreci presude pod I u navodnim znacima.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ne spori da se tužitelj kao zaposlenik tuženika dana 04.01.2019. tijekom radnog vremena ozlijedio u poslovnici Kauflanda u Sloboštini. Tuženik u cijelosti osporava postojanje osnova odgovornosti tuženika za ozljeđivanje tužitelja odnosno osporava da je do ozljeđivanja tužitelja došlo uslijed poremećaja u radu obzirom da tuženik nije izvršio svoje obveze u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu, odnosno nije osigurao radni prostor niti razradio radnu tehnologiju kao ni mjere internog nadzora kojima bi se spriječilo obavljanje poslova protivno tehnologiji rada niti je pravodobno osposobio tužitelja za rad na siguran način u odnosu na postupanje sa spornim željeznim spremnicima. Tuženik osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva kao previsoku imajući u vidu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH. Tuženik prvenstveno ističe da je kod tuženika kao poslodavca u cijelosti osigurana zaštita na radu radnika sukladno pozitivnim propisima, te da poslodavac u cijelosti ispunjava sve obveze propisane kako Zakonom o zaštiti na radu tako i posebnim pravilnicima donesenim radi provedbe navedenog zakona. Suprotno navodima tužbe, tužitelj je bio pravovremeno osposobljen za rad na siguran način i upoznat s vrstama opasnosti na radnom mjestu. Teoretski dio osposobljavanja i provjera znanja provedeni su dana 10.12.2018. godine dok je praktično osposobljavanje završeno zaključno s danom 27.12.2018. godine. Tijekom rada pod nadzorom i praktičnog osposobljavanja tužitelja demonstrirao se i rad s pokretnim spremnicima na siguran način. Povrh zakonski obveznih osposobljavanja tuženik provodi dodatne edukacije svojih radnika putem internog sustav za online edukaciju (K-Portal). K-Portal za edukaciju suvremen je i tehnološki napredan sustav baziran na internetskoj tehnologiji (SAP Sucess Factors), a koristi se za online učenje. Kroz K-PORTAL za edukaciju radnicima su, ovisno o radnom mjestu, dodijeljeni razni tečajevi na teme zaštite na radu i sigurnosti. Tužitelj je tako svoj prvi radni dan odslušao, između ostalih, i tečaj pod nazivom „Opća poduka djelatnika“ a koji sadrži i bitne informacije o radu s pokretnim spremnicima. Dio tog tečaja dostavlja se u prilogu ovog odgovora na tužbu, a iz njega je vidljivo da je radniku dana jasna uputa po kojoj se prilikom korištenja spremnika mora voditi računa o preopterećenosti istoga, a što je i elementarna životna logika. Dodatno, tužitelj je u cijelosti bio zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je bio zaposlen, a za poslove na kojima se ozlijedio nije bio u obvezi koristiti zaštitna sredstva. Rad s pokretnim spremnicima kod tuženika, sukladno uputama o zaštiti na radu i provedenim tečajevima, organiziran je na način da u trenutku kada se pokretni spremnik napuni, radnik koji radi s pokretnim spremnikom isti odvodi do strojeva za prešanje kartona koji mehanički obrađuje (preša) otpad (vodoravne preše za bale) silom od 800 kN (89 tona) a koji strojevi za prešanje su instalirani u svim poslovnim jedinicama tuženika. Tužitelj je u konkretnom slučaju suprotno pravilima zaštite na radu, uputama za rad na siguran način, tečajevima za rad s pokretnim spremnikom te bez da mu je takav način rada naložen od strane tuženika, umjesto da spremnik koji se napunio kartonom odvede do stroja za prešanje, nesavjesno i lakomisleno pokušao u pretrpanom pokretnom spremniku pritisnuti kartone na način da je skočio kako bi nabio kartone uslijed čega mu je ruka naletjela na šuplji karton nakon čega je tužitelj propao i prsima se nabio cijelom težinom tijela o rub boksa. Navedeno jasno proizlazi iz analize ozljede na radu koja je provedena po ozljeđivanju tužitelja, a koja predstavlja postupak utvrđivanja okolnosti nastanka štetnog događaja, uzroka koji su doveli do nekog događaja, odgovornosti, korektivnih mjera koje je potrebno poduzeti u svrhu uklanjanja potencijalnih opasnosti odnosno sprječavanje da do sličnih situacija u budućnosti ne bi došlo. Prilikom analize ozljede na radu tuženik je prikupio izjave svih osoba povezanih s nastalim spornim događajem i utvrdio da je do ozljeđivanja došlo upravo krivnjom tužitelja koji, kako je naprijed navedeno, nije postupao sukladno pravilima zaštite na radu, pravilima za rad na siguran način, te edukaciji koju je prošao. Iz razloga što je u postupku analize ozljede na radu utvrđeno da je do ozljeđivanja tužitelja došlo zbog nepažnje samog tužitelja, tuženik je utvrdio da će nakon povratka tužitelja s bolovanja ponoviti školovanje s naglaskom da isti mora poslove obavljati dužnom pozornošću u skladu s radnim uputama što je i učinjeno. Konačno, da je do ozljeđivanja tužitelja došlo isključivo krivnjom samog tužitelja utvrđeno je i drugostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/ll-502-03/21-01/600, URBROJ: 338-01-06-05- 21-03, od 17. 11. 2021. kojim je odbijena žalba tužitelja te potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim se ozljeda koju je tužitelj pretrpio dana 04.01.2019. godine ne priznaje ozljedom na radu slijedom čega tužitelju nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi ozljede na radu. Slijedom navedenog u ovom odgovoru na tužbu tuženik prvenstveno smatra da ne postoji njegova odgovornost za nastanak štetnog događaja, jer do ozljeđivanja tužitelja nije došlo uslijed tuženikovih propusta u provedbi zaštite na radu i organizaciji procesa rada već isključivo uslijed krivnje samog tužitelja. Nadalje, uzimajući u obzir da je pravomoćnim rješenjem upravnog tijela - rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 17.11.2021. utvrđeno da se ozljeda tužitelja ne priznaje ozljedom na radu budući da je do iste došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, slijedom čega tužitelju nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi ozljede na radu, tuženik smatra kako je u ovom postupku već odlučeno o pitanju odgovornosti kao prethodnom pitanju, te da sud sukladno članku 12. Zakona o parničnom postupku nije ovlašten o tom pitanju ponovo samostalno odlučivati. Podredno, ako bi sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da postoji osnov za odgovornost poslodavca, tuženik smatra da je tužitelj svojim nepažljivim izvođenjem radne operacije pridonio nastanku štetnog događaja te da se stoga treba utvrditi doprinos tužitelja za nastanak istog i odgovarajuće umanjiti odgovornost tuženika kao poslodavca. Tuženik u cijelosti osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik će se na visinu tužbenog zahtjeva očitovati detaljnije nakon provedbe vještačenja u ovom postupku i postavljanja tužbenog zahtjeva sukladno istom. Predlaže tužbu, i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku s zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate.

4. U vrijeme štetnog događaja tuženik je imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti broj 11-7002572076 s osiguravajućim društvom UNIQA osiguranje d.d., Zagreb, Planinska 13A kojom je osigurao odgovornost prema svojim djelatnicima. Tuženik je predložio, da sud obavijesti osiguravajuće društvo o parnici radi umiješanja u postupak na strani tuženika. Podneskom od 27.01.2022. (str. 83 spisa) osiguratelj UNIQA osiguranje d.d. je prijavio svoje sudjelovanje u ovoj parnici kao umješač na strani tuženika navodeći, da je u vrijeme štetnog događaja tuženik bio osiguran kod UNIQA osiguranja d.d. policom osiguranja broj [broj police osiguranja]-7002572076, radi čega postoji pravni interes za sudjelovanje u postupku. Na pripremnom ročištu održanom 05.05.2022. (str. 91 spisa) sud je dopustio osiguratelju UNIQA osiguranje d.d. umiješanje na strani tuženika, jer je navedeni osiguratelj dokazao postojanje svog pravnog interesa za umiješanje u ovu parnicu.

5. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (str. 7-13 spisa), u zapisnik o ocjeni osposobljenosti tužitelja GZ za rad na siguran način kod tuženika (str. 20-21 spisa), u testove koje je tužitelj ispunjavao kod tuženika u postupku osposobljavanja za rad na siguran način (str. 22-35 spisa), u uvjerenje o osposobljenosti tužitelja GZ za rad na siguran način (str. 36 spisa), u prijavu tuženika o ozljedi na radu tužitelja (str. 37-40 spisa), u izvod iz programa tuženika za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (str. 41-50 spisa), izvod iz tečaja tuženika Opća poduka djelatnika koja sadrži bitne informacije o pokretnim spremnicima (str. 51-57 spisa), u analizu ozljede na radu tužitelja (str. 58- 59 spisa), u Upute tuženika za siguran rad u prodajnom prostoru (str. 61 spisa), u Upute tuženika o sigurnom rukovanju pokretnim spremnicima Gitter Box Paletti (str. 62 spisa), izjavu tužitelja od 10.01.2019. (str. 63 spisa), izjavu voditelja poslovnice HZ od 29.01.2019 (str. 64-65 spisa), i 09.02.2021. (str. 67 spisa), policu osiguranja imovine 11-7002572076 (str. 8-10, i privitak 88-89 spisa), kompletan spis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/II-502-03/21-01/600 vezano za postupak priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove ozlijede na radu GZ u preslici (str. 94-240 spisa), saslušan je svjedok HZ (str. 255-257 spisa), GZ kao stranka (str. 257-260 spisa), proveden je dokaz vještačenjem po vještaku za zaštitu na radu EKSPERT d.o.o. iz Zagreba (str. 269-273 spisa), proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka dipl. ing. Ivice Juričkog iz tvrtke EKSPERT d.o.o. iz Zagreba na ročištu 21.12.2023. (str. 286-287 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Jakši Filipović – Čugura, kirurgu (str. 403-404 spisa).

6. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

7. U čl. 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

8. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja (radnika) tuženiku (poslodavcu) za naknadom neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio ozljeđivanjem na radu dana 04.01.2019..

10. Među strankama nije sporno, da je tužitelj u trenutku štetnog događaja na dan 04. siječnja 2019. bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu radnika u prodajnom centru tuženika u Sloboštini, Zagreb.

11. Među strankama je sporna i pravna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

12. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja odnosno nastanak štete, tvrdeći, da je do štetnog događaja došlo isključivom radnjom radnika-oštećenika zbog nepoštivanja propisa o zaštiti na radu. Tužitelj tvrdi, da je do štetnog događaja došlo iz razloga što mu poslodavac nije osigurao radni prostor, niti razradio radnu tehnologiju, kao niti mjere internog nadzora kojima bi se spriječilo obavljanje poslova protivno tehnologiji rada, niti je pravovremeno osposobio tužitelja za rad na siguran način u odnosu na postupanje sa spornim željeznim spremnicima.

13. U čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), propisano je, da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava ako radnik pretrpi štetu na radu, ili u svezi s radom.

14. U čl. 25. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je, da ozljeda na radu, i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove smatra se, da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti, ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom, ili krajnjom nepažnjom radnika, ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njegove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Za odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u vezi s radom, moraju biti ispunjene pretpostavke: da je radniku nastala šteta, da je radniku šteta uzrokovana na radu, ili u vezi s radom, da postoji uzročna veza između štete i procesa rada i postoji odgovornost poslodavca. Poslodavac koji odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili kauzalna odgovornost) može se te odgovornosti osloboditi pod pretpostavkom iz čl. 25. st.2., naprijed navedenog Zakona o zaštiti na radu i podredno pod pretpostavkama iz čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126,21, 114/22, 156/22, 155/23). Iz sadržaja čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu proizlazi kako se poslodavac može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti: ako je šteta nastala zbog više sile, ako je riječ o namjeri ili krajnjoj nepažnji radnika i ako je šteta nastala namjerom ili nepažnjom treće osobe, a na što poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Poslodavac se neće moći pozivati na ekskulpacijske razloge ako je šteta posljedica obične nepažnje radnika ili treće osobe.

15. Čl. 27. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je, da je poslodavac dužan osposobiti radnika za rad na siguran način. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu od listova 20-62 spisa, utvrđeno je, da je tužitelj prošao, i teoretski dio osposobljavanja i praktični dio osposobljavanja za rad na siguran način. Teoretsko osposobljavanje radnika je provedeno 10.12.2018. (str. 20 spisa), a praktični dio provjere je završen 27.12.2018. (str. 21 spisa). Tužitelj GZ je od strane tuženika bio osposobljen za rad na siguran način na poslovima radnika u prodaji (str. 20 spisa).

16. Čl. 44. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) određeno je, da je poslodavac obvezan planirati, pripremati, i provoditi radne postupke, te razraditi, i primjenjivati tehnologiju rada tako, da ne ugrožava sigurnost, i zdravlje radnika, uvažavajući pritom najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu, i u vezi s radom, u skladu s pravilima na radu, i drugim propisima.

17. U čl. 68. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) propisano je, da je radnik obvezan, i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom, te pritom voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao, i sigurnosti, i zaštiti zdravlja ostalih radnika koje mogu ugroziti njegovi postupci, ili propusti na radu. Radnik radi dužnom pažnjom kad poslove obavlja u skladu sa znanjima, i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te kad radi po uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika, tako, da posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke, te pisanim uputama poslodavca, i tako, da pravilno koristi sredstva rada.

18. Budući da je čl. 25. Zakona o zaštiti na radu poseban (specijalan) propis, pravo poslodavca na oslobođenje od objektivne odgovornosti u konkretnom slučaju mora se prvenstveno prosuđivati kroz primjenu tog propisa, a tek podredno, zbog primjene načela lex specialis derogat legi generali, primjenjivati će se odredbe čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima/05, kao opći propis.

19. Uvidom u prijavu tuženika o ozljedi na radu tužitelja (str. 37-40 spisa), utvrđeno je, da se tužitelj GZ, zaposlenik tuženika, ozlijedio dana 04.01.2019. između 20:00 i 21:00 sati na lokaciji tuženika Zagreb, Karela Zahradnika 16a (Sloboština), na način da je slagao sam police i kartone stavljao u željezni boks koji je bio pun kartona, te je krenuo te kartone pritiskati, no u tom trenutku se nabio na žičani boks i pretrpio ozljede.

20. Spisu prileži Izjava tužitelja GZ od 10.01.2019. (str. 63 spisa) u kojoj je isti opisao kako se ozlijedio: "Ozljeda se desila dok sam odlagao karton u boks namijenjen za to dana 04.01. Kako je boks bio prepunjen kartonom išao sam ga sprešati tako, da sam skočio i rukama krenuo nabiti karton međutim ruka je naletila na šuplji karton tako, da sam propao i prsima se cijelom težinom tijela nabio o rub boksa."

21. Uvidom u predmet Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje broj klasa: UP/II- 502-03/21-01/600, odnosno u kompletan spis u preslici koji se nalazi u ovom predmetu od strane 94 do 240 spisa, sud je utvrdio, da je nakon provedenog postupka prvostupanjsko tijelo Regionalnog ureda Zagreb donijelo rješenje poslovni broj klasa: UP/I-502-03/19-02/158 od 02. travnja 2019. kojim je odbilo zahtjev osiguranika GZ radi priznavanja ozljede na radu iz štetnog događaja od 04.01.2019. Protiv navedene odluke GZ je izjavio žalbu. Drugostupanjsko tijelo je dana 26.06.2019. donijelo rješenje poslovni broj klasa: UP/II-502-03/19-01/478 kojim je odbilo žalbu osiguranika GZ, te potvrdilo prvostupanjsko rješenje. Protiv navedenog drugostupanjskog rješenja GZ je pravovremeno pokrenuo Upravni spor pred nadležnim upravnim sudom u Zagrebu, koji sud je nakon provedenog postupka donio presudu posl. br. Usl 2447/19-10 od 21. prosinca 2020. kojim se u točkama I-II izreke presude poništava rješenje direkcije od 26. lipnja 2019., kao i rješenje Regionalnog ureda Zagreb od 02. travnja 2019., te je točkom III. Izreke presude naloženo prvostupanjskom upravnom tijelu, da donese odluku u roku od 60 dana. Prvostupanjsko upravno tijelo je u ponovljenom postupku provelo dodatni dokazni postupak, te je zaključkom od 22.01.2021. pozvalo poslodavca, da u roku od 8 dana dostavi očitovanje o poslovima osiguranika odnosno, da li je radnik educiran i osposobljen za rad, te upoznat sa smjernicama za sigurno rukovanje pokretnim spremnicima, kao, i izjavu voditelja poslovnice HZ, te propisanu dokumentaciju odnosno zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način, kao, i uvjerenje o osposobljenosti, i izjavu osiguranika GZ. Nakon provedenog postupka prvostupanjsko je tijelo Regionalnog ureda Zagreb donijelo rješenje broj klasa UP/I-502-03/21-02/02 od 20. srpnja 2021. kojim se osiguraniku ozljeda pretrpljena 04.01.2019. ne priznaje ozljedom na radu, te mu nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi ozljede na radu. Protiv navedenog rješenja GZ je u zakonskom roku izjavio žalbu. Direkcija HZZO je po primitku žalbe, izvršila uvid u svu dokumentaciju, te je to drugostupanjsko tijelo, nakon provedenog postupka po žalbi odbilo žalbu osiguranika GZ odnosno potvrdilo prvostupanjsko rješenje. Rješenje direkcije HZZO-a kojim je odbijena žalba GZ, i potvrđeno rješenje prvostupanjskog upravnog tijela je doneseno 17.11.2021. pod poslovnim brojem klasa: UP/II-502-03/21-01/600. U obrazloženju navedenog rješenja navodi se, da je drugostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju utvrdilo, kako je bez obzira na medicinski aspekt predmeta osiguranik GZ, u konkretnom slučaju ipak postupao protivno čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu odnosno, da radnik nije s dužnom pažnjom obavljao posao za koji je bio osposobljen od strane poslodavca, te, da je radi toga došlo do ozljeđivanja tužitelja. Iz dopisa HZZO od 25.05.2022. (str. 94 spisa) pro izlazi, da je protiv rješenja Direkcije Zavoda od 17.11.2021. tužitelj tužbom pokrenuo upravni spor, koji je u tijeku pri Upravnom sudu u Zagrebu pod poslovnim brojem Usl-3661/2021-2.

22. Svjedok HZ (str. 255-257 spisa), voditelj poslovnice Kauflanda na lokaciji Zagreb, Sloboština, Ulica Karela Zahradnika 16 u vrijeme štetnog događaja iskazao je, da je tužitelj 04.01.2019. bio zaposlenik tuženika, da je bio osposobljen za rad na siguran način za svoje radno mjesto. Svjedok nije bio očevidac štetnog događaja. O štetnom događaju je obaviješten idućeg dana od strane voditelja sektora DZ koji mu je rekao, da se tužitelj GZ ozlijedio na G boxu odnosno prilikom rukovanja spremnikom za otpad. To su zapravo kolica koja imaju kotače, i ograde visine cca 1,5m, a u koja kolica se odlaže prazna kartonska ambalaža. Prilikom uređivanja polica, ako bi nakon izvlačenja proizvoda ostala prazna kartonska kutija trgovac je bio dužan tu kartonsku kutiju odložiti u Gitter box koji se nalazi u skladištu. Kad trgovac ide uređivati policu prvo ide u skladište, uzme Gitter box, donese ga u prodavaonicu na mjesto gdje uređuje police. Izvlači kartonske kutije koje odlaže u boks. Kad se box napuni kartonskom ambalažom odveze se u skladište gdje postoji preša za kartonsku ambalažu. Gitter box se postavi na određenu poziciju u stroj koji služi za prešanje kartonske ambalaže, stroj uzme kolica, postavi ih u okomiti položaj, istrese karton u stroj, te vrati kolica u početni položaj bez kartonske ambalaže, a karton ostane u preši. Prilikom osposobljavanja tužitelj je bio upoznat s načinom na koji se popunjavaju kolica odnosno postupanje s kartonskom ambalažom. Rečeno mu je, da je tužitelj gurao kartone rukama prilikom ozljeđivanja kako bi više kartona stalo u Gitter box, da je gurao dolje, i prsima se udario u bočnu stranu boxa koji je od metala. Misli, da nije bilo očevidaca događaja.

23. Tužitelj GZ saslušan kao stranka (str. 257-260 spisa), iskazao je, da je s tuženikom imao sklopljen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme s probnim radom od 3 mjeseca. Ne zna više kako se zvalo njegovo radno mjesto, ali je uglavnom radio čišćenje polica, stavljanje kartona u boksove-kolica, punjenje polica novim proizvodima, a nešto malo je radio na blagajni, po potrebi. Tvrdi, da je prošao teoretsko osposobljavanje za rad na siguran način, ali to što je prošao teoretski nije prošao praktično. Taj dan mu je voditelj DZ usmeno dao radni nalog. Rekao mu je, da prazni police od kartona, napuni kartonom Gitter box, a nakon toga da popunjava police s novim proizvodima. Toga dana nije prvi puta obavljao taj posao. Visok je 1,75m. Gitter box je visine otprilike do njegovih prsa. Kad je napunio Gitter box s kartonima znao je stisnuti karton, da može stati više kartona. Kad je Gitter box bio pun odvozio bi ga u skladište, i uzimao drugi. Ne zna je li u skladištu bila preša, jer je za to bila zadužena druga osoba. Iskazao je: "Ja sam prilikom pritiskanja kartona poskočio, i ruka mi je propala kroz šuplji karton i udario sam se u prsa na metalni rub Gitter boxa. Zapravo te kartonske kutije nisam slagao u smislu, da bi ih razdvojio kako bi se one mogle lijepo slagati u Gitter box već sam ih samo bacio u Gitter box bez slaganja…, da sam kartonske kutije razdvojio, i slagao mogao sam puno više toga odvesti do preše.". Iskazao je i da toga dana nije nikom na poslu rekao da se ozlijedio, iako je osjećao bolove, a tek treći, ili četvrti dan nakon što mu se to dogodilo rekao je to DZ koji mu je bio nadređen. Nakon toga tužitelj je otišao na bolovanje. Tužitelj se nije mogao sjetiti da li mu je netko rekao da treba skakati u Gitter box, te na taj način zbiti karton. Nije bio naglasak na tome da se karton uredno rastavi i složi kako bi u box stalo više kartona već je bio naglasak na brzini. Znao je, da bi imao više mjesta u Gitter boxu za kartone, da je kutije uredno razdvajao i slagao, ali bi izgubio na brzini i bio bi sporiji. Radio je samostalno, a ne pod nadzorom.

24. Iz provedenog vještačenja po vještaku za zaštitu na radu (EKSPERT d.o.o. str. 269-273 spisa) proizlazi, da je tuženik osposobio tužitelja za rad na siguran način u skladu s propisima (teoretski i praktično), da je dao tužitelju na korištenje ispravan pokretni spremnik. Vještak je naveo, da je tuženik u konkretnom slučaju postupao u skladu s pravilima o zaštiti na radu. Međutim naveo je, da tužitelj nije postupao u skladu s pravilima zaštite na radu, jer je pokušavao sprešati kutije u pokretnom spremniku na način, da je skočio na isti. U trenutku štetnog događaja tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je obavljao u trenutku štetnog događaja. Tužitelj je nakon teoretskog osposobljavanja prošao praktično osposobljavanje u trajanju od 18 dana. Sam tužitelj je naveo, da je predmetni posao kod kojeg je došlo do ozljeđivanja obavljao od početka zapošljavanja u prodajnom prostoru u Sloboštini, Zagreb. Vještak smatra, da je tužitelj GZ svojim postupcima pridonio nastanku događaja odnosno štete, jer je htio sprešati kutije u spremniku skakanjem na kutije u pokretnom spremniku. Nadalje, vještak je naveo, da je postupak tužitelja u suprotnosti čl. 68. Zakona o zaštiti na radu, jer tužitelj nije radio s dužnom pažnjom. Smatra se, da radnik radi dužnom pažnjom kad poslove obavlja u skladu sa znanjima, i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način.

25. Na nalaz i mišljenje vještaka za zaštitu na radu EKSPERT d.o.o. prigovarao je tužitelj. Na prigovore tužitelja na ročištu 21.12.2023. usmeno se očitovao dipl. ing. Ivica Jurički zaposlenik EKSPERT d.o.o. navodeći, da se osposobljavanje zaštite na radu obavlja na način, da se radnik osposobljava za one poslove koji su navedeni u opisu njegovog radnog mjesta. U opisu tužiteljevog radnog mjesta navedeno je, da isti puni police koje se nalaze u trgovini. Osposobljavanje se vodi osim teoretskog dijela i u praktično dijelu. Radnik je proveo 17 dana na praktičnom dijelu osposobljavanja. U dokumentaciji nije striktno navedeno, da je radnik osposobljen za punjenje predmetnog boksa, ali iz opisa radnog mjesta je logično, da je bio upoznat s načinom punjenja boxa. Poslodavac je dužan imati upute za rad na siguran način, i upoznati radnike. Poslodavac nije uvijek u mogućnosti staviti upute na sredstvo rada. Radnik nikad ne smije raditi protivno odredbama zaštite na radu. U slučaju, da nema dovoljno boksova koji su slobodni o tome mora obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Radnja koju je poduzeo tužitelj je bila moguća, ali način na koji je ista izvršena nije u skladu s propisima zaštite na radu, a to znači, da je tužitelj morao rastaviti kutije u kojima je bila roba koju je slagao na police, i tako rastavljene kutije staviti – odložiti u pokretni box, pa bi na taj način se oslobodilo, i više prostora za kartonske kutije. Skakanje prema boksu, i pokušaj, da se kutije pritisnu tako iz skoka, nije u skladu s pravilima zaštite na radu. Nakon usmenog očitovanja vještaka za zaštitu na radu, tužitelj je i nadalje ostao kod svojih prigovora, međutim izričito je naveo, da ne predlaže provođenje dokaza novim vještačenjem po vještaku zaštite na radu.

26. Analizirajući sve provedene dokaze, materijalne (dokumentacija) i personalne (iskaz svjedoka i iskaz stranke – tužitelja), ovaj sud je utvrdio, da je do štetnog događaja došlo iz razloga što je tužitelj prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta nesavjesno, lakomisleno, pokušao u pretrpanom pokretnom spremniku za prazne kartonske kutije u kojima se inače doprema roba u trgovinu, pritisnuti kartone na način da je skočio na spremnik sa praznim kartonskim kutijama, te da se pritom zbog malog otpora praznih kartonskih kutija nabio na željezni rub spremnika i ozlijedio. Prilikom obavljanja te radnje tužitelj nije postupao u skladu sa čl. 68. Zakona o zaštiti na radu koji propisuje da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom, te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Smatra da se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika. U konkretnom slučaju tužitelj je, postupao krajnjom nepažnjom. Krajnja nepažnja se odnosi na situaciju kada štetnik ne pokazuje potrebnu pažnju koju bi svaka osoba prosječnih sposobnosti pokazala. Tužitelj je u trenutku štetnog događaja je bio star 34 godine, radno sposoban, te je zasigurno mogao shvatiti koje će posljedice za njega nastati obavljanjem posla na taj način, tim više što je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način. Način na koji je tužitelj izvršavao radni zadatak nije bio u skladu s propisima zaštite na radu. Vještak za zaštitu na radu je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj prvo morao rastaviti prazne kutije i tako rastavljene prazne kartonske kutije staviti u box, te bi na taj način oslobodio više prostora za još praznih kartonskih kutija. Skakanje na box u kojem se nalaze prazne kartonske kutije i pokušaj da se te kutije stisnu odnosno da im se smanji obujam "iz skoka", padom na njih nije u skladu s pravilima zaštite na radu. Tužitelj nije iskazao pažnju koju bi u konkretnom slučaju iskazala svaka osoba prosječnih sposobnosti. Svaka prosječna osoba može pretpostaviti da bi skakanjem na hrpu praznih kartonskih kutija došlo do toga da te prazne kartonske kutije "propadnu" odnosno da im se obujam iznenada znatno smanji, a da se osoba koja je skočila na njih može, zbog malog otpora praznih kartonskih kutija fizički ozlijediti, što se u konkretnom slučaju i dogodilo. Nije dokazano da bi na strani poslodavca bilo ikakvih potvrda pravila o zaštiti na radu. Za poslove na kojima se tužitelj ozlijedio, tužitelj nije bio u obvezi koristiti zaštitna sredstva. Tužitelj u svom iskazu, pored ostalog navodi: "ne znam više kako se zvalo moje radno mjesto, ali sam uglavnom radio čišćenje polica, stavljanje kartona na boxeve-punjenje novim proizvodima…" (str. 257 spisa), "meni taj dan nije bio prvi put, da radim taj posao, taj posao sam obavljao od početka zapošljavanja u Sloboštini" (str. 257 spisa), "ja sam cijeli taj dan inače čistio police, kartone, i stavljao nove proizvode" (str. 258 spisa). Tužitelj je iskazao i da je do tada obavljao slične poslove odnosno, da je taj posao radio od početka radnog odnosa u prodajnom prostoru u Sloboštini, u Zagrebu. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije tužitelju, ozljeđivanje u štetnom događaju od 04.01.2019. priznao kao ozljedu na radu, jer tužitelj nije obavljao posao s dužnom pažnjom i nije vodio računa niti o svojoj sigurnosti niti o zaštiti svoga zdravlja. Provedenim vještačenjem po vještaku zaštite na radu EKSPERT d.o.o. utvrđeno je da je isključivo tužitelj odgovoran za nastanak štetnog događaja i za štetu koja mu je nastupila jer nije postupao u skladu s pravilima o zaštiti na radu. Slijedom naprijed navedenog te zbog toga što je tužitelj, po mišljenju ovog suda u spornoj situaciji postupao s krajnjom nepažnjom odnosno nije iskazao potrebnu pažnju koju bi svaka osoba prosječnih sposobnosti pokazala, odbijen je konačno uređeni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, kao pravno neosnovan.

27. Tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je u cijelosti kao pravno neosnovan, iz razloga koji su naprijed navedeni, jer je utvrđeno, da je do ozljede tužitelja došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog, i neodgovornog ponašanja tužitelja na radnom mjestu.

28. Budući, da ne postoji odgovornost poslodavca za štetu koja je tužitelju nastupila, nisu provođeni daljnji dokazi, odnosno nije proveden dokaz medicinskim vještačenjem radi utvrđivanja visine štete.

29. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji regulira da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi prouzročene parnične troškove. Odluka o trošku temelji se i na odredbi čl. 155. ZPP-a koji kaže da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

30. Tuženika je tijekom postupka zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave zatražio naknadu parničnog troška (list 414 spisa).

31. Tuženik je uspio u sporu u cijelosti, pa mu je tužitelj dužan nadoknaditi prouzročene parnične troškove.

32. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika NN 138/23. Vrijednost predmeta spora iznosi ukupno 1.410,00 €. Tuženiku je priznat slijedeći trošak: sastav odgovora na tužbu 100 bodova; za zastupanje na ročištima od 05.05.2022., 19.10.2022., 17.01.2023., 21.12.2023., 22.10.2024., 12.03.2025. za svako 100 bodova, za zastav podneska od 11.10.2024. 100 bodova; za sastav odgovora na žalbu 100 bodova. Kad se navedeno zbroji dobije se iznos od 900 bodova. Vrijednost jednog boda sukladno Tarifi o nagradama, i naknadi troškova za rad odvjetnika NN 138/23 iznosi 2,00 €. Ukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 1.800,00€. Na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući PDV (Tbr.42. važeće OT) koji trenutno iznosi 25 %, što je daljnjih 450,00 €. Sveukupno je tuženiku priznat trošak ove parnice u iznosu od 2.250,00 €.

33. Tuženik je na dosuđeni trošak potraživao zatezne kamate na koje ima pravo temeljem odredbi čl. 67. st. 3 u vezi s čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12, 93/14 i 73/17), pa je njegov zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate teku na parnični trošak od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 31. ožujka 2025.g., pa do isplate, po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126,21, 114/22, 156/22, 155/23).

34. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18).

U Zagrebu, 31. ožujka 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužitelja odvjetnici iz OD Musulin i suradnici iz Zgb

- pun. tuženika odvjetnici iz OD Buterin i partneri iz Zgb

- umješač na strani tuženika UNIQA osiguranje d.d.